VRBAS Media

Oznaka: afganistan

  • Operativci SAS-a ubijali pritvorenike u Avganistanu

    Operativci SAS-a ubijali pritvorenike u Avganistanu

    Operativci britanskih specijalnih snaga SAS ubijali su u Avganistanu pritvorenike u nenaoružane muškarce pod sumnjivim okolnostima, pokazuju rezultati istrage koju je proveo Bi-Bi-Si.

    Prema novim vojnim izvještajima do kojih je došao britanski medijski servis, moguće je da je jedna jedinica ubila 54 osobe tokom šestomjesečne ture.

    Bi-Bi-Si je pronašao dokaze koji ukazuju da je bivši šef specijalnih snaga propustio da dostavi dokaze u okviru istrage o ubistvima.

    Ministarstvo odbrane saopštilio je ranije da su britanske trupe u Avganistanu služile “hrabro i profesionalno”.

    U medijskom izvještaju se navodi da je general Mark Karleton Smit, bivši šef SAS-a, informisan o navodnim nezakonitim ubistvima, ali da nije prenio dokaze vojnoj policiji, čak i nakon što je ta služba pokrenula istragu o jednoj jedinici SAS-a.

    General Karleton Smit, koji je postao komandant britanske armije prije povlačenja prošlog mjeseca, odbio je da komentariše ove navode.

    Novinari Bi-Bi-Sijeve “Panorame” analizirali su stotine stranica o operacijama SAS-a, uključujući izvještaje koji pokrivaju više od deset racija u Helmandu 2010 i 2011. godine, koje su provođene prema pravilu “ubij ili zarobi”.

    Pojedinci koji su služili u jedinici SAS-a u toj rotaciji rekli su Bi-Bi-Siju da su bili svjedoci ubijanjima nenaoružanih ljudi koja su vršili pripadnici ove jedinice u noćnim racijama.

  • Broj žrtava zemljotresa u Avganistanu dostigao 1.500

    Broj žrtava zemljotresa u Avganistanu dostigao 1.500

    Broj žrtava zemljotresa koji je pogodio istok Avganistana dostigao je 1.500, povrijeđeno je više od 2.000 ljudi, a nije poznato koliko ih je ostalo ispod ruševina, javila je “Al džazira”, pozivajući se na talibanske izvore.
    U području epicentra zemljotresa uništena su cijela sela, putevi, dalekovodi, kao i mreže telekomunikacije.

    Vlada je zatražila međunarodnu pomoć nakon zemljotresa magnitude 6,1 stepen koji je pogodio provincije Paktika i Kost.

  • UN: Nemamo kapacitete da pomognemo Avganistanu

    UN: Nemamo kapacitete da pomognemo Avganistanu

    Ujedinjene nacije (UN) nemaju dovoljno kapaciteta za potragu i spasavanje ljudi nakon razarajućeg zemljotresa u Avganistanu, a Turska je u najboljoj poziciji da ih obezbijedi, izjavio je danas zamjenik izaslanika UN u Avganoistanu Ramiz Alakbarov.

    “Razgovarali smo o tome sa ambasadom Turske ovdje na terenu i oni čekaju da im pošaljemo formalni zahtjev”, naveo je Alakbarov, prenosi Rojters.

    On je dodao da će UN moći da pošalju takav zahtjev Turskoj tek nakon razgovora sa lokalnim vlastima i kada se utvrde realne okolnosti na terenu, navodi britanska agencija.

    U snažnom zemljotresu koji je noćas pogodio ruralni, planinski region istočnog Avganistana u blizini pakistanske granice, po dosadašnjim podacima, poginulo je 1.000 ljudi, navode lokalne vlasti, prenosi AP.

  • Zastrašujuće posljedice zemljotresa u Afganistanu

    Zastrašujuće posljedice zemljotresa u Afganistanu

    Broj poginulih ljudi usljed zemljotresa, magnitude 6,1, u Afganistanu porastao je na 950, dok se broj povrijeđenih povećao na više od 600. Nadležni očekuju da će ovi brojevi nastaviti rasti.

    Fotografije i videozapisi iz provincije Paktika, gdje je podrhtavanje tla bilo najsnažnije, pokazuju zastrašujuće razmjere ove prirodne katastrofe. Prizori su vrlo uznemirujući.

    Ministar unutrašnjih poslova Salahuddin Ayubi je izjavio da spasilačke službe, koje su angažovale i helikoptere, pokušavaju doći do poginulih i povrijeđenih koji se nalaze ispod ruševina.Prema njegovim riječima, broj poginulih nastavit će se povećavati, jer se neki od njih nalaze u nepristupačnim planinskim selima. Zemljotres se desio sinoć kada je većina ljudi spavala, a zemljotres se osjetio u Pakistanu i Indiji.

    Većina poginulih je u spomenutoj afganistanskoj regiji – poginulo je 255 ljudi. Ovo je najsmrtonosniji zemljotres u Afganistanu od 2002. godine. Mnoge građevine su do temelja uništene.

    Desio se u trenutku kada je država pogođena teškom ekonomskom krizom te predstavlja veliki izazov za talibansku vlast, prenosi agencija Reuters.

  • Više od 250 mrtvih u zemljotresu

    Više od 250 mrtvih u zemljotresu

    Najmanje 255 ljudi poginulo je u zemljotresu jačine 6,1 stepen koji je pogodio pokrajinu Paktika, na istoku Avganistana, preneo je Rojters.

    Većina žrtava registrovana je u Paktiki, gde je 100 ljudi stradalo i 250 povređeno, rekao je Muhamed Nasim Hakani, šef talibanske službe za vanredne situacije.

    On je rekao da ima poginulih i u istočnim pokrajinama Nangarhar i Kost.

    Zemljotresom je pogođeno gusto naseljeno područje na granici Avganistana i Pakistana, a osetio se u opsegu od 500 kilometara.

    Potres je bio na istoku Avganistana na dubini od 10 kilometara nedaleko od granice sa Pakistanom, saopštio je Nemački centar za geološka istraživanja.

    Prema podacima Evropskog mediteranskog seizmološkog centra, potres se osetio u Avganistanu, Pakistanu i Indiji.

  • U Afganistanu ostala američka vojna oprema vrijedna sedam milijardi dolara

    U Afganistanu ostala američka vojna oprema vrijedna sedam milijardi dolara

    Iz Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država (Pentagon) su objavili da je vojska ove zemlje u Afganistanu ostavila vojnu opremu vrijednu sedam milijardi dolara. To se desilo nakon prošlogodišnjeg povlačenja iz države.

    Oprema je sada u rukama Talibana protiv kojih su se Amerikanci godinama borili. Njihova vojna intervencija je trajala 20 godina, a uslijedila je nedugo nakon terorističkog napada 11. septembra 2001. na SAD.

    Iz Pentagona su poručili da ne postoji namjera povratka u Afganistan da bi se oprema vratila ili uništila.

    Ove informacije iz Pentagona sadržane su izvještaju podnesenom Kongresu. SAD su od 2005. do 2021. Afganistancima dali vojnu opremu vrijednu 18,6 milijardi dolara. U Afganistanu su ostali letjelice, vojna vozila, naoružanje, oprema za komunikaciju i drugo. Među njima je avion vrijedan 923,3 miliona dolara.

    Informacije u sadržanom izvještaju bit će ponovo povod za kritiku odluke da se Amerikanci povuku iz Afganistana.

    Za veći dio opreme inače je potrebno specijalističko održavanje, a ono je bilo moguće dok su američki vojnici bili prisutni u Afganistanu.

    U izvještaju je navedeno da je dio oružja i opreme, koji su se koristili u Afganistanu, transportovan u Ukrajinu kako bi se ova država odbranila od agresije Rusije, prenosi CNN.

  • Talibani pozivaju na prekid rata u Ukrajini: Zabrinuti smo za civile

    Talibani pozivaju na prekid rata u Ukrajini: Zabrinuti smo za civile

    Ministarstvo vanjskih poslova Afganistana saopćilo je da talibani pomno prate situaciju Rusije i Ukrajine te da su zabrinuti zbog mogućih civilnih žrtava.

    Talibanska vlada u Afganistanu takođe je pozvala strane u sukobu da zaštite živote afganistanskih studenata i migranata u Ukrajini.

    “Islamski emirat Afganistan, u skladu sa svojom vanjskom politikom neutralnosti, poziva obe strane u sukobu da riješe krizu dijalogom i mirnim sredstvima”, naveli su.

    Rusija je juče napala Ukrajinu iz vode, s neba i kopna. Granice su prešli na istoku, s Krima, ali i iz Bjelorusije.
    Granatiranja su nastavljena od ranog jutra, a Ukrajinci tvrde da će danas biti najteži dan.

  • Žene se moraju pokriti na poslu, makar i ćebetom

    Žene se moraju pokriti na poslu, makar i ćebetom

    Žene koje rade u odjeljenjima avganistanske Vlade moraju da se pokriju, čak i ćebetom ako je potrebno, ili mogu da izgube posao, saopštila je danas talibanska vjerska policija.

    Većini žena je zabranjeno da rade u Vladi od kada su talibani ponovo preuzeli vlast u avgustu, iako novi avganistanski vladari tvrde da će im biti dozvoljeno da se vrate kada se stvore neki uslovi, kao što su odvojene kancelarije.

    Ministarstvo za promociju vrline i prevenciju poroka izdalo je danas saopštenje u kojem se navodi da žene ne bi trebale da idu na posao ako nisu propisno pokrivene i da bi mogle da budu otpuštene ako ne poštuju date smjernice.

    Razlog današnjeg saopštenja je nejasan budući da većina žena u Avganistanu uvijek u javnosti pokriva glavu, bar širokim šalom.

    Portparol Ministarstva Muhamed Sadek Akif Muhadžir rekao je za AFP da žene mogu da nose bilo koju vrstu hidžaba, ali se moraju propisno pokriti, makar ćebetom.

    Tokom prethodne talibanske vlasti, striktno tumačenje islama odnosilo se i primjenjivalo na sve aspekte svakodnevnog života, uključujući navike, postupke i odjeću.

    Zapadna odjeća bila je zabranjena, muškarcima je naređeno da se ne briju, a ljudi su dobijali batine ako ne požure na molitvu.

    Uprkos tome što su ovog puta obećavali blažu verziju vladavine, neke stroge zabrane ponovo su zaživjele – uključujući zabranu televizijskih drama u kojima se pojavljuju žene, osim ako nisu o temi iz islama, te zabranu muzike u javnosti.

    Međutim, izdato je malo nacionalnih uredbi, a čini se da su propisi uvedeni širom zemlje uglavnom na osnovu hira lokalnih zvaničnika ili prema tradicionalnim običajima u konzervativnim oblastima, navodi AFP.

  • Bajden potpisao: Odmrzavaju se sredstva centalne banke Avganistana

    Bajden potpisao: Odmrzavaju se sredstva centalne banke Avganistana

    Predsjednik SAD Džo Bajden potpisao je danas izvršnu naredbu za oslobađanje sredstava centralne banke Avganistana od sedam milijardi dolara.

    Naredbom se nalaže američkim bankama i finansijskim institucijama da sredstva avganistanske centralne banke prenose na konsolidovani račun njujorške filijale Federalnih rezervi, javlja Rojtes pozivajući se na izjave američkih zvaničnika.

    Predviđeno je da od ukupnog iznosa odmrzutih sredstava 3,5 milijardi dolara bude na raspolaganju za humanitarnu pomoć i za podmirivanje životnih potreba avganistanskog naroda.

    Preostalih 3,5 milijardi dolara ostaće u Sjedinjenim Državama i koristiće se formiranje povjereničkog fonda za obeštećenje žrtava napada na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. i za finansiranje tekućih sudskih postupaka koji se tim povodm vode, prenosi AP.

    Bijela kuća je u saopštenju navela da je naredba “osmišljena tako da obezbijedi put da sredstva stignu do naroda Avganistana, a držeći ih podalje od ruku talibana i zlonamjernih aktera”, dodaje američka agencija.

    Međunarodno finansiranje Avganistana je obustavljeno i milijarde dolara sredstava te zemlje je zamrznuto u inostranstvu, uglavnom u Sjedinjenim Državama, nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom u avgustu prošle godine, kada se američka vojska neočekivano povukla.

  • Talibani optužili Zapad za humanitarnu krizu u Afganistanu

    Talibani optužili Zapad za humanitarnu krizu u Afganistanu

    Talibani su optužili Zapad da su njegove ekonomske sankcije Afganistanu uzrokovale humanitarnu krizu u ovoj državi.

    Optužbu na račun Zapada izrekao je glasnogovornik talibana Suhail Shaheen u razgovoru za Sky News. Ova televizijska kuća je ranije emitovala prilog o afganistanskom zatvoru u kojem je 12-ero djece zbog toga što su navodno ukrala bicikla. Osim toga, Afganistanci koji su govorili za Sky News tvrde da su morali prodavati svoje i bubrege svoje djece kako bi mogli kupiti potrepštine.

    Shaheen ne misli da su za ovakvu situaciju krivi talibani, već Zapad.

    “To nije rezultat naših aktivnosti. To je rezultat sankcija nametnutih Afganistanu. Za to su zaslužni oni koji su nametnuli sankcije. U posljednjih šest mjeseci uradili smo za narod Afganistana sve što smo mogli uraditi, a kako bismo ublažili njihove patnje i probleme”, tvrdi glasnogovornik talibana.

    Kako je kazao, međunarodna zajednica treba da sarađuje s njima, a ne da nepravednim sankcijama kažnjava Afganistance.

    Međutim, Zapad predvođen Sjedinjenim Američkim Državama povlačenje sankcija uslovljava promjenama, među kojima su i one da će se ženama garantovati prava i omogućavanje školovanja svim stanovnicima. S druge strane, Shaheen uvjerava da su se te promjene desile jer su na njima insistirali sami Afganistanci.

    “Mi nemamo problem s tim da žene mogu raditi i školovati se”, dodaje.

    Kako je kazao, vlast je prije nekoliko dana saopćila da će moći studirati i žene i muškarci. Greške po ovom pitanju je pravdao time što nisu imali dovoljna novca i materijalnih dobara. Smatra da je obaveza međunarodne zajednice da omogući novac.

    Osvrnuo se i na navode da se kidnapuju oni koji se bore za prava žena. Istakao je da je te navode provjerio kod nadležnih te da su mu kazali da vladajući nisu umiješani u to.

    Shaheen je naglasio da se investicijama u Afganistanu, među kojima su i one za eksploataciju prirodnih resursa, mogu ostvariti koristi za sve strane, a što će značiti i stvaranje radnih mjesta, izviještava Sky News.