Oznaka: afganistan

  • Okončan sastanak talibana i zapadnih zvaničnika u Oslu, vladari Afganistana obećali promjene

    Okončan sastanak talibana i zapadnih zvaničnika u Oslu, vladari Afganistana obećali promjene

    Predstavnici vlade Afganistana koju čine talibanski zvaničnici okončali su sinoć trodnevne sastanke u Norveškoj gdje su se između ostalog sastali s norveškim, ali i brojnim zapadnim zvaničnicima te predstavnicima civilnog društva.

    Delegacija talibana u Norveškoj je boravila od petka, a u međuvremenu zvaničnici su se sastali s diplomatama iz SAD-a, Evropske unije, Norveške te predstavnicima afganistanskog civilnog društva.

    Afganistansku delegaciju predvodio je ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi, a na konferenciji za medije nakon sastanka izjavio je kako je zadovoljan rezultatima sastanka i činjenicom da su talibani po prvi put nakon preuzimanja vlasti posjetili jednu od zapadnih zemalja.

    “Da, zadovoljni smo rezultatima sastanka. Činjenica je da je Norveška dogovorila da dođemo ovdje i dijelimo pozornicu s predstavnicima međunarodne zajednice. To je veliki napredak”, rekao je Muttaqi.
    S druge strane, ministrica vanjskih poslova Norveške Anniken Huitfeldt izjavila je kako su talibani tokom sastanka pokazali želju za promjenama.

    “Prvi put otkako su prošle godine preuzeli vlast, vidimo da su talibani pristali na temeljitu političku raspravu s afganistanskim aktivistkinjama i liderima civilnog društva”, rekla je ministrica.

    Prije nego što su talibani napustili Norvešku, talibanska delegacija izdala je zajedničko saopćenje s predstavnicima afganistanskog civilnog društva. U saopćenju se navodi kako je jedino rješenje za probleme u Afganistanu saradnja vlasti i građana.

    “Svi Afganistanci moraju raditi zajedno na poboljšanju političkih, ekonomskih i sigurnosnih rezultata u zemlji”, navodi se.

    Između ostalog, tokom sastanka u Oslu, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice iznio je tri zahtjeva prema talibanima.

    Između ostalog, od talibana se traži da u Afganistanu uvedu potpunu ravnopravnost između zaposlenih žena i muškaraca, da osiguraju srednjoškolsku nastavu za djevojke te da osiguraju rad i djelovanje Norveškog vijeća za izbjeglice u Afganistanu.

    “Dobili smo jasna i obavezujuća obećanja od talibana da će djevojčice od marta imati pristup obrazovanju na svim nivoima. Također, predstavnici talibana su obećali da će zaštiti manjine u Afganistanu”, rekao je predsjednik Norveškog vijeća za izbjeglice Jan Egeland.

  • Premijer Avganistana: Priznajte talibansku administraciju

    Premijer Avganistana: Priznajte talibansku administraciju

    Vršilac dužnosti premijera Avganistana mula Hasan Akhund, pozvao je danas međunarodne vlade da zvanično priznaju talibansku administraciju u zemlji, pošto su, kako tvrdi, za to ispunjeni svi uslovi.

    “Tražim od svih vlada, posebno islamskih zemalja, da počnu s priznavanjem”, izjavio je Akhund u prvom velikom javnom nastupu otkako je preuzeo tu funkciju u septembru, prenosi agencija Rojters.

    Akhund i drugi funkcioneri talibanske administracije su na konferenciji za novinare, kojoj su prisustvovali i zvaničnici Ujedinjenih nacija, uputili apel da se ublaže novčana ograničenja, okrivljujući zamrzavanje sredstava za sve veću ekonomsku krizu u zemlji.

    “Kratkoročna pomoć nije rješenje; moramo pokušati da pronađemo način da suštinski riješimo probleme”, rekao je Akhund.

    Međunarodna zajednica je nedavno povećala humanitarnu pomoć Avganistanu kako bi se odgovorilo na hitne potrebe, ali je sve veći broj građana “skliznuo” u siromaštvo, jer je zemlja suočena s novčanom krizom i pogoršanjem stanja ekonomije.

    Strane sile oklijevaju da priznaju talibansku administraciju koja je preuzela vlast u Avganistanu u avgustu prošle godine, dok su zapadne nacije predvođene Sjedinjenim Državama zamrznule više milijardi dolara bankarskih računa Avganistana i prekinule s finansiranjem njegovog razvoja, što je nekada činilo okosnicu avganistanske privrede.

  • Talibani prosuli 3.000 litara alkohola u kanal

    Talibani prosuli 3.000 litara alkohola u kanal

    Tim avganistanskih obavještajca zaplijenio je i uniištio oko 3.000 litara alkoholnog pića prosipanjem u kanal u Kabulu.

    Snimak uništavanja alkoholnog pića objavio je Generalni direktorat za obavještajne poslove.

    Piće je bilo u buradima, a zaplijenjeno je u raciji organizovanoj u prijestonici, piše britanski Gardijan.

    “Muslimani bi morali ozbiljno da se uzdrže od proizvodnje i isporuke alkohola”, rekao je jedan od obavještajaca, objavio je Direktorat na svom Twitteru.

    Kako navodi Gardijan, nije jasno kada je racija obavljena ni kada je alkohol uništen, a u saopštenju Direktorata se navodi da su tom prilikom tri osobe uhapšene.

    Prodaja i konzumacija alkohola formalno je zabranjena još tokom prethodne vlasti u Avganistanu koju je podržavao Zapad.

    Od 15. avgusta prošle godine, kada su talibani preuzeli vlast u Avganistanu ovakve racije su učestale širom zemlje.

  • Talibani objavili Dekret o ženskim pravima: Žena nije imovina, nego slobodno biće

    Talibani objavili Dekret o ženskim pravima: Žena nije imovina, nego slobodno biće

    Afganistanska talibanska vlada u petak je objavila Dekret o ženskim pravima u kome navodi da se žena ne treba smatrati “imovinom” i da mora dati saglasnost na brak, ali nisu pomenuli da se žene mogu školovati i rad izvan kuće.

    Talibani su pod pritiskom međunarodne zajednice, koja je uglavnom zamrznula sredstva za Afganistan, da se obavežu na poštovanje ženskih prava.

    “Žena nije imovina nego plemenito i slobodno ljudsko biće. Niko je ne može dati nikome u zamjenu za mir ili okončanje animoziteta”, navodi se u talibanskom dekretu, koji je objavio portparol Zabihillah Muhajid.

    Dekret navodi pravila koja vladaju brakom i imovinom za žene, navodeći da žena ne treba biti prinuđena na brak i da udovica treba imati udio u imovini pokojnog supruga.

    Sudovi bi trebali uzeti u obzir ta pravila pri donošenju odluka, a ministarstva za vjerska pitanja i informiranje trebala bi promovirati ta prava, navodi se u dekretu.

    Dekret, ipak, ne pominje omogućavanje ženama da rade ili da imaju pristup objektima izvan kuće ili obrazovnih institucija, što je predmet velike brige međunarodne zajednice.

    Tokom prethodnog perioda vladavine od 1996. do 2001. godine, talibani su zabranjivali ženama da napuste kuću bez muške pratnje i potpuno prekrivenog lica, a djevojčicama su uskratili obrazovanje.

    Talibani tvrde da su se promijenili i dopustili su otvaranje srednjih škola za djevojčice u nekim pokrajinama. Brojne žene i zagovornici ljudskih prava ostali su, međutim, skeptični.

    Međunarodna zajednica, koja je “zamrznula” milijarde dolara sredstava centralne banke i onih namijenjenih razvojnim projektima, odredila je prava žena kao ključni element svake buduće saradnje s Afganistanom.

    Zemlja, koja također pati od krize bankovne likvidnosti zbog sankcija, suočava se s rizikom ekonomskog kolapsa otkako su talibani preuzeli vlast, prenosi Reuters.

    Talibani su preuzeli vlast u Afganistanu 15. augusta.

  • SAD i saveznici pozvali talibane da prestanu s ubistvima bivših zvaničnika i vojnika

    SAD i saveznici pozvali talibane da prestanu s ubistvima bivših zvaničnika i vojnika

    SAD i niz savezničkih zemalja pozvali su talibane da prekinu ciljana ubistva bivših pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti.

    U zajedničkoj izjavi, 22 zemlje zahtijevale su od talibanske vlasti da poštuje svoje obećanje da neće nauditi bivšoj vladi ili osoblju sigurnosti.

    “Duboko smo zabrinuti zbog izvještaja o ubistvima po kratkom postupku i prisilnim nestancima”, navodi se u saopštenju.

    U izvještaju koji je Human Rights Watch objavio ranije ove sedmice, dokumentirano je više od 100 pogubljenja i otmica bivših zvaničnika afganistanske vlade otkako su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom prije skoro četiri mjeseca.

    Takođe je dokumentovano ubistvo 47 pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti koji su se predali talibanima ili su bili zarobljeni od 15. avgusta do 31. oktobra. Ovo se desilo uprkos uvjeravanjima režima da prethodni državni radnici neće biti oštećeni.

    Kratku zajedničku izjavu izdale su SAD, a potpisale su Velika Britanija, Evropska unija i još 19 zemalja. U njemu je izražena njihova duboka zabrinutost zbog nalaza izvještaja i poziva se na potpunu istragu svih slučajeva ubistava i prisilnih nestanaka.

    “Nastavit ćemo mjeriti talibane po njihovim akcijama”, zaključuje se u saopćenju.

    Bilo je mnogo slučajeva da su akcije talibana u suprotnosti sa onim što su obećali, a prethodni humanitarni izvještaji također su otkrili ciljana ubistva.

    U augustu je u izvještaju koji je objavio Amnesty International utvrđeno da je 300 talibanskih boraca 30. augusta otputovalo u područje u blizini sela Dahani Qul, gdje su boravili bivši vladini vojnici sa svojim porodicama.

    U izvještaju se navodi da su borci pogubili devet vojnika nakon što su se već predali, još dva su poginula u unakrsnoj vatri, a još dva civila su također ubijena tokom borbi koje su uslijedile, uključujući 17-godišnju djevojku.

  • Svjetska banka odobrila odmrzavanje 280 miliona dolara Avganistanu

    Svjetska banka odobrila odmrzavanje 280 miliona dolara Avganistanu

    Odbor Svetske banke odobrio je prebacivanje 280 miliona dolara iz zamrznutog fonda Avganistana dvijema humanitarnim agencijama, kako bi se toj zemlji pomoglo da se izbori sa posrnulom ekonomijom nakon dolaska talibana na vlast i povlačenja SAD 31. avgusta, rekla su dva anonimna izvora upoznata sa ovim pitanjem.

    Donatori Povereničkog fonda za obnovu Avganistana (ARTF), kojim upravlja Svjetska banka, prvo moraju da odobre transfer prije nego što novac dođe u Svjetski program za hranu i UNICEF, prenio je Rojters.

    Donatori, kojih ima 31, trebalo bi sutra da se sastanu na ovu temu.

    Odbor Svjetske banke održao je neformalan sastanak u utorak kako bi razgovarao o transferu do 500 miliona dolara, od ukupno 1,5 milijardi dolara, koliko ima u agencijama ARTF za humanitarnu pomoć.

  • Putin dao nalog, Šojgu naredio

    Putin dao nalog, Šojgu naredio

    Tri ruska vojna transportna aviona odletela su ka Avganistanu da bi evakuisali više od 380 ljudi, saopštilo je danas ministarstvo odbrane Rusije.

    U saopštenju se navodi da je, “po nalogu predsednika Vladimira Putina, ministar odbrane Sergej Šojgu naredio” da se 380 državljana Rusije, Belorusije, Kirgistana, Jermenije, Ukrajine i Avganistana, evakuiše vojnim avionima sa teritorije Islamske republike Avganistan, preneo je TASS.

    Sa vojne baze Čkalovski, severoistočno od Moskve, tri aviona tipa aviona Iljušin-76 krenula su za Kabul sa 108 tona humanitarne pomoći, a te ljude će evakuisati u povratku, dodao je Rojters.

  • UN: Teroristička grupa ISIL se dramatično proširila u Afganistanu

    UN: Teroristička grupa ISIL se dramatično proširila u Afganistanu

    Teroristička grupa ISIL se širi u Afganistanu te je prisutna u gotovo svim provincijama, a broj napada je petostruko veći u odnosu na prošlu godinu, tvrdi UN-ova izaslanica u ovoj zemlji Deborah Lyons.

    U svom obraćanju pred UN-ovim Vijećem sigurnosti, Lyons je govorila o širenju grupe ISIL u ratom uništenoj zemlji te je rekla da su teroristi prisutni širom Afganistana.

    “Grupa je nekada bila ograničena u svega nekoliko provincija, no sada je prisutna u gotovo svim. Također, sve je aktivnija”, kazala je Lyons govoreći o frakciji Khorasan u Afganistanu. Dodala je da je u ovoj godini ISIL izvršio 334 napada, mnogo više u odnosu na prošlogodišnjih 60.

    Njeno obraćanje je uslijedilo samo nekoliko sati nakon bombaškog napada u šiitskom naselju u Kabulu koji je izvršio ISIL. Poginula je jedna osoba, a ranjeno ih je šest.

    Otkako je Amerika povukla svoje snage iz Afganistana, talibani se muče da kontrolišu ISIL, tvrdi Lyons.

    Uprkos povećanju napada u proteklim mjesecima, Lyons je rekla da je ukupna sigurnosna situacija u Afganistanu ipak bolja od kraja rata koji je trajao dva desetljeća.

    Osim problema terorizma, Lyons je upozorila na dolazeću “humanitarnu katastrofu” koja prijeti Afganistanu, a jedan od razloga su i sankcije koje su paralizovale lokalni bankarski sistem. Također, nedostaje hrane, a i ekonomija slabi.

  • Eksplozija u Kabulu, nepoznat broj žrtava

    Eksplozija u Kabulu, nepoznat broj žrtava

    Eksplozija, navodno izazvana improvizovanom bombom, uzdrmala je danas oblast zapadnog Kabula, prouzrokujući nepoznat broj žrtava, navode lokalni stanovnici.

    “Bio sam zauzet sa mušterijama kada je eksplozija zatresla radnju. Vidio sam ljude kako odvoze žrtve sa mjesta eksplozije. Ne znam da li su mrtvi ili povređeni”, izjavio je Ahmad Murtaza, prodavac u oblasti Kote Sangi, a prenosi agencija Rojters.

    Televizija “Tolo NJuz” citirala je neimenovanog bezbjednosnog zvaničnika koji je potvrdio da se eksplozija dogodila, ali je rekao da nije bilo žrtava.

    Incident se dogodio dva dana nakon što je magnetna bomba uništila jedan mini bus u zapadnom Kabulu, ubivši i ranivši nekoliko ljudi u napadu za koji je odgovornost kasnije preuzela Islamska država.

  • Eksplozija u Kabulu: Jedna osoba poginula, pet ranjeno

    Eksplozija u Kabulu: Jedna osoba poginula, pet ranjeno

    Najmanje jedna osoba je poginula, a pet je ranjeno danas u eksploziji bombe u prometnoj ulici u šiitskoj oblasti avganistanske prestonice Kabula.

    Radnici hitne pomoći sa lica mjesta rekli su za AP da je eksploziju najvjerovatnije izazvala bomba u autobusu.

    Vozač autobusa koji je u bolnici, izjavio je da je u jednom trenutku na njegovoj liniji u vozilo ušao sumnjiv muškarac, a da je nekoliko minuta kasnije ođeknula eksplozija u zadnjem dijelu autobusa.

    Vozač je rekao i da je vidio dva putnika sa zapaljenom odećom kako ispadaju iz zadnjeg dijela vozila, dok su drugi putnici pobjegli ispred.

    Portparol vladajućih talibana u Avganistanu Zabihulah Mudžahid rekao je za AP da je požar u mini-busu izazvao eksploziju, u kojoj je jedna osoba poginula, a još jedna povređena.

    Eksplozija se dogodila na glavnoj ulici koja prolazi kroz Dašti Barči, dio grada na zapadnoj strani Kabula koji je uglavnom naseljen Hazarima. Avganistanski Hazari, koji su većinom muslimani šiiti, bili su meta brutalne kampanje nasilja posljednjih nekoliko godina, za koju se okrivljuje Islamska država.

    Militanti su izveli nekoliko smrtonosnih napada u Dašti Barčiju, uključujući napad na porodilište 2020.