Oznaka: ambasada rusije u bih

Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov komentirao je navode ambasadora SAD-a Erica Nelsona da Rusija ne bi dozvolila BiH da se pridruži NATO savezu te je poručio kako se radi o čistoj laži.

Kalabuhov ističe kako se upoznao o sadržaju oproštajnih intervjua američkog ambasadora u BiH te je naglasio kako Rusija, za razliku od Washingtona, Bosni i Hercegovini ne nameće vanjskopolitičke prioritete.
“Bosna i Hercegovina, koju smatramo prijateljskom zemljom, ima suvereno pravo izbora. Ali ukoliko izbor bude u korist ulaska u NATO, iako je jasno da u državi ne postoji konsenzus po tom pitanju, a trenutna situacija se temeljno razlikuje od perioda 2000-ih, Rusija ima puno pravo da reaguje na ovakav hipotetički razvoj situacije u skladu sa svojim nacionalnim interesima”, ističe Kalabuhov.

Nakon toga ambasador je komentirao i Ured visokog predstavnika te je poručio kako su zapadni partneri inscenirali “cirkus” u vezi sa smjenom visokog predstavnika.

“Da ne govorim o tome da Upravni odbor, pod pritiskom Washingtona, krši ne samo duh, već i slovo mirovnog sporazuma, svaki put iskrivljujući njegov tekst u svojim izjavama. O pogubnosti OHR-a tvrdimo ne samo mi, već i trezveni posmatrači na Zapadu. Mogu se osvrnuti na nedavni članak prvog visokog predstavnika Carla Bildta, koji je, a on zna o čemu govori, pozvao na zatvaranje OHR-a i okončanje arhaičnog vanjskog protektorata u BiH. Da se Bosancima i Hercegovcima nudi prilika da se sami dogovore”, pojašnjava Kalabuhov.

Takođe, ističe kako nastavak prisutnosti OHR-a dovodi do destabilizacije situacije ne samo u BiH već u cijeloj regiji.

“Krivica se pripisuje, kao i obično, potpuno drugoj osobi. Sankcije se primjenjuju kao dio ‘nastave’, bez suđenja ili istrage. Istovremeno, oni koji se sada burno raduju nedavno uvedenim ograničenjima treba da imaju na umu da ona mogu utjecati i na njih – ako Washington poželi nekoga da kazni ‘zbog korupcije'”, ističe ambasador.

Na kraju, poručio je kako svaki put kada čuje frazu “maligni utjecaj Rusije” dobije snažan dojam da se nešto “maligno” dogodilo u glavama onih koji o tome pričaju.

“A gdje je ono čuveno ‘beyond reasonable doubt’ (izvan razumne sumnje op.a.)? Ili u odnosu na ‘domoroce’ nema potrebe za opterećivanje dokazima? Tu se može zamisliti jedan strog učitelj u cilindru s prugama i zvjezdicama, koji lenjirom mlati nesavjesne učenike po prstima dok ne ‘ispune postavljene uslove da se upišu u evropsku školu'”, zaključio je ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov.

Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov izrazio je uvjerenje da rukovodstvo Republike Srpske, kao i Federacije BiH imaju dovoljno mudrosti i političke volje da iz sadašnje situacije izađu ne samo na miran način, nego i da se dogovore o uslovima daljeg suživota koji bi odgovarali svim stranama.
Kalabuhov je istakao da je BiH za Rusiju suverena zemlja u kojoj se sva pitanja moraju rješavati na osnovu konsenzusa tri konstitutivna naroda i dva entiteta, kao što je predviđeno Dejtonskim sporazumom, bez uplitanja stranih aktera u taj proces.

“To je naš stav i upravo u tome, u dijalogu svih domaćih strana, vidimo jedini mogući izlaz iz krize, izjavio je Kalabuhov za “Glas Srpske”.

Prema njegovim riječima, sve dok se političke odluke donose na nivou demokratski izabranih institucija, Rusija smatra da je to legitimno i, štaviše, u skladu sa principima Dejtonskog sporazuma o miru u BiH.

“Vjerujemo da rukovodstvo Republike Srpske, kao i FBiH imaju dovoljno mudrosti i političke volje da iz ove situacije izađu ne samo na miran način nego i da se dogovore o uslovima daljeg suživota koji bi odgovarali svim stranama. Važno je da se tokom pregovora uzimaju u obzir interesi stanovništva bez obzira na nacionalnu, religijsku ili bilo koju drugu pripadnost”, naglasio je Kalabuhov.

Odgovarajući na pitanje da li je vrijeme za “novi Dejton ili sličan drugi sporazum”, Kalabuhov je istakao da, ukoliko jedan takav sporazum bude osmišljen i dogovoren unutar BiH, Rusija će ga podržati kao izraz slobodne volje političkih subjekata i stanovnika BiH.

“Iako, da budemo realni, u današnjim okolnostima to izgleda problematično, to ne znači da je to nemoguće. Što se tiče međunarodne zajednice, ne smatramo da bi rješenje nametnuto sa strane imalo pozitivne rezultate. BiH je to odavno prevazišla i postala zemlja kojoj više nije potrebno spoljno starateljstvo”, dodao je Kalabuhov.

On je istakao da bi korišćenje sankcija kao instrumenta pritiska više reklo, ne o Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu, već o onima koji bi preduzeli takav kontraproduktivni korak.

“Generalno, smatramo da je to pogrešna i neefikasna politika. Jedini mogući put je put pregovora. Nadamo se da će se naši zapadni partneri ipak odlučiti za poštenu politiku i da će se voditi zdravim razumom”, naveo je Kalabuhov.

On je podvukao da, kada je riječ o izlazu iz aktuelne krize, prije svega mora osvrnuti na njen izvor, a to je činjenica da je bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo zakon, što je izazvalo pogoršanje političke atmosfere i nagli pad nivoa dijaloga u državi.

“I to čak bez obavještenja članova Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira /PIK/. Po mom mišljenju, ovo samo još jednom potvrđuje da se Kancelarija visokog predstavnika pretvorila u generator brojnih problema umjesto da ispunjava svoju direktnu obavezu, a to je doprinositi izgradnji povjerenja unutar države”, naglasio je Kalabuhov.

Govoreći o PIK-u, Kalabuhov je rekao da Ruska Federacija ne smatra mogućim da učestvuje u sjednicama institucije na čijem se čelu nalazi jedno privatno lice i čija kandidatura nije bila odobrena u Savjetu bezbjednosti UN.

“Takođe je očigledna erozija izvornih principa djelovanja ovog organa, od kojih je glavni princip konsenzus. Rusija jeste član Upravnog odbora PIK-a, ali mi nećemo sarađivati s nelegitimnim visokim predstavnikom”, potvrdio je Kalabuhov.

Odgovarajući na pitanje da li američka administracija koristi prostor Balkana za “obračun” sa Rusijom, Kalabuhov je rekao da bi bilo korektnije to pitanje postaviti predstavnicima SAD.

“Sa svoje strane mogu reći da Rusija nikad ne koristi druge države radi postizanja svojih ciljeva, već sa svima vodi odgovoran partnerski dijalog osnovan na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju. Očekujemo isto od naših zapadnih kolega”, istakao je Kalabuhov.

Povodom 30. rođendana Republike Srpske, ambasador Rusije u BiH poželio je svim stanovnicima Republike Srpske puno zdravlja, radosti i blagostanja, a samoj Republici Srpskoj – prosperitet i dalji uspjeh u naporima koje ulaže u stvaranje boljih uslova za one koji u njoj žive.

Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da ne vidi nikakav problem u ideji lidera SNSD-a Milorada Dodika o samostalnoj Republici Srpskoj u okviru BiH, koja je, kako je istakao, stvar političara, demokratskih odluka, te da će je Rusija podržati ako do njene realizacije dođe u dijalogu.

Kalabuhov je rekao da ne može da govori o legitimnosti ili nelegitimnosti procesa vraćanja nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku, napominjući da je to stvar političkog procesa i organa vlasti u Republici Srpskoj.

On je za BHRT rekao da u razgovorima za rješenje krize u BiH zagovara da sve odluke moraju biti donesene u dijalogu, u komunikaciji između entiteta, koji sami moraju da se opredijele kako da nađu najoptimalniji put za izlaz iz sadašnje situacije.

Rusija smatra da je Republika Srpska pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da su nadležnosti na BiH prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.

“Ono što ja znam, kad sam radio ovdje u BiH, ono što se dešavalo u tom periodu nije bilo baš transparentno, nije bilo baš dobrovoljno. To je bio rezultat nekog ‘masiranog pritiska’ međunarodnog faktora na političare u BiH. Ako oni sada žele da preispitaju to, ako žele da donesu neke nove odluke to je do demokratski izabranih organa Republike Srpske”, naveo je ruski ambasador.

Kalabuhov kaže kako je ruski stav da u BiH ne postoji visoki predstavnik, jer nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita.

On je podsjetio da su odluku o imenovanju njemačkog diplomate donijeli ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira u BiH (PIK) bez konsenzusa, bez načina utvrđivanja, bez usaglašavanja visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.

“Kao država garant Dejtonskog sporazuma, mi smo članica PIK-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom”, rekao je Kalabuhov.

Ruski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Krivičnog zakona BiH zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, bila subjektivna i neizbalansirana.

“Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama BiH, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv”, ocijenio je Kalabuhov.

On je istakao da ne vidi problem u tome što je Republika Srpska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, iako je tu odluku Incko donio u skladu sa svojim ovlaštenjima, te smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, Rusija 2015. godine nije podržala Rezoluciju o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, koju je pripremila Velika Britanija, jer je taj nacrt, bio neizbalansiran i krivio je cijeli narod.

Za Rusiju su upitne i odluke Haškog tribunala, posebno presuda prema kojoj je Vojska Republike Srpske u Srebrenici jula 1995. godine počinila zločin genocid.

“Kada smo bili na početku ove priče za osnivanje ovog suda, mi smo rekli da vidimo njegov rad kao instrument pomirenja u BiH. Nažalost, to se nije desilo. Mi mislimo da ono što je urađeno tamo nije dovelo do primirenja i tolerancije u BiH i zbog toga je poznat naš stav u odnosu na ove odluke i svim ovim tragičnim dešavanjima”, naglasio je Kalabuhov.

Ambasador Rusije je ukazao da diplomatija njegove zemlje nastoji da sve što se tiče BiH bude izbalansirano, te da oni nastoje da “izbalansiraju cijeli stav međunarodnog faktora”.

“Ako čujemo za druga strana ima neizbalansirane argumente, mi ih balansiramo na svojoj strani. I to je već naš balansiran pristup. Kada radimo u Upravnom odboru (PIK-a) mi vidimo da nekada čak i terminološki u dokumentima ima kontradikcija sa Ustavom BiH i to stalno primjećujemo. Mi mislimo da, kada analiziramo situaciju, moramo uzimati u obzir cijeli kompleks faktora koji su doveli do nje, a ne samo da kažemo ovaj je krivac, ovaj entitet je krivac”, naveo je Kalabuhov.

On je naglasio da sve mora biti izbalansirano.

“U tome je naša izbalansiranost i uloga u međunarodnoj zajednici kada se gleda realizacija i implementacija Dejtonskog sporazuma”, rekao je Kalabuhov u intervjuu za BHRT, koji će u cjelosti biti emitovan večeras.

Ruski ambasador u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov je u intervjuu za ruski list “Izvestija” izjavio da je “prošlo vrijeme” Ureda visokog predstavnika (OHR). Govorio je i o Oružanim snagama (OS).

Prema njegovim riječima, stav Rusije prema OHR-u je dobro poznat, njegovo vrijeme je prošlo. Ponovio je da Christian Schmidt za Rusiju nije visoki predstavnik iz razloga što njegovo imenovanje na tu funkciju nije razmatralo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Kalabuhov je komentarisao najavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da će Republika Srpska formirati vojsku. Tom prilikom je poručio da se Bosna i Hercegovina “sastoji od entiteta” te da OS moraju biti stvar dogovora u Bosni i Hercegovini.

“Zajedničke snage nisu predviđene Dejtonskim sporazumom. Nastale su 2008. saglasnošću entiteta od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina – da prenese odgovarajuća ovlaštenja na državni nivo. Drugo pitanje je to što je Republika Srpska, prema njenim predstavnicima, dala pristanak zbog masovnog pritiska, tako da kažemo, vanjskih faktora. Protivnici takve formulacije pitanja smatraju da su zajedničke oružane snage odobrene odlukama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te da nikakva jednostrana odluka na to ne može utjecati. Prema našem mišljenju, o ovom i drugim problemima koji postoje moglo bi se razgovarati u okviru dijaloga unutar Bosne i Hercegovine. Ali, nažalost, takav dijalog nikako da počne”, kazao je.

Za njega je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko “znatno odgovoran” za pogoršanje političke situacije, a nakon što je nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Ocijenio je da je Inzko iskusan političar te da je kao takav trebao predvidjeti posljedice po Bosnu i Hercegovinu, kao i cijelu regiju. Među onima je koji smatraju da je teško, kako je naveo, nivelisati izrazito negativnu rezonanciju uzrokovanu ovom odlukom.

“To je izuzetno teško prije svega zbog fundamentalnih razlika u stavovima bosanskohercegovačkih stranaka o suštini problema pokrenutog odlukom Valentina Inzka, kao i razlika u pravnom tumačenju trenutne situacije”, napomenuo je Kalabuhov.

Tema razgovora bio je i NATO. Kako je kazao, vanjska politika je suvereno pravo Bosne i Hercegovine i, koliko razumije, u Bosni i Hercegovini nema konsenzusa o članstvu u ovoj vojnoj alijansi. NATO je okarakterisao kao instrument Hladnog rata.

“U tom kontekstu, želio bih napomenuti da se u nekim balkanskim državama članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi posmatra kao izvjesna garancija unutrašnje političke stabilnosti. Prema našem mišljenju, takva stabilnost, ne samo za pojedine zemlje, već i za cijelu Evropu, može se osigurati isključivo stvaranjem sistema zajedničke evropske sigurnosti, a ne proširenjem NATO-a, koji ostaje instrument Hladnog rata”, mišljenja je.

Ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov u intervjuu za “Izvestiju” uvjerava da je njegova zemlja spremna i za saradnju s Bosnom i Hercegovinom u borbi protiv koronavirusa, a to se odnosi i na nabavku vakcina protiv koronavirusa.