Moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju i prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmjenu ideja i upravo zato projekat „Otvoreni Balkan” predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugacciju budućnost, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Vučić je, u autorskom tekstu za “Politiku” istakao da na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region naprijed, te da je ovo prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za cio region, zbog čega su sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će, navodi, biti i njihovi rezultati.
Navodeći da je 30 godina prošlo od kada su počeli sukobi na prostoru nekadašnje Jugoslavije, Vučić je ukazao da je tri decenije Srbija tražila sebe, branila se od svega što nije razumjela, borila protiv onoga što je razumjela, a nije mogla da spriječi, slušala i provodila naloge onih koji su samo htjeli da i region i Srbiju zamrznu u žabokrečini lažne nade, dodvoravala se svima koji bi pokazali bilo kakvu želju da na Balkanu prave lične karijere, iživljavajući se na balkanskim narodima, posebno Srbima, i sve to bez plana i ideje kako da stvari mijenjamo i kako da počnemo o sebi da odlučujemo, i, posebno, kako da od gubitnika postanemo pobjednici.
“Nismo razumjeli, tamo devedesetih godina, šta se zbivalo u svijetu, šta je značio pad Berlinskog zida, nismo shvatali koliko smo mali i slabi i u vojnom i u ekonomskom smislu u odnosu na najmoćnije zapadne sile, vjerovali smo u mitove o sopstvenoj snazi i izgubili smo sve. Prije svega, budućnost”, konstatuje Vučić.
A, onda, primjećuje, dvehiljaditih, kada smo, kaže, očekivali uz početno otvaranje prema svijetu, da će neko da nam pokloni sve i da ćemo bez velikog rada da živimo kao najbogatiji evropski narodi, pristajavši na svekolika nacionalna poniženja, izvinjavajući se za sve što jesmo, ali i nismo počinili, dobijamo još teže udarce.
“Od proglašenja nezavisnosti Kosova, koju zapad zdušno podržava, do zatvaranja i katančenja svih naših fabrika i nestanka ekonomske perspektive Srbije”, naveo je Vučić.
Vrijeme da racionalno pogledamo oko sebe
Poručio je da je danas, kada smo zemlju ekonomski oporavili, nacionalno uspravili, vrijeme da racionalno i pragmatično pogledamo oko sebe, da razumijemo ono što se zbiva u svijetu, Evropi, ali i u regionu u kojem živimo.
Vučić je istakao da je Srbija na evropskom putu napredovala u svim sferama društvenog života, posebno u ekonomiji, ali da Srbija mora da razumije i potrebe i namjere EU, kako ne bi gubila vrijeme sanjajući snove čije ostvarenje ne zavisi samo od nas.
“Evropa nas želi, onoliko koliko je potrebno da ne pravimo probleme, nerijetko rastrzana unutrašnjim razlikama, borbom protiv onih koji ne žele da prihvate sve moderne uzuse tzv. zelene agende koje male zemlje ostavljaju bez električne energije, gasa, ili, džihadističkog pristupa vladavini prava, često i licemjernog (možete zamisliti kako bi se cijela Evropa digla da je ugledni novinar ubijen u Poljskoj, a ne u Holandiji), ali i nepostajanjem potpuno jasne strategije prema Zapadnom Balkanu, ali i drugim evropskim teritorijama koje ne pripadaju Uniji”, predočio je predsjednik Srbije.
Istovremeno, Vučić je naveo i da u Srbiji i dalje ne razumijemo da se stvari mijenjaju, da je politika živa stvar, odnosi u regionu takođe, te da mržnja, najčešće prema Albancima, nama ne donosi ništa, već naprotiv.
“Mi moramo da budemo otvoreni, spremni za saradnju, da prigrlimo svaku šansu za ekonomski rast, infrastrukturno povezivanje i razmjenu ideja. Upravo zato, projekat ‘Otvoreni Balkan’ predstavlja veliku priliku, ali i nadu, odgovornost i obavezu da sami kreiramo bolju i drugačiju budućnost ne čekajući da nam bilo šta padne s neba, da nam bilo ko donese poklone koje ćemo platiti više od njihove vrijednosti”, poručio je Vučić.
Na balkanu dugo nije bilo važnog iskoraka
On je ukazao i da u svijetu o Balkanu obično misle kao o mjestu stalnih ratova i krvoprolića, a čak i da je takva, dodaje, istorija Balkana nije ni prići istoriji današnje EU, između čijih nacija su “tekle rijeke krvi”, kako je govorio Vinston Čerčil.
Prema njegovim riječima, tako zavađen region, sa milionima žrtava u međusobnim sukobima, našao je način da iskorači naprijed i da za sebe i za druge napravi bolju budućnost, a to je današnja EU, zajednica u kojoj nema granica i koja je jedna od najvećih ekonomskih sila svijeta, doduše u ozbiljnom padu.
“I na Balkanu su tekle rijeke krvi, baš kao i nekada među današnjim zemljama EU. Ali, na Balkanu predugo nije bilo tog važnog iskoraka, koji bi povukao region naprijed i izvukao ga iz svoje teške prošlosti koja opterećuje i njegovu sadašnjost i njegovu budućnost”, poručio je predsjednik Srbije.
Podsjeća da je prije nešto manje od dvije godine, zajedno sa Zoranom Zaevom, premijerom Sjeverne Makedonije i Edijem Ramom, premijerom Albanije, pokrenuo u Novom Sadu inicijativu da se između naših država uklone barijere koje ometaju tzv. četiri slobode, na kojima se zasniva zajedničko tržište EU – slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala.
Prije nekoliko dana, u Skoplju su, navodi Vučić, on, Zaev i Rama i potpisali tri dokumenta, kojima su se obavezali da će raditi na olakšanju uvoza, izvoza i kretanju robe između naših država, da će omogućiti našim radnicima slobodan pristup tržištu rada u svakoj od tri zemlje i da će udružiti snage da se zaštitimo od prirodnih katastrofa, gdje god se one desile.
“Zašto ovo radimo? Zato što ne možemo, a nema nikakvog razloga ni da čekamo da neko to uradi umjesto nas”, poručio je predsjednik Srbije.
Dodao je i da sve tri države žele da postanu članice EU i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge.
“Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan? Ako svaka od naših ekonomija gubi milione zbog čekanja robe na granici, ako hiljade naših radnika može da zaradi više kod komšije, ali ga sprečavaju barijere na granici, zašto bi to rješavao neko drugi umjesto nas?”, upitao je Vučić.
“Otvoreni Balkan” naš odgovor na naše probleme
On je ponovio i da želi da se inicijativi priključe i ostali na Balkanu, poručujući da nemaju čega da se plaše, osim svakodnevnih gubitaka zbog “tvrdih” granica.
Predsjednik Srbije je naveo i da se naslušao “svega i svačega” protiv “Otvorenog Balkana”.
“Da je ovo politika, a ne ekonomija, da se ovim obnavlja Jugoslavija, pri čemu se ne sjećam da je Albanija bila dio Jugoslavije, da sve ovo već imamo kroz CEFTA, a kad već imamo zašto nam kamioni stoje danima na granicama, a roba u njima propada?”, pita predsjednik Srbije.
Ima, konstatuje, i onih, u Evropi, ali i kod nas, koji ne mogu da se pomire s tim da je “Otvoreni Balkan” naša ideja, naš odgovor na naše probleme, da nam niko to nije donio sa strane.
Ali i te primjedbe su, primjećuje Vučić, tipično balkanske, pa su mu zbog toga, dodaje, čak i simpatične, jer kažu – ko zna zašto oni to rade, nisu mogli oni to sami da smisle, neko im je to donio iz Berlina ili iz Amerike, ima mnogo važnijih problema, zašto njih prvo ne rješavaju…
Prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi
“‘Otvoreni Balkan’ će uspjeti, baš zato što ga nije smislio niko osim nas i zato što niko osim Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije neće imati toliko volje da ga sprovede. Sve što je na Balkan stiglo odnekud, nije se primilo”, ukazao je Vučić.
On je istakao da je ovo prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za cio region.
“I zato su dogovori u Novom Sadu i sporazumi u Skoplju istorijski, a istorijski će biti i njihovi rezultati. Moramo do njih da dođemo zajedno, velikim radom i uz veliku podršku naših ljudi. Samo zato što se ovo ne tiče nikog sa strane, već nas koji u tome učestvujemo”, poručio je predsjednik Srbije.
I osnivači EU su, kaže, znali da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije, i oni su doživljavali otpore na sve strane, ali uspjeli su.
Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vrijedni od Francuza, Nijemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju EU, podvukao je Vučić.
“Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi. Nismo ni manje kreativni, ni uporni od Evropljana koji odavno imaju svoje zajedničko tržište”, naveo je predsjednik Srbije.
Na tom tržištu nas, dodaje, često poznaju po ajvaru, bilo da je iz Srbije, Makedonije ili Albanije, jer su sva tri odlična, a sad će nas upoznati i po znanju i volji da izvedemo najteže i najkomplikovanije integracione procese, one ekonomske i to neuporedivo brže i efikasnije nego bilo gdje unutar sadašnje EU.
“Ne zato da bismo se dokazali pred Evropom u koju želimo da uđemo, nego zato što je Balkan bez ekonomskih barijera naša nasušna potreba. I ako za to ne bude podrške i ako nas i dalje budu potcjenjivali i osporavali, neće biti nikakav problem”, naveo je Vučić.
Ovaj posao, poručuje, započeli smo sami, sami ćemo ga i završiti, i u tome ne zavisimo ni od koga, osim od naših ljudi koji će od njega imati najveću korist.
“Vjerujem u Srbiju, vjerujem u Balkan”, zaključio je predsjednik Srbije u autorskom tekstu za “Politiku”.
