VRBAS Media

Oznaka: Aleksandar Lukašenko

  • Lukašenko: Rusija i Bjelorusija su kao jedno i staćemo u odbranu naše zemlje

    Lukašenko: Rusija i Bjelorusija su kao jedno i staćemo u odbranu naše zemlje

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas kako će Minsk vojno stati uz Rusiju kao što bi u slučaju napada na Bjelorusiju Moskva svojim aktivnostima podržala odbranu ove države.

    U izjavi za bjeloruske medije, Lukašenko je izjavio kako nivo agresivnosti na istoku Evrope raste te da je problem i to što je prkosna retorika postala pravilo.

    “Mirovne inicijative se odlažu. Velike nuklearne sile pokušavaju da grade nove sporazume. Do sada nije bilo moguće pronaći kompromis, a sada se odlučuje i o sudbini čovječanstva. Ili novi sporazumi zemalja ili novi rat”, rekao je Lukašenko.

    Na pitanje da li Bjelorusija ima namjeru podržati Rusiju u vojnim aktivnostima, Lukašenko je bio jasan.

    “Hoće li biti rata ili ne? Da, hoće, ali u dva slučaja. Ako se izvrši direktna agresija na Bjelorusiju ili ako Rusija bude napadnuta. Svi smo kao jedno i stat ćemo u odbranu naše zemlje i naše otadžbine”, rekao je bjeloruski predsjednik.

    Lukašenko je poručio kako američki strateški bombarderi dnevno vrše oko 30 letova u blizini ruskih i bjeloruskih granica što predstavlja veliki problem. Ipak, bjeloruski predsjednik naglašava kako je Minsk posvećen miru.

    “Ako želimo mir, moramo se pripremiti za rat. Međutim, ne želimo da do njega dođe jer bi tu svi izgubili apsolutno sve”, mišljenja je Lukašenko.

    Na kraju, Lukašenko se osvrnuo i na aktivnosti zapadnih zemalja u Ukrajini te je poručio kako Zapad namjerno podriva situaciju na postsovjetskom prostoru kako bi oslabio Rusiju.

    “U tom kontekstu, Ukrajina je postala predmet zakulisnog cjenkanja. Gura se u vatru sukoba i ciljano se priprema za agresiju. Za Zapad je važno da utopi rusko-ukrajinsko bratstvo u krvi. Također, događaji iz Kazahstana pokazuju kako meta postaje i centralnoazijsko bratstvo”, zaključio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

  • Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Za Zapad je važno da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    On je u godišnjem obraćanju naciji rekao da je Ukrajina “podvrgnuta trgovini iza kulisa”, da se uvlači u sukob i priprema za agresiju.

    “Jačanje tenzija na jugu podiže najveći alarm. Ukrajina postaje predmet trgovine iza kulisa”, istakao je Lukašenko.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina se gura u plamen sukoba, psihički se slama i namjerno priprema za agresiju dok se formiraju neprijateljska osjećanja usmjerena ka bratskim narodima, uključujući Bjeloruse.

    Lukašenko je naglasio da je situacija u Kazahstanu, gdje su ranije izbili neredi, pokazala da meta nije samo slovensko već i centralnoazijsko bratstvo.

    Bjeloruski lider naveo je da je očigledno je da će Zapad, sa ciljem slabljenja Rusije, nastaviti sa taktikom ometanja postsovjetskog mira, javio je TASS.

    “Moramo li, s obzirom na situaciju, reagovati i ojačati naše odbrambene kapacitete? Odgovor je očigledan: ‘Avaj, ako želite mir, pripremite se za rat!'”, napomenuo je Lukašenko.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji na granici Saveza Rusije i Bjelorusije, Lukašenko je podsjetio da američki strateški bombarderi svakog dana vrše više od 30 letova u tom području.

    Predsjednik Bjelorusije skrenuo je pažnju i na priče susjednih zemalja o razmještanju nuklearnog naoružanja, kao i na to da zapadni susjedi Bjelorusije – Poljska i Rumunija – aktivno prate kurs politike Vašingtona.

    Lukašenko je dodao da Bjelorusija strogo odbija rat, jer bi u slučaju izbijanja oružanih sukoba sve strane bile na gubitku.

  • Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je kako ova država treba formirati radnu grupu koja će raditi na zaštiti južnih dijelova države, tačnije prostora koji graniči s Ukrajinom.

    Lukašenko je naglasio kako je situacija na bjelorusko-ukrajinskoj granici znatno teža nego što je to slučaj na granici s Poljskom te da zbog toga Minsk mora poduzeti posebne mjere.

    “Na naše veliko žaljenje, naši odnosi s Ukrajinom nisu laki. Mi tamo moramo u kratkom roku uspostaviti odgovarajuću radnu grupu za zaštitu skoro 1.500 kilometara granice s Ukrajinom, što je ogromno prostranstvo. Ovo je posao koji smo davno planirali, ali se on poklopio s vježbama koje smo održali s Rusijom tokom prošle godine”, rekao je Lukašenko za državnu novinsku agenciju.

    On je također objasnio kako su bjeloruske snage osujetile pokušaje krijumčarenja oružja na bjelorusko-ruskoj granici.

    “Dobro je što smo uhapsili ove lopove. Šta ako to nismo uspjeli uraditi?”, ističe predsjednik Bjelorusije.

    Nakon toga on se osvrnuo i na zajedničke vježbe Rusije i Bjelorusije, koje će se održati u februaru 2022. godine, te je pojasnio kako Bjelorusija održavanjem vježbi ne nastoji eskalirati situaciju s Ukrajinom.

    “Nemojte misliti da mi podstičemo sukobe. Međutim, ako se to dogodi, onda moramo biti spremni na sve. Vojna vježba je više potrebna nama nego Rusiji. Kao rezultat ovih vježbi, vidjet ćemo na koje ćemo se vojne jedinice fokusirati u budućnosti. To nisu nelegalne vježbe”, objašnjava bjeloruski lider.

    Na kraju, Lukašenko je objasnio kako vojnim vježbama Minsk i Moskva demonstriraju svoju snagu.

    “Potencijalni protivnik mora vidjeti da nismo sami i da ćemo se braniti zajedno ukoliko to bude potrebno”, zaključio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

  • Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da Bjelorusiji nije potreban rat, ali da je na to guraju Amerikanci sami, ali i preko Poljske i Letonije.

    “Donosili smo bezbjednost regionu. Uvijek smo bili cijenjeni zbog toga”, rekao je Lukašenko, prenosi RIA Novosti.

    On je postavio pitanje zašto Bjelorusiju predstavljaju kao “agresora” i ocijenio da pokušaji pritiska i prijetnji iz Sjedinjenih Država pokazuju “mentorski ton” Vašingtona prema Minsku.

    “Bukvalno prije jednog dana skrenuta mi je pažnja na prijeteći stav američkog Stejt departmenta. Došli su kod naših diplomata u Njujork i zaprijetili nam: Ako dozvolite to Putinu i Rusiji, onda ćemo uvesti sankcije. Ako vratite nuklearno oružje Bjelorusiju, biće ovo i ono”, rekao je Lukašenko.

    Odnosi Bjelorusije i zapadnih zemalja naglo su se pogoršali nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji u avgustu 2020. godine, na kojima je, prema podacima CIK-a, Lukašenko osvojio 80,1 odsto glasova.

    U Bjelorusiji su potom održani masovni protesti opozicije, a vlasti su više puta izjavljivale da se protesti u zemlji koordiniraju iz inostranstva. Lukašenko je optužio Zapad za direktno miješanje u unutrašnje stvari Bjelorusije.

  • Lukašenko tvrdi da se drugi put oporavio od korone: Posljednji put bio inficiran omikron sojem virusa

    Lukašenko tvrdi da se drugi put oporavio od korone: Posljednji put bio inficiran omikron sojem virusa

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kaže da se dvaput zarazio korona virusom i da je posljednji put bio inficiran omikron sojem virusa.

    Možemo vidjeti da je omikron potpuno drugačiji virus. Sumnjam da se pretvorio u običan grip – ocijenio je Lukašenko, a prenela ruska novinska agencija Ta s s.

    On je dodao da to govori “kao osoba koja se drugi put oporavila, ovaj put od omikrona”.

    Lukašenko je ranije rekao da je krajem jula 2019. godine imao asimptomatski oblik kovid-19. U jesen prošle godine, govorio je da ne isključuje mogućnost da se vakciniše, ali da čeka “domaću” vakcinu, koja bi trebalo da bude distribuirana 2023, podsjetila je ruska agencija.

  • “Ako Rusija propadne – samljeće nas”

    “Ako Rusija propadne – samljeće nas”

    Aleksandar Lukašenko smatra da je situacija u Kazahstanu pokušaj napada na postsovjetske zemlje koje se graniče sa Rusijom, kako bi se “Rusija udavila u krvi”.

    “Potrebno im je da udave Rusiju u krvi. Još jednom ponavljam: Ako Rusija propadne, nećemo ni primetiti gde ćemo završiti. Jednostavno će nas pregaziti. Kako ja govorim – samljeće nas kao među mlinskim kamenjem i ispljunuti”, rekao je Lukašenko, prenosi agencija RIA Novosti pozivajući se na Sputnjik Belorusija.

    On smatra da slanje kontingenta ODKB-a djeluje, kako je rekao, “otrežnjujuće” na organizatore i učesnike protesta u Kazahstanu.

    U Kazahstanu od 2. januara, nakon poskupljenja goriva, traju protesti koji su prerasli u sukobe sa snagama reda i u kojima je povređeno oko hiljadu ljudi, a nekoliko desetina njih je ubijeno.

    Bjelorusija je poslala snage u Kazahstan u okviru misije ODKB.

  • Lukašenko proglašen osobom godine u podsticanju kriminala i korupcije

    Lukašenko proglašen osobom godine u podsticanju kriminala i korupcije

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko proglašen je osobom godine. Iako zvuči kao neslana šala, bjeloruski “vječni” predsjednik ovu nagradu je zaista dobio i to u kategorijama organiziranog kriminala i korupcije.

    Organizacija za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP) na kraju svake godine dodjeljuje ovu “simboličnu” nagradu osobama koje su tokom godine doprinijele “unapređenju” korupcije i organiziranog kriminala u državama.

    Panel od šest novinara i naučnika koji proučavaju i izvještavaju o korupciji, ove godine odlučio je ovu jedinstvenu nagradu dodijeliti bjeloruskom predsjedniku. Iako je u konkurenciji bilo 1.167 kandidata, žiri nije imao dileme kada je riječ o izboru pobjednika.

    “Bila je ovo godina prepuna korupcije, ali se Lukašenko isticao u masi kandidata”, rekao je Drew Sullivan, suosničav OCCRP-a i član ovogodišnjeg žirija.

    Tokom dodjele nagrade Aleksandru Lukašenku žiri je uzeo u obzir brojne aktivnosti bjeloruskog predsjednika tokom godine. Između ostalog, Lukašenko je nagradu dobio zbog usmjeravanja državnog novca oligarsima bliskim porodici Lukašenko i presretanja putničkog aviona koji je prevozio bjeloruskog disidenta i prisiljavanje pilota da sleti u Minsk, čime su prekršeni zakoni o avijaciji.

    Također, Lukašenko je “nagrađen” i zbog proizvodnje krize na granici s Evropskom unijom, tačnije Poljskom, ali i dezinformacija o koronavirusu koje je izgovorio tokom 2021. godine.

    Članica žirija Lousie Shelley izjavila je kako je Lukašenko dostigao novi nivo cinizma i okrutnosti, naročito u pogledu “poigravanja” s migrantima na granici s Poljskom.

    “Koristio je kriminalne i korumpirane bjeloruske mreže kako bi podsticao masovne migracije, što je na kraju dovelo do očaja, nasilja i beskrajne okrutnosti”, rekla je Shelley.

    Osim pobjednika ovogodišnjeg takmičenja, u finalu za ovu “vrijednu” nagradu našla su se još četiri državnika. Naime, žiri je nakon analize u finale ovog takmičenja uvrstio bivšeg predsjednika Afganistana Ashrafa Ghanija, predsjednika Sirije Bashara Al-Assada, predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana te bivšeg austrijskog kancelara Sebastiana Kurza.

    Prethodnih godina nagradu OCCRP-a osvojili su brojni lideri uključujući predsjednika Brazila Jaira Bolsonara, premijera Malte Josepha Muscata, ruskog lidera Vladimira Putina, a nagradu je 2015. godine osvojio i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

  • Lukašenko odlazi?

    Lukašenko odlazi?

    U Bjelorusiji je objavljen nacrt amandmana na Ustav pred referendum o ustavnim izmenama koji je planiran za drugu polovinu februara 2022. godine.

    Referendum o izmenama Ustava bi trebalo da bude održan najkasnije februara 2022. godine, pre toga će biti održana javna rasprava.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi:

    • isključuje se vojna agresija sa teritorije Belorusije protiv drugih država;
    • zabranjuje se stranim državljanima i organizacijama da finansiraju izbore;
    • jedna osoba može biti predsednik države najviše dva mandata;
    • ograničenje o broju predsedničkih mandata stupa na snagu nakon stupanja na dužnost ponovo izabranog predsednika;
    • uvodi se Beloruska narodna skupština kao vrhovni organ narodne vlasti;
    • predsednika može da smeni Beloruska narodna skupština u slučaju sistematskog ili grubog kršenja Ustava ili izdaje države, ili drugog krivičnog dela (predsednik može biti smenjen sa funkcije odlukom parlamenta samo u slučaju bolesti);
    • predsednik može da proglasi vanrednu situaciju u slučaju pobune, masovnih ili drugih nereda (sada je to moguće u slučaju prirodne katastrofe, a takođe u slučaju nereda koje prati nasilje ili postoji pretnja nasiljem, što dovodi do opasnosti po život i zdravlje ljudi, teritorijalne celovitosti i postojanja države);
    • predsednik, koji više nije na toj dužnosti, ne može da odgovara za odluke koje je doneo tokom njegovog mandata;
    • u slučaju da predsednik umre nakon atentata ili usled terorističkog napada, vojne agresije ili drugih nasilnih akcija, onda se uvodi vanredna situacija ili ratno stanje, a državni organi deluju u skladu sa odlukama Saveta bezbednosti. Predsedavajući Savetom bezbednosti će u tom slučaju biti predsedavajući Savetom republike (sada, ako predsednik ne može da ispunjava svoje obaveze, njega menja premijer);
    • osoba koja više nije na mestu predsednika može postati doživotni senator.

    U novembru je predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da je opozicija koja se nalazila van zemlje pripremila novi plan destabilizacije koji je povezan sa ustavnim promenama.

    U decembru je načelnik Glavne uprave za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (GUBOPiK) Ministarstva unutrašnjih poslova Belorusije Vjačeslav Orlovski rekao da nema preduslova za masovne proteste u vezi sa predstojećim referendumom, ali se ne mogu isključiti pojedinačne akcije.

    Podsetimo, Lukašenko je 16. marta potpisao Ukaz o formiranju Ustavne komisije koja se bavi ustavnim izmenama. Komisija ima 36 članova. Ona je iznela šefu beloruske države svoje predloge ali Lukašenko je krajem jula vratio nacrt na doradu. Krajem avgusta Komisija uputila predsedniku dorađenu, konačnu verziju predloga izmena Ustava.

    Lukašenko je ranije obećao da će podneti ostavku nakon usvajanja amandmana na Ustav.

    Komisija za pripremu dopuna već je počela rad, preneo je Sputnjik.

  • Lukašenko: Glavni zadatak je da zaštitim Bjelorusiju od rata

    Lukašenko: Glavni zadatak je da zaštitim Bjelorusiju od rata

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio danas da je njegov glavni zadatak da zaštiti Bjelorusiju i njene građane od rata.

    Na sastanku sa aktivistima Vitepske oblasti, Lukašenko je primijetio da je situacija u svijetu u stalnom zaoštravanju, da postoji konfrontacija između geopolitičkih igrača, dok je pandemija virusa korona pogoršala čitavu situaciju, prenosi RIA Novosti.

    Lukašenko je pozvao zvaničnike da spriječe ponavljanje događaja iz 2020. godine.

    “Nijedan rat nas nije zaobišao u prošlosti, a neće ni sada. Ne daj Bože da izbije. Zato je moj zadatak da sačuvam državu i narod od rata”, prenijela je pres služba bjeloruskog predsjednika njegovu izjavu.

    On je dodao da bi trebalo obratiti pažnju na pitanja teritorijalne odbrane.

    “Ne želim da se naš narod još jednom nađe, ne daj Bože, u centru nekakvog rata. Znate da imamo teritorijalnu odbranu i teritorijalne trupe”, naglasio je Lukašenko.

    On je, takođe, izrazio zabrinutost zbog mogućnosti sajber napada, navodeći da ako se ne preduzmu neophodne mjere zaštite, to može dovesti do ozbiljnih posljedica.

  • Lukašenko: “Skoro svaki put pričam sa Putinom o Srbiji”

    Lukašenko: “Skoro svaki put pričam sa Putinom o Srbiji”

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko kaže da na skoro svakom sastanku sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom razgovara o Balkanu, a time i o Srbiji.

    “Moram vam reći da razgovaram o Balkanu na skoro svakom sastanku sa predsednikom Putinom. A koga imamo na Balkanu? Tačno, imamo Srbiju. Uvek je bila uporište Slovena na Balkanu. I danas je”, rekao je Lukašenko tokom sastanka sa predsednikom grupe prijateljstva sa Belorusijom Skupštine Srbije Dragomirom Karićem.

    “Veoma često razgovaramo o problemima sa kojima se suočavate. Mi smo posvećeni veoma dobroj saradnji”, dodao je predsednik Bjelorusije.

    Kako prenosi beloruska agencija Belta, Lukašenko je tokom sastanka sa Karićem, naveo da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić svestan toga i podsetio na nedavni sastanak Vučića i Putina u Sočiju.

    “Putin veoma ceni ljude na koje može da se osloni. Mi često razgovaramo o Srbiji”, naveo je Lukašenko.

    Vučić je krajem novembra razgovarao sa Putinom u Sočiju.