Oznaka: Aleksandar Vučić

  • Vučić: Kupujemo “bajraktare”

    Vučić: Kupujemo “bajraktare”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić domaćin je predsedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji.Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su rezultati koje smo postigli pokazali da su odnosi Srbije i Turske podignuti na visok, čak i najviši, nivo u modernoj istoriji naših zemalja.

    “Čekamo i nadamo se da ćemo sledeće godine to moći da realizujemo. Spremni smo da pređemo na cifru od nekoliko stotina miliona koliko bismo dali za bajraktare.”

    Vučić je kazao da je trgovinska razmena podignuta sa nivoa znatno ispod jedne milijarde evra, na gotovo 2,5 milijardi evra, sa velikim skokom i ove godine.

    “Verujem da smo na dobrom putu da ispunimo cilj koji je postavio predsednik Erdogan, a u što mi nismo verovalo da je moguće, a to je da trgovinska razmena dostigne pet milijardi evra”, rekao je on.

    Ono što posebno raduje je što se turske investicije u Srbiji povećavaju i što turske kompanije u Srbiji zapošljavaju više od 10.000 ljudi.

    Najavio je da će ljudi uskoro moći da “uživaju u 22 km dugom putu Novi Pazar – Tutin”. “To je nakada bio put smrti, danas je gotovo završen. Ostale su sitnice da se potpuno okonča”, izjavio je Vučić.

    Preneo je da je već video most na Rači, koji, u okviru izgradnje auto-puta Kuzmin–Rača, gradi turska kompanija, a koji, kaže, izgleda impresivno.

    Dodao je da imamo još mnogo, mnogo projekata sa Turskom i da se danas razgovaralo o većoj vojnoj saradnji i namenskih industrija.

    “Nije me sramota da kažem da želimo da kupimo bespilotne letelice bajraktar, ali želi ih ceo svet pa smo stali u red. Čekamo i nadam se da ćemo iduće godine to moći da realizujemo. Spremni smo da platimo značajno više novca od prvobitno dogovorenih nekoliko desetina miliona”, rekao je Vučić.

    “Spremni smo da pređemo na cifru od nekoliko stotina miliona koliko bismo dali za bajraktare”, dodao je.

    Takođe je izjavio da je zamolio Erdogana da nam pomogne, da Turska omogući prostor za prenos azerbejdžanske struje.

    “Zamolio sam Erdogana da nam pomogne, ako je moguće, jer to bi bila ogromna podrška… Zamolio sam da nam omoguće prostor za prenos azerbejdžanske struje u Srbiju, što bi nam mnogo toga olakšalo i značilo tokom zime”, rekao je on.

    Vučić je rekao da će ova zima za nas će biti veoma hladna, a sledeća će biti polarna za celu Evropu.

    “Plašim se da svi iščekuju poraz druge strane, a ne kompromis. Ako mislite da ćete vojnički da pobedite Rusiju, nama ostaje da se spremimo za polarnu zimu”, rekao je.

    Pomenuo je i uvođenje mera štednje energije i rekao da moramo da vidimo šta je to od mera što mi moramo da preduzmemo.

    “Ako cela EU preduzima mere štednje, ne možemo mi da se ponašamo kao raspikuće, kao da se oko nas ništa ne dešava”, izjavio je. Rekao je da se sad vidi da je bio spas što smo kupovali gas u maju i junu, jer “da nismo izgradili gasovod, sada ne bismo imali ništa”, zaključio je.

    “Rusiju ne treba potcenjivati”
    Upitan o sukobu Rusije i Ukrajine, Erdogan je rekao da je Turska uvek pratila politiku ravnoteže između ove dve zemlje i da će to nastaviti da čini.

    “Ne moram da pominjem imena, ali ima nekoliko zemalja za koje smatramo da njihov pristup nije ispravan. Postoji politika koja je zasnovana na podstrekivanju, a takvu politiku vodi Zapad. Kada vodite politiku zasnovanu na provokacijama, ne možete da postignete rezultate. U ovom ratu nema pobednika, ali ima veliki broj gubitnika. Ljudi gube živote, a tu su i veliki finansijski gubici”, rekao je Erdogan.

    Izjavio je da Turska pokušava da sagleda načine da li rat između Rusije i Ukrajine može da se uskoro završi – ali da ne deluje tako.

    “Moram da pomenem i one koji potcenjuju Rusiju, a to ne bi trebalo da rade. Gas je važan adut koji Rusija ima i sada svi pokušavaju da nađu način da prežive zimu. Rusija je prestala da isporučuje prirodni gas i cene u Evropi su se povećale. Zašto se toga niste ranije setili? Sada proveravate nivoe zaliha, o ovome se tek sada priča”, rekao je.

  • Odnosi Srbije i Turske na najvišem nivou

    Odnosi Srbije i Turske na najvišem nivou

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdogan sastali su se danas u Beogradu, gde turski predsednik boravi u zvaničnoj poseti Srbiji.

    Redžep Tajip Erdogan dočekan je uz najviše državne i vojne počasti, uz ispaljivanje 10 počasnih plotuna, crveni tepih, postrojenu Gardu Vojske Srbije i intoniranje himne dve države.

    Prema programu posete, nakon ceremonije svečanog dočeka usledio je sastanak predsednika Vučića i Erdogana, koji je završen oko 12.15, a nakon sastanka Vučića i Erdogana, održana je ceremonija potpisivanja sedam međudržavnih sporazuma, protokola i memoranduma između Srbije i Turske u prisustvu dvojice predsednika.

    Prvi protokol je o izmenama i dopunama sporazuma o uzajamnom ukidanju viza.
    Drugi se odnosi na uzajamno podsticanje i zaštitu ulaganja.
    Treći sporazum odnosi se na saradnju u oblasti inovacija.
    Četvrti je memorandum o razumevanju u suzbijanju šumskih požara.
    Peti je o saradnji u oblasti medija.
    Potpisan je i Memorandum o razumevanju i o saradnji u oblasti elektronske uprave, kao i protokol o saradnji RTS-a i turske radio-televizijske korporacije.
    Okupljenima se prvo obratio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On se zahvalio Erdoganu što je posetio našu zemlju.

    “Za nas je to uvek velika čast i posebna privilegija. Verujem da smo rezulatima pokazali da smo odnose podigli na veoma visok nivo, najviši u savremenoj istoriji.”

    Kako je kazao: “Uspeli smo da trgovinsku razmenu sa nivoa ispod jedne milijarde podignemo na gotovo dve i po, sa velikim skokom ove godine. Verujem da smo na dobrom putu da trgovinska razmena dostigne pet milijardi evra”.

    Vučić je istakao da je bilo reči i u stabilnosti u regionu, ratu u Ukrajini, trilaternom susretu između Turske, BiH i Srbije.

    “Razgovarali smo o situaciji u Ukrajini, razgovarali smo i o neuvođenju i uopšte o sankcijama u Rusiji, razgovarali smo takođe i o energetici i zamolio sam predsednika Erdogana da nam pomogne. Dugo smo razgovarali o svim važnim pitanjima, situaciji u regionu, naravno o tome kako da sačuvamo mir. Govorili smo o odnosima Srba i Bošnjaka. Turistička je razmena na najvišem nivou, imaćemo ogroman broj turskih turista kod nas, a takođe i naših u Turskoj. Turski turizam privlači naše turiste jer je najvišem nivou. Mnogo toga je pred nama i velike saradnje sa njihovim kompanijama, oni su uvek dobrodišli u Srbiju, a mi ćemo ljubomorno čuvati naše odnose. Ovo je zlatno doba srpsko-turskih odnosa”, zaključio je Vučić.

    Otkrio je da je Privredna komora donela odluku da otvori prostorije u Istanbulu u decembru ili januaru.

    Nakon predsednika Srbije Aleksandra Vučića, medijima se obratio i predsednik Trurske.

    On je zahvalio Vučiću na gostoprimstvu i naveo da su razgovori bili izuzetno plodni.

    “Kada je reč o dešavanjima u BiH, razmenili smo stavove. Naši odnosi sa Srbijom, koji su na odličnom nivou, se razvijaju svakog dana.”

    Srbija će biti šesta zemlja čiji je će građani u Tursku moći da putuju samo sa ličnom kartom sa čipom.

    Turski predsednik je govoreći o dijalogu Beograda i Prištine rekao da je Turska spremna da pomogne, te da Balkan ne može da trpi više ovakvu situaciju.

    Upitan o sukobu Rusije i Ukrajine, Erdogan je rekao da je Turska uvek pratila politiku ravnoteže između ove dve zemlje.

    “Ima nekoliko zemalja na zapadu za koje smatramo da njihov pristup nije ispravan. Postoji politika zasnovana na provakacijama. Ako se sagleda situacija, može li da se imenuje pobednik rata? Nema ga, ali ima dosta gubitnika. Ljudi gube živote, a tu su i veliki finansijski gubicI”, rekao je Erdogan.

    “Pokušavamo da sagledamo načine i razumemo da li rat između Rusije i Ukrajine da se uskoro završi, ali ne deluje tako. Moram da pomenem i one koji potcenjuju Rusiju, a to ne bi trebalo da rade. Gas je važan adut koji Rusija ima i sada svi pokušavaju da nađu način da prežive zimu.”

    Turski predsednik je izrazio nadu da će se naći rešenje, i da će se rat završiti.

    Nakon sastanka s Erdoganom, Vučić je na Instagramu na nalogu “Buducnostsrbijeav” objavio da je, kao i uvek do sada, imao odličan, prijateljski i otvoren razgovor sa Erdoganom.

    “Razmenili smo mišljenja o svim pitanjima od značaja za naše dve zemlje, kao i o aktuelnim geopolitičkim izazovima na regionalnom i globalnom planu”, dodao je Vučić.

    Podsetimo, Redžep Tajip Erdogan doputovao je sinoć u Beograd, a na aerodromu ga je takođe dočekao predsednik Srbije. Erdogan u našu zemlju dolazi u sklopu posete regionu, a pre Srbije posetio je BiH.

    Nakon sastanka Vučića i Erdogana, sledi plenarni sastanak delegacija Srbije i Turske.

    Posle toga, u prisustvu dvojice predsednika, uslediće ceremonija potpisivanja sporazuma između Srbije i Turske, nakog čega će se Vučić i Erdogan obratiti javnosti.

    Zatim će biti održan i Srpsko-turski biznis forum.

  • Scholz i Macron pisali Aleksandru Vučiću: Presudan trenutak za stabilnost Zapadnog Balkana

    Scholz i Macron pisali Aleksandru Vučiću: Presudan trenutak za stabilnost Zapadnog Balkana

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i kancelar Njemačke Olaf Scholz su uputili zajedničko pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem su na njega apelovali da pokaže “maksimalnu odlučnost i spremnost” da donosi teške odluke, “koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU”.

    “Nedavne tenzije su pokazale da su konstruktivni koraci naprijed hitno potrebni, kako na praktičnom, tako i na političkom nivou. Stoga smo zadužili naše savjetnike za vanjsku i sigurnosnu politiku, Jensa Pletnera i Emanuela Bona, da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima. Predlažemo da naši savjetnici, zajedno sa Lajčakom, posjete Kosovo i Srbiju, kako bi istražili mogućnosti da se proces brzo pokrene napred”, naveli su Scholz i Macron u pismu Vučiću.

    Macron i Scholz su naveli da su zajedničko pismo uputili “u trenutku od presudnog značaja za sigurnost na evropskom kontinentu i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana”.

    “Uvjereni smo da, u svjetlu ruske agresije nad Ukrajinom, moramo da uložimo još snažnije napore, kako bi evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana postala realnost i kako bi se riješili dugotrajni bilateralni i regionalni sporovi”, napisali su njemački kancelar i francuski predsjednik.

    Puna normalizacija odnosa Kosova i Srbije je od suštinskog značaja za Zapadni Balkan, dodali su.

    “Obraćamo Vam se kao lideru Vaše zemlje, kako bismo apelovali na Vas da pokažete maksimalnu odlučnost i spremnost da donosite teške odluke, koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU”, navodi se u pismu, uz izražavanje nade da će ova inicijativa naići na Vučićevo “interesovanje i podršku”, saopćeno je iz pres službe predsjednika Srbije.

  • Vučić: Sit sa svih iz Evrope i sveta, vodiću Srbiju u skladu sa njenim interesima

    Vučić: Sit sa svih iz Evrope i sveta, vodiću Srbiju u skladu sa njenim interesima

    Zahvalan sam Pahoru koji pokušava da razumije poziciju Srbije i sit sam svih iz Evrope i sveta ko će gde da mi lupa šamare, vodiću Srbiju u skladu sa njenim interesima, poručio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On je rekao danas da Srbija ima obavezu da se priključi evropskoj spoljnoj politici neposredno pred članstvo u EU, a da Srbiju još niko nije obavijestio da je pred članstvom niti vidi da planiraju je obavijeste.

    Vucić je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa slovenačkim predsednikom Borutom Pahorom tako odgovorio na pitanje novinara slovenčke televizije o tome da li će Srbija uvesti sankcije Rusiji.

    “Ja sam bio siguran da će slovenačke medije da interesuju nasi odnosi, a svi zele da se Srbija pridruži sankcijama”, primijetio je Vučić.

    On je zamolio da se stave u poziciju Srbije i pokušao primjerom da objasni tu situaciju.

    “Kako da objasnim građanima da uvodimo sankcije protiv Rusije koja nije prekršila teritorjalni integritet Srbije, a ne protiv Slovenije koja je to učinila”, upitao je Vučić.

    On je dodao da je Sloveniju naveo kao primjer i da sa tom zemljom Srbija ima dobre odnose, ali da bi slično mogao da kaže i za druge zemlje kao što su SAD, Njemačka, Francuska…da ne misle da njih ne smije da pomene.

    “Šta da misle građani molim vas da se stavite u naše cipele. Da razmislite dobro šta je realno”, rekao je Vučić i dodao da je i dalje većina zemalja na strani međunarodnog prava , povelje UN i rezoluciju 12 44, odnosno da 79,8 posto svjetskog stanovnistva ne priznaje tzv. Kosovo.

    “Nisu zavrsili oni koji misle da su završili”, poručio je Vučić i dodao da je sa Pahorom zato razgovarao kako da se problemi prevazilaze na miran nacin i naglasio da je u tom kontekstu podrška Slovenije veoma važna.

    Pahor: Želim da sve države koje žele da uđu u EU podrže sankcije

    Pahor je rekao da bi želio da sve države koje žele da uđu u EU podrže i sankcije EU.

    “Nikada nisam bježao da kažem ne da podržavam odluku Srbije, ali pokušavam da je razumijem. To sam objasnio i na Bledskom forumu”, rekao je Pahor.

    On je ponovio da bi toj odluci doprinijela odlučnija volja Brisela da se države Zapadnog Balkana brže uključe u EU i da bi Srbija kada bi bila ubijeđena u stopostotnu evropsku budućnost, razmislila i o svojim vezama sa Rusijom.

  • Vučić ugostio Pahora: “Ključno pitanje je veza između energetske situacije i ostalih problema”

    Vučić ugostio Pahora: “Ključno pitanje je veza između energetske situacije i ostalih problema”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je danas predsednika Slovenije Boruta Pahora, u sklopu priprema za predstojeći samit Procesa Brdo-Brioni.

    “Ono što bih rekao da je ključno pitanje, pitanje svih pitanja, je ta veza između energetske situacije i problema koji mogu da nastanu u regionu. U skladu sa tim razgovarali smo o tome kako koja zemlja i sa koliko spremnosti dočekuje predstojeću zimu, šta možemo jedni drugima da pomognemo”.

    Istakao je da ćemo ove godine preći 2 milijardi evra trgovinske razmene kao i da su naši bilateralni odnosi dobri.

    “Razgovarali smo o svim važnim regionalnim pitanjima. Naravno, različito gledamo na statusno pitanje KiM, ali uvek gledamo na koji način dodatno da podstaknemo evropsku perspektivu, ali i da obezbedimo trajni mir”, zaključio je predsednik Vučić.

    Naglasio je i da se mora razgovarati sa narodom u pogledu energetske situacije.

    “Mnogo problema ćemo da imamo. Sve što može da smanji cenu energenta, za nas je spas. Ako dođe da dnevno treba da platimo 25-30 miliona evra, besmisleno je. Moramo da razgovaramo s narodom šta da radimo. Time ćemo da se bavimo cele sledeće nedelje”, rekao je Vučić.

    Predsednik Vučić je na kraju pozvao Pahora da poseti Sajam vina u Beogradu.

    Takođe, prokomentarisao je i aktuelnu situaciju na KiM, kao i pritiske na Srbiju da uvede sankcije Rusiji.

    Obraćanje Pahora
    Nakon Vučića, medijima se obratio i Pahor. I on je takođe istakao važnost mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

    Pahor je rekao da podržava inicijativu Otvoreni Balkan i na tome čestita predsedniku Vučiću i njegovim kolegama, te da “nema dovoljno takvih inicijativa”.

    “Došao sam u predvečerje 11. Samita inicijative Brdo-Brioni da bih se sa predsednikom Vučićem savetovao oko svih važnih pitanja. Dva cilja su za ovih 11 godina bila, a i dalje su prioritetna: evropska perspektiva Zapadnog Balkana, kao i mir i stabilnost Zapadnog Balkana”, kazao je Pahor.

    Istakao je i da je, posebno u ovo vreme rata u Ukrajini, važno, i pored različitih stavova stavova voditi dijalog u regionu i pronaći kompromise.

    Na pitanje kako EU po pitanju Ukrajine insistira na teritorijalnom integritetu i suverenitetu, a u slučaju Srbije se tako lako odrekla toga, rekao je da se seća svoje prve posete Beogradu, kada su odnosi, kako posle rata i priznanja Kosova, bili loši.

    “Došao sam tada da te odnose normalizujem i od tada slušam slična pitanja vezano za razloge zbog kojih je velika većina država EU priznala Kosovo. Kada govorim sa predsednikom Srbije mi imamo različite stavove u vezi toga, ali kao što vidite uporno dolazim u Srbiju kao predsednik Slovenije, ali sve više kao prijatelj Srbije, i pored različitih stavova”, naglasio je on.

    Pahor je kazao da je i danas došao kao neko ko stoji iza podrške teritorijalnom integritetu Ukrajine i želji da se rat u toj zemlji završi, te da u Evropi zavladaju mir i bezbednost, znajući da se to neće tako brzo desiti.

    “Na Zapadnom Balkanu ima toliko otvorenih pitanja, toliko opasnosti da se zbog rata u Ukrajini prilike pogoršaju, da moramo i pored različitih stavova voditi dijalog i pronaći i najmanje kompromise”, rekao je on. Pahor je istakao da zna da nije jednostavno za Srbiju, ali ni Sloveniju, i da želi da zajednički pronađemo kroz dijalog načine da kroz taj opasan period prođemo.

    “Trudimo se, nije lako, ali i pored različitih mišljenja, moramo nastaviti”, podvukao je on.

    Podsetimo, samit Procesa Brdo-Brioni, koji će biti održan 12. septembra na Brdu kod Kranja, biće prilika da se sagleda aktuelna situacija na Zapadnom Balkanu i da se uputi poziv članicama i institucijama Evropske unije da ubrzaju proces proširenja, saopštio je Pahorov kabinet.

  • Vučić: “Nije normalno”

    Vučić: “Nije normalno”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas javnosti posle samita u okviru inicijative Otvoreni Balkan koji se održava u Beogradu.”Mi uvek sebe potcenjujemo na Balkanu, mislimo da smo niža bića i da je neko uspešan, samo ako se pridružuje nekom drugom. Imamo ogroman potencijal. Decenijama ne verujemo sebi. Ovo je naša ideja, zato smo je prigrilili. Nismo lošiji od drugih”, rekao je Vučić na konferenciji za novinare.”Niko nam drugi nije pomagao. Uvek postoje ljudi koji će u svemu da pronađu nešto negativno, i to je normalno… Ali nije normalno da uvek pokušavamo da unizimo naše uspehe.. Mi smo sve svoje bilateralne probleme rešili sa Makedonijom, pokušavamo da rešimo sa Crnom Gore. Zar ne mislite da je to dobro? Koliko godina su Makedonija i Albanija čekala pristupne pregovore sa EU? Ovo nam je najvažniji sastanak, ovo su naše komšije… Za nas ne postoji niko važniji od ljudi koji su ovde sa nama”, dodao je predsednik Vučić.

    Sastanak sa Zaevima
    Vučić se u Beogradu sastao i sa bivšim premijerom Severne Makedonije Zoranom Zaevim.

    “Posebno sam srećan što sam mogao da pozdravim i ugostim iskrenog prijatelja i jednog od osnivača #OtvorenogBalkana Zorana Zaeva danas u Beogradu”, navodi se u opisu fotografije objavljenoj na Instagram profilu “Buducnostsrbijeav”.

  • Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Vučić: “Ovo je kamen temeljac od kog počinju sve velike stvari”

    Samit u okviru inicijative Otvoreni Balkan održan je danas u Beogradu.

    Samitom je predsedavao predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Severne Makedonije, Edi Rama i Dimitar Kovačevski.

    Vučić se na samom početku zahvalio prisutnim zvaničnicima, i istakao je da se nada i veruje da će neki od njih biti u budućnosti domaćini ovog samita.

    “A posebno hvala našim gostima iz regiona, gospodinu Sijartu i Čavušogluu, i što žele da grade prijateljstvo sa našim zemljama i regionom Zapadnog Balkana. Takođe, želim da pozdravim predstavnike privrednih komora, kao i ambasadore koji su danas ovde sa nama, i da kažem da je za nas ovo od izuzetnog značaja”, rekao je Vučić.

    On je rekao da nikada nije bilo ni više pažnje ni energije za uspeh samog ovog projekta.

    “Od uspeha ovog projekta zavisi koliko ćemo uspeti da osiguramo ekonomsku budućnost naših zemalja, ali i da sačuvamo mir. Nadamo se da će inicijativa Otvoreni Balkan dalje doprinositi ekonomskom povezivanju, ali i pružiti mogućnost da u regionu govorimo jednim glasom kada je reč o ključnim stvarima za sve naše zemlje. Dosadašnji progres nije mali, ali čini mi se da uvek možemo brže, snažnije i bolje”, rekao je Vučić istakavši da su dokumenta, koja su kasnije potpisana, rezultat dosadašnje saradnje.

    Vučić je rekao da je uspostavljanje zelenog koridora dovelo do povećanja trgovinske razmene od 17 odsto.

    “Siguran sam da će organi naše tri države nastaviti da rade na modernizaciji infrastrukture, kao što to radi Srbija na Preševu, čime će se značajno ubrzati promet na granicama”, dodao je.

    On je rekao da, prema posebnim sporazumima, u slučaju da dođe do zabrane izvoza određenih proizvoda, to se neće odnositi na druge članice Otvorenog Balkana.


    “Ono što je za nas važno izdavanje prvih radnih dozvola, i mislim da će to biti prekretnica u razvoju naših zemalja. Pozivam sve političke aktere, i vlast i opoziciju, da prepoznaju značaj ovog projekta. Za nas je veoma važno osnivanje radne grupe za prevenciju krize, pošto znamo da nam se približavaju teška jesen i zima”, dodaje predsednik.

    Vučić je rekao da ćemo jedni drugima moći makar malo da pomognemo i jedni drugima olakšamo ovu situaciju.

    “I na kraju, pozivam građane da za simboličnu cenu posete vinski sajam. Naše tri zemlje su pokazale da jednu ovako važnu i tešku za organizovanje manifestaciju mogu da organizuju kako treba, i da promovišu najbolje vinarije iz regiona i sveta, kao i naše zemlje”, rekao je on.

    Vučić se posebno zahvalio Abazoviću, Tegeltiji, Sijartu i Čavušogluu, i rekao je da oni nisu samo gosti.

    “Bez obzira što neki nisu i dalje deo Otvorenog Balkana, nadam se da ćemo razvijati najuspešniju moguću saradnju, i znam da su naši odnosi, naše tri zemlje, Srbije, Albanije i Severne Makedonije, na najvišem mogućem nivou. I naši ljudi danas sve više i bolje razumeju jedni druge. I kada smo imali određene probleme, bili smo uvek bliski, a danas smo najbliži”, kazao je on.

    Predsednik je istakao da će zajedničkim trudom ubrizgati dodatnu snagu u ovaj projekat.

    Nakon dvosatnog sastanka lidera zemalja Otvorenog Balkana usledilo je potpisivanje bilateralnih sporazuma iz sfere poljoprivrede, kulture, energetike i saradnje u situacijama vanrednih situacija.

    Vučić je rekao da je ponosan što je organizovan samit u Beogradu, pa je zatim izneo nekoliko podataka.

    “U odnosu na prošlu godinu u istom periodu, samo između Severne Makedonije i Srbije povećao se broj kamiona za 1.033, te sada, umesto 7.000 imamo 8.000 kamiona koji saobraćaju između naše dve zemlje. Povećana je trgovinska razmena sa svim zemljama inicijative, delimično zbog viših vrednosti, ali pre svega pojačane trgovine i to za 12,5, odnosno 29 odsto, u zavisnosti sa kojom zemljom je reč iz ugla Srbije”, kazao je Vučić.

    Rekao je da su to stvari koje govore da naša preduzeća i poljoprivrednici znaju da je ova inicijativa od velikog interesa.

    On je naglasio da nas čeka teška zima, i ko kog rekao drugačije ne bi rekao istinu, te da je važno što su formiane krizne grupe za saradnju među članicama OB.

    Preneo je da su određeni papiri iz EU procureli, koji pokazuju da će gledati da pomognu zemljama članice koje budu morale da uvoze energente, i najavio da će Zapadni Balkan u celini tražiti podršku i delimičnu pomoć, odnosno naknadu za kupovinu električne energije i da budemo deo jedinstvenog sistema EU.

    “Ako nas puste bilo bi veoma važno svim zemljama Otvorenog Balkana, ali i Crnoj Gori i BiH bi svakako olakšalo i preživljavanje i prezimljavanje”, kazao je on.

    Vučić je naglasio da je razgovarano o svim važnim energetskim projektima, kao i šta činiti.

    S tim u vezi je ukazao da bi situacija bila bolja da imamo dobru gasnu konekciju sa Severnom Makedonijom, koja nema gasa, a Srbija nema kapacitete.

    “Mi to možemo narednih godina da rešavamo da bi neku kasniju godinu dočekali spremniji. Albanija ima ugalj, mi nedostajući ugalj. Gledaćemo kako da učinimo narednih godina sve što je u interesu svih nas”, podvukao je on.

    Vučić je naglasio da je veoma važno da se, ako bilo koja odluka bude doneta o zabrani izvoza poljoprivrednih proizvoda, to nikada neće odnositi na bilo koju zemlju Otvorenog Balkana.

    “Šta god da moramo da uradimo zbog nestašica u svetu, uvek će sve što proizvedemo u Srbiji biti dostupno Severnoj Makedoniji i Albaniji, i obrnuto. I hoću posebno da istaknem da sam ponosan što je Srbija zemlja pripadnica Otvorenog Balkana, i na sve što smo organizovali. Moji politički protivnici kažu da sam bio pripit, a ja sam sa ponosom obilazio sve štandove, što smo napravili nešto što može da se meri sa Vinitalijom, sa Diseldorfom. I u subotu ću ići na sajam vina”, kazao je on.
    Vučić je rekao da je počastvovan zbog svega što su zajednički organizvali ovih dana na Beogradskom sajmu, dodajući, s tim u vezi, da je ponos biti pripadnik Otvorenog Balkana.

    Vučić je rekao da je sajmom vina Otvorenog Balkana pokušano da se uradi nešto što se meri sa najvećim sajmovima kao što su VinItali i sajam u Dizeldorfu, i da pokažemo smo svet i da ne samo da možemo da idemo u korak, već i da budemo bolji od ostalih.

    “Zadovoljan sam što smo pokazali da možemo da budemo ne samo jednaki, već i uspešniji od drugih u Evropi i svetu. Ponosan sam na naše prijateljstvo i saradnju”, zaključio je on.

    Vučić je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao i da se neće odreći prijateljstva i saradnje sa Turskom ili Mađarskom, i da su to izuzetno moćne zemlje.

    “Sve su nam pomogli kada smo tražili. A mi treba da ih odbijemo od sebe da bismo se dopali nekome. Nećemo da sečemo sebi nogu da bi nam neko rekao kako smo mi dobri i fini. Naš zadatak za zimu je izuzetno težak”, rekao je Vučić, i govorio o mogućoj pomoći EU zemljama koje imaju problema sa strujom:

    “Molim ih da stave ceo zapadni Balkan, za pomoć zemljama koje skupo plaćaju struju. Mi smo se svi dogovorili da i nas uključe u taj program, pa makar i deset odsto dobili od onoga što moramo da uvezemo, to bi bila ogromna pomoć od EU.”

    Vučić je istakao da su Srbija i Albanija usvojile sva neophodna dokumenta za radne dozvole i tržište rada, a da će Severna Makedonija takođe uskoro to dovršiti.

    “To je kamen temeljac od koga sve velike stvari počinju, nakon toga će sve ići neuporedivo lakše – od identifikacionih kartica pa do svega drugog”, rekao je Vučić.

    Rama: “Došao je taj dan”; Kovačevski: “Inicijativa se pokazala kao funkcionalna i neophodna”
    Premijer Albanije Edi Rama, rekao je da je jako srećan što su danas prisutna dva prijatelja koji predstavljaju dve jako bitne zemlje za naš region.

    “Turska je nezamenljiv strateški partner za Albaniju”, istakao je Rama.

    Rama je rekao da je jako bitno da inicijativa ne okuplja samo zemlje iz regiona, već da okuplja i druge bitne zemlje koje su nam u okruženju, kao što su Grčka, Turska, Italija i Mađarska.

    “Drago mi je da vidim da su se pojavili znaci da je došao taj dan, da sve više i više zemalja želi da bude pozvano na konferenciju Otvorenih Balkana. To je za mene samo potvrda da je Balkan za Evropu isto onoliko bitan, kao što je to i obrnuto”, rekao je Rama.

    Istakao je da je poslata jasna poruka svima da je prvi izbor svih zemalja mir i da one za svoje narode.

    “To ne rešava sve probleme koji još preostaju da budu rešeni, ne čini pitanja oko kojih se ne slažemo drugačijim, ali ovo je pravi put”, rekao je Rama.

    Rama je istakao da se sve zemlje suočavaju sa neizvesnošću.

    “Naši uvoznici, u Albaniji imaju ugovore sa srpskim proizvođačima. Iako je Srbija zamrzla izvoz, zahvaljujući Otvorenom Balkanu smo mogli da se obezbedimo. Ovde govorimo o hrani, o osnovnim namirnicama koje su potrebne ljudima. Da li bi to bilo moguće da smo na stazi stalnog konflikta iz prošlosti? Naravno da ne bi bilo moguće. Da li bi bilo moguće da mi danas potpišemo ugovor o bezbednosti snabdevanja hranom? Pa ne bi bilo moguće bez Otvorenog Balkana”, istakao je Rama.

    On je rekao i da Albanija ima hidroelektrane čiji potencijal mogu koristiti i potpisnice Otvorenog Balkana.

    “Dovoljno je pogledati samo podatke za poslednjih sedam meseci, i vidite koliko se povećala naša saradnja. To je dovoljno da shvatimo koliko vremena i godina smo protraćili i koliko je veliki potencijal koji postoji. Brojke koje sada imamo su smešne u poređenju sa onim kakve bi trebale da budu, ali su mnogo veće nego što su nekada bile”, istakao je premijer Albanije.

    Rama je rekao i da je sajam vina na nivou svih svetskih sajmova.


    Nakon potpisivanja sporazuma, Rama se još jednom obratio.

    On je rekao da je juče bio najbolji i najveći dan Otvorenog Balkana, ali da je mogao da bude i tipično loš dan za Balkan u celini.

    “Umesto da otvorimo vrata ljudima koji vredno i naporno rade, i ljudima koji rade sa dušom, ljudima koji proizvode hranu i sve ostalo, umesto toga smo mogli da otvorimo vrata još nekim lošim vestima o sukobima i ratnim nemirima. Na svu sreću, desilo se ovo prvo. Hajde da otvaramo Balkan, to je izbor koji smo mi napravili. Hajde da gledamo napred i zbližavamo ljude, da se bolje razumeju”, rekao je Rama.

    On je podsetio na Vučićeve reči, i rekao je da će sledeća zima biti jedna od najtežih sa kojima smo se sreli.

    “Ovde je pitanje koliko će rat u Ukrajini trajati. I kada imate novac ne možete kupiti energente. I zato nam je potrebna ova saradnja. Zato bih ponovo uputio poziv da ne ponovi sa nama sramotno ponašanje koje se desilo tokom pandemije. Mi se veoma dobro sećamo da su zemlje Balkana morale da se okrenu Rusiji, Kini i Turskoj kako bi dobile lekare, vakcine i lekove”, kazao je Rama.

    Premijer Albanije je rekao da se Evropa tada zatvorila i gledala ka unutrašnjosti zidina sopstvenog zamka.

    “Drugi su istakli da nam je potrebna nova strateška unija i politička zajednica u Evropi kako bi se situacija tokom pandemije ne bi ponovila. Evo, vidimo da je EU ponudila dodatna sredstva kako bi se rešila ova suluda situacija”, kaže on.

    Rama je istakao da zemlje EU imaju zajedničke budžete, i da će se Vučić, Kovačevski i on pismeno obratili Briselu.

    “I bili bismo veoma zadovoljni kada bi se priključile i druge tri zemlje, kako bi zatražili dodatnu finansijsku podršku za naše budžete. Projekcije koje smo razmenili o troškovima su zaista uznemirujuće. U najboljem slučaju Albaniju bi to koštalo pola milijarde evra”, ističe premijer Albanije.

    On je dodao i da je potpisano još sporazuma, i da žele da uspostavi krovnu investicionu agenciju – Agencija za strana ulaganja Otvoreni Balkan.


    Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski, rekao je da je to što su se okupili bio početak, a da je zajednički rad uspeh, koji danas, kako kaže, mogu da potvrde.

    “To što smo ostali zajedno i što radimo zajedno daje nam snagu pred predstojeću zimu od koje strepi ceo svet. Okupili smo se kako bi smo promovisali regionalnu saradnju na putu ka EU”, rekao je Kovačevski.

    On je istakao da je saradnja kroz inicijativu Otvoreni Balkan otvorila put da se države nose sa izazovima, tako što će obezbediti hranu i energente za građane.

    “Uz sporazume koji će biti potpisani na ovom samitu, obavezaćemo se na pomoć i podršku kada je neophodno između sebe, ali i prema drugim zemljama”, rekao je Kovačevski.

    On je rekao da će se obezbediti stabilna situacija bez restrikcija najbitnijih namirnica. Dodao je da su pokrenuti i fondovi za intervencije, koji će takođe pomoći.

    Kovačevski je istakao da se inicijativa Otvoreni Balkan pokazala kao veoma funkcionalna i neophodna.


    Premijer Severne Makedonije se takođe obratio i nakon potpisivanja sporazuma, rekavši da je danas veoma bitan dan za region.

    “Sledeća zima će biti duga i možda najteža od Drugog svetskog rata pa naovamo. Sudeći po današnjim razgovorima bolje je da preživimo zajedno nego podeljeni, i to i jeste suština Otvorenog Balkana. To imamo na umu u ovim kriznim vremenima, mi smo se već pomagali i tokom korona virusa, kao i prirodnih nepogoda”, rekao je Kovačevski.

    On je dodao da je prirodno da pomažemo jedni drugima, posebno ako dođe do nestašica na lokalnom tržištu.

    “To znači obezbediti osnovne prehrambene proizvode bez ograničenja na granicama. Ali mi u isto vreme radimo na povećanju lokalne proizvodnje hrane. Mi sa današnjim sporazumima gledamo i šire, kako bi rešavali egzistencijalne probleme. Inicijativa OB pokazuje da su Severna Makedonija, Albanija i Srbija učinile pravi korak u pravom trenutku”, rekao je Kovačevski.

    Premijer Severne Makedonije rekao je da je tema razgovora bila i ublažavanje posledica energetske krize.

    “Severna Makedonija je uključila sve svoje kapacitete za proizvodnju električne energije, i proizvodnja bi trebala da pokrije 100 odsto potražnje u našoj zemlji. Konsolidacija električne mreže svake zemlje pogotovo je nemoguća ako to uradimo pojedinačno, ali ako sarađujemo da ustanovimo nove kapacitete za proizvodnju struje, uradićemo mnogo više i mnogo pre za naše zemlje i građane”, istakao je on.

    Kovačevski je naveo da njegova zemlja ima sposobnost generisanja energije, ali da nema materijale koji postoje u Srbiji i Albaniji.

    “Pričali smo i o saradnji prilikom zaštite od prirodnih nepogoda, što će skratiti vreme odgovora u svakoj krizi. Posvećeno smo i zajedničkoj stimulaciji investicija u filmsku industriju, što će olakšati povezanost filmskih radnika. Ta veza je uspostavljena juče i danas, i jako je bitna za osnaživanje naše ponude na evropskom tržištu”, kaže premijer Severne Makedonije.


    Skupu prisustvuju i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu, koji su se takođe obratili.

    Tanjugu je ranije u Ministarstvu poljoprivrede rečeno da će lideri zemalja inicijative Otvoreni Balkan danas na samitu u Beogradu potpisati sporazum koji će regulisati saradnju u oblasti prehrambene bezbednosti.

    Dva najvažnija dela tog dokumenta odnosiće se na garancije da će Srbija, Severna Makedonija i Albanija imati prioritet u međusobnoj razmeni osnovnih životnih namirnica, kako bi stanovništvo tih zemalja imalo dovoljno hrane u kriznim situacijama, kao i na mehanizme sprečavanja reeksporta hrane na treća tržišta.

  • Šta je Vučićev “Srpski blok”

    Šta je Vučićev “Srpski blok”

    Ni stranka, ni koalicija, niti bilo kakav formalan oblik okupljanja, već bazični konsenzus oko najvažnijih nacionalnih pitanja.

    Unjemu bi bilo mjesta za sve, sem za ekstremnu desnicu, a najvažniji zadatak bi mu bio očuvanje političke stabilnosti.

    Ovo je ukratko portret “Srpskog bloka” koji su za Blic nacrtali poznavaoci političkih prilika u Srbiji, oslanjajući se na najavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Istina, ističu i da je manevarski prostor za to skučen, ali i da je neophodan kao važan most između vlasti i opozicije.

    O svemu ovome pričamo jer je Vučić, povodom aktuelne situacije u zemlji u vezi sa zabranjenim Evroprajdom u Beogradu, i onoga što nas čeka na KiM od 1. septembra, rekao da je Srbiji potreban “novi blok pristojne i normalne Srbije – Srpski blok”. Njemu, kako je objasnio, neće biti “ni istok ni zapad na prvom mjestu već interes Srbije, a koji će biti i nacionalni i građanski”.

    – Važno će zato biti da formiramo blok normalnosti i pristojnosti – Srpski blok. Ne mislim nacionalno već i građanski i nacionalno i blok pristojnosti koji će da se suprostavi i jednima i drugima – poručio je Vučić.

    Mali manevarski prostor
    Politički vrh danima unazad najavljuje izazovnu političku i ekonomsku jesen, a “Evroprajd”, rješenje kosovske krize, problem sa energentima, samo su dio problema sa kojima će se susretati.

    Društvo u Srbiji je oko ovih tema duboko polarizovano, otud i ne čudi poziv na sabornost, a pitanje je može li se svest Srba promeniti iz korena, i u narodu koji je nema iste afinitete i prema Istoku i prema Zapadu, pronaći kritična grupa koja bi pripadala “novom bloku”?

    Odgovor za Blic daje Viši naučni saradnik na Institutu društvenih nauka dr Neven Cvetićanin i kaže da manevarski prostor za blok koji najavljuje “nije suviše velik”.

    – Grupe sa margina su duži period puštane u medije, polarizovale javnost i Srbiji preti ozbiljna opasnost od društvene dezintegracije. Slično je prošao de Gol, a problem je riješio konceptom državnog patriotizma. Ovo o čemu je govorio Vučić pokušavao je da reši svaki lider moderne Srbije, a rješavaće se i dalje jer smo nedovršena nacija i više smo pulsirajuća koalicija raznih društvenih grupa – napominje Cvetićanin.

    Blok je namenjen “normalnom” Srbinu, a kako izgleda profil tog žitelja?

    Profil “normalnog Srbina”
    – Hetero je orijentacije, u braku, ima djecu, radi posao koji je malo slabije ili malo bolje plaćen, slavi slavu, ide u Grčku i Crnu Goru na ljetovanje, čeka trinaestu platu i u isti mah žali za Jugosavijom. Pun je pomiješanih podidentiteta, i brine šta će biti sa njim. Njega ne interesuju teme poput “za i protiv evroprajda”, gleda koliko je benzin i kako da preživi, jer kao što je već neko rekao, patriotizam se ne sipa u traktor – ističe Cvetićanin.

    Zbog toga, napominje on, Srbiji treba širi konsenzus oko nacionalnog pitanja, ali i normalna komunikacija vlasti i opozicije.

    – Jednom rečju, da oko važnih državnih i nacionalnih pitanja imamo minimum konsenzusa. U Izraelu, iako su dva lidera suprostavljeni, imaju konsenzus oko bitnih pitanja – ističe Cvetićanin.

    Pitanje je na koji način bi ovaj blok bio organizovan? Da li bi bio formalnog karaktera, ili ne? Ko bi bio dobrodošao?

    Izvršni direktor Cesida Bojan Klačar kaže za Blic da nije razumio da će biti formiran entitet, stranka ili koalicija, već kao poziv da se napravi bazični konsenzus političkog mejnstrima i da se na taj način otvori prostor za saradnju oko nekih pitanja.

    – SNS već sarađuje sa većim brojem manjinskih stranaka. Taj prostor bi bio široko postavljen, isključio bi ekstremne polove kojih ima samo na desnici. I može da uključi prličan broj partnera – ističe Klačar.

    Politička stabilnost ključna
    Poziv će, smatra on, biti upućen i na adresu opozicije, a jedan od ciljeva je da ovaj blok bude neka vrsta amortizera za moguća nezadovoljstva koja bi se pojavila usled eventualne krize.

    Spoljni partneri, Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države, ne bi trebalo da imaju ništa protiv.

    – Mislim da je Vučić tom izjavom posredno mislio na opoziciju, i na sve one stranke koji nisu otišle ka ekstermima. Ne vidim zašto bi Brisel ili Vašington negodovali. Ratovi, egzistencijalne krize, sve to može da dovede do porasta desničarskih stranaka, i takav front bi služio održavanju stabilnosti. A politička stabilnost je vrlo važna SNS-u, i to, održavanje političke strabilnosti, je ono što Brisel i Vašington očekuju – zaključuje Klačar.

  • Vidović prisustvovao Prvom međunarodnom sajmu vina u Beogradu

    Vidović prisustvovao Prvom međunarodnom sajmu vina u Beogradu

    Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, prisustvovao je danas svečanom otvaranju Prvog međunarodnog sajma vina pod nazivom: “Vinska vizija Otvorenog Balkana”, u Beogradu.

    Ovom događaj prisustvovali su visoki zvaničnici Srbije, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijeri Sjeverne Makedonije Albanije i Crne Gore.

    – Prisustvovati jednoj ovakvoj privrednoj manifestaciji u kojoj je učestvovalo preko 400 izlagača je velika čast. Ovo je prilika da se sagleda mogućnost otvaranja sličnog sajma i kod nas, u Republici Srpskoj – kaže Vidović, koji je, ovom prilikom imao kratak susret i sa predsjednikom Vučićem a potom sa ministrom spoljnih poslova Srbije Nikolom Selakovićem obišao veliki broj štandova proizvođača vina na ovome sajmu. Vidović se sastao i sa kineskim ambasadorom te sa direktorom Pošta Srbije.

    On je takođe izrazio uvjerenje da će BiH postati država članica inicijative za ovakvu jednu manifestaciju i na taj način omogućiti privrednicima sa ovoga područja uspostavljanje konkurentnosti na današnjem tržištu.

  • Vučić: “Veliki dan. Malo gde u Evropi je kao kod nas”

    Vučić: “Veliki dan. Malo gde u Evropi je kao kod nas”

    Prvi međunarodni sajam vina “Vinska vizija Otvorenog Balkana” otvoren je danas na Beogradskom sajmu.Sajam je pod pokroviteljstvom vlada Srbije, Severne Makedonije i Albanije u okviru inicijative Otvoreni Balkan, a otvaranju su prisustvovali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije, Severne Makedonije i Crne Gore, Edi Rama, Dimitar Kovačevski i Dritan Abazović.Svečano otvaranje sajma, koji traje do 4. septembra, održano je u Hali 1 Beogradskog sajma.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na otvaranju poručio da je danas veliki i poseban dan.

    “Čini mi se da nema čoveka na ovom sajmu koji nije nasmejan. Ovo smo uradili i napravili zajedno. Obilazio sam brojne evropske sajmove, ali malo gde je to urađeno kako je Otvoreni Balkan uradio ovom prilikom u Beogradu”, rekao je on.

    On je prilikom obraćanja pozvao građane Srbije da posete sajam i probaju najbolja vina, kako iz regiona, tako i iz sveta.

    “Danas je Beograd, odnosno Otvoreni Balkan, svetska prestonica vina. Imamo više od 230 izlagača iz zemalja inicijative Otvoreni Balkan i preko 100 iz drugih zemalja. Danas možete da vidite koliko je ova inicijativa važna i dobra. Nadam se da će nam se i proizvođači iz drugih zemalja već na sledećem sajmu pridružiti”, istakao je Vučić.

    Vučić se zahvalio svim ljudima koji su se trudili, doveli toliko izlagača i učinili da sajam ovako veličanstveno izgleda.

    Nakon svečanog otvaranja sajma, Vučić je sa Ramom, Kovačevskim i Abazovićem obišao štandove izlagača.

    Vučić je istakao da država pomaže vinogradarima i da vinska industrija Srbije sve više napreduje.

    “Ponosan sam na to šta smo uradili i koga smo doveli, reč je o najvećim vinarima. Tehnologija proizvodnje vina sve više napreduje, vino se sve više pije”, rekao je Vučić.

    Na sajmu je prisutne dočekao i srpski teniser Novak Đoković, kao i njegov otac Srđan i stric Goran Đoković.

    Rama: “Otvoreni Balkan je proizvod mira”

    Premijer Albanije Edi Rama poručio je da je regionalna inicijativa Otvoreni Balkan mnogo više od privrede i trgovine i daleko više od politike.

    “Otvoreni Balkan je proizvod mira koji će da bude održiv, projekat jedinstva u miru sa vizijom sa budućnost, tako da ovo malo susedstvo u srcu Evrope ne pati više od ostataka u prošlosti već da postane mesto budućnosti za naše mlade”, istakao je Rama.

    Kovačevski: “Otvoreni Balkan pokazuje šta integracija znači”

    Dimitar Kovačevski, premijer Severne Makedonije, kazao je da je srećan što danas može da se vidi kako u praksi funkcioniše Otvoreni Balkan.

    “Danas povezujemo naše privrede, otvaramo tržišta. Otvoreni Balkan pokazuje šta integracija znači. Toliki broj izlagača je moguć ako radimo zajedno. Za sve kompanije koje su ovde ovo je prilika za nove kontakte. Ovo je prvi sajam ovog tipa. Makedonija je drugi izvoznik vina u regionu, imali smo povećanje 19 posto izvoza vina. Naša vlada je zainteresovana da razvija ovaj sektor. Uz aktivosti na Otvorenom Balkanu možemo da razvijamo ekonomske odnose u vreme globalnih kriza”, kazao je Kovačevski dodajući “koristićemo svaku priliku da se povezujemo”.

    Na sajmu učestvuje skoro 400 izlagača i proizvođača vina iz više od 20 zemalja. Najviše njih će biti iz zemalja regiona, pre svega Srbije, Severne Makedonije, Albanije, ali i iz celog sveta, Južne i Severne Amerike i centralne Evrope.

    Samo iz Srbije, Severne Makedonije i Albanije učestvovaće više od 230 izlagača. Učestvuju i izlagači iz Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Argentine i Čilea.

    Vina će ocenjivati 25 međunarodnih sudija, od kojih pet sa oznakom “master of vine”, što sajmu daje posebnu težinu i svrstava ga u red najprestižnijih u svetu.

    “Vinska vizija OB” će na Beogradskom sajmu okupiti najbolje proizvođače vina u regionu i promovisati Balkan kao sve traženiju vinsku i turističku destinaciju.

    To je konkretan korak u ostvarenju cilja inicijative Otvorenog Balkana – zajedničkog tržišta koje podrazumeva slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga, poručili su ranije organizatori.

    Samit Otvorenog Balkana će biti održan u Palati “Srbija”, a njemu će prisustvovati i predsednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, predsedavajući Veća ministara BiH Zoran Tegeltija, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto i ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu.

    Ministarka trgovine Tatjana Matić je izjavila da je sajam vina prvi konkretan rezultat memoranduma o saradnji u inicijativi OB koji je potpisan pre nekoliko meseci.

    Foto: TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC/bs
    Foto: TANJUG/ MILOS MILIVOJEVIC/bs
    Matićeva je rekla i da će najprestižniji šefovi kuhinja održati radionice, dok će šefovi kuhinja zemalja članica inicijative Otvoreni Balkan kuvati na posebnim večerama za posetioce, kao i na master večerima.

    Tokom sajma biće održan i gala koncert na Ušću.

    Sajam vina OB je jedinstvena manifestacija, ne samo zbog predstavljanja vinskog gastronomskog turizma, već i zbog promocije turističkih destinacija zemalja OB.

    Sajam je prilika, ne samo da se vinski putevi Balkana pozicioniraju na svetskoj mapi vinskih tura, već i da se zemlje bolje i lakše utvrde na svetskoj mapi atraktivnih turističkih destinacija, navode iz Ministarstva trgovine.

    Cilj sajma je, kako je navedeno, da proslavi vrhunsko umeće majstora u proizvodnji najboljih vina i promoviše jedinstveni spoj ukusa i mirisa koji predstavljaju duh Balkana, njegovu geografiju i bogatstvo sorti.

    Prvi međunarodni sajam vina omogućiće vinogradarima, proizvođačima vina, predstavnicima vinarija, enolozima, somelijerima, kao i distributerima i trgovcima vinom iz regiona i šire, da se okupe, umreže, podele iskustva, predstave se široj javnosti i prošire svoje poslovanje.


    Organizator sajma i direktor Saveza vinara i vinogradara Srbije Stevan Rajta rekao je Tanjugu da će iz Albanije biti 26 učesnika, iz Severne Makedonije 40 i iz Srbije više od 170.

    Rajta kaže da će prvog dana sajam posetiti predstavnici diplomatskog kora, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i njegovi gosti, kao i razni ministri i predstavnici okolnih zemalja. Dodao je da će od 16 sati sajam biti otvoren i za sve posetioce.

    Rajta je naveo da će drugog, trećeg i četvrtog dana sajam biti otvoren od 12 do 20 sati i da će cena ulaznica biti simbolična, kako je rekao, oko 500 dinara.

    “U svaku halu u koju uđete imaćete septembarski prikaz. Hala 1 je osmišljena u obliku vinograda, hala 4 u obliku vinarije, gde ima i lep muzej i edukativni centar”, rekao je Rajta.

    U okviru sajma biće i hrana, “strit fud”, a u Hali 5 nastupiće kulinarski asovi koji će pokazati svoje kuvarsko umeće.

    Hala 3 biće najvažnija za same vinske proizvođače, jer će se tu održavati sastanci, prezentacije i potpisivati ugovori.

    Sajam će imati i svoj takmičarski deo u okviru koga će vina ocenjivati najprestižniji stručnjaci i somelijeri iz čitavog sveta, ali i najprestižnijeg magazina u toj oblasti “Decanter”.

    Organizatori sajma su Privredna komora Srbije, Beogradski sajam i Savez vinogradara i vinara Srbija, a biće održan pod pokroviteljstvom zemalja Otvorenog Balkana.