Oznaka: aerodrom banja luka

Banjalučki aerodrom u prvih deset mjeseci ove godine prevezao je 283.589 putnika, što je duplo više nego u cijeloj prošloj godini, kada je, prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA), opsluženo 139.886 putnika
Ukupno, 23 komercijalna aerodroma u bivšoj Jugoslaviji prevezla su 23.354.926 putnika tokom prvih deset mjeseci ove godine, a nekoliko je već daleko ispred svog učinka prije kovida, uključujući Prištinu, Sarajevo, Zadar, Banjaluku i Portorož, prenosi portal ExYu Aviation.

Sarajevski aerodrom je za deset mjeseci imao 1.242.066 putnika, takođe znatno više nego lani, kada ih je bilo 767.134, dok je aerodrom u Tuzli u desetomjesečnom periodu ove godine imao 371.534 putnika, a za lanjskih 12 mjeseci ih je bilo 306.047.

Na pretposljednjem mjestu u cijeloj regiji je mostarski aerodrom sa 10.706 putnika, što je ipak znatno više od prošlogodišnjih mršavih 1.942.

Inače, kako pokazuju podaci BHDCA, svi aerodromi u BiH lani su zajedno prevezli 1.215.009 putnika, dakle manje nego sama vazdušna luka u Sarajevu ove godine.

Ukupan broj prevezenih putnika na sva četiri aerodroma u BiH u 2020. godini bio je 523.839, prenose Nezavisne.

S druge strane, Aerodrom “Nikola Tesla” u Beogradu očekivano je najprometniji u regionu sa 4.695.754 putnika u deset ovogodišnjih mjeseci. Aerodrom Zagreb pretekao je Prištinu i pozicionirao se kao treći najprometniji u bivšoj Jugoslaviji i vjerovatno će nadoknaditi zaostatak za Splitom kako bi do kraja godine dostigao drugu poziciju, sa trenutnim projekcijama koje ukazuju na snažan učinak u novembru. Aerodrom je takođe na putu da preveze preko tri miliona putnika u 2022. godini, što je malo iznad planiranog cilja uprave.

Aerodrom Zadar ove je godine primio preko milion putnika, prvi put u svojoj istoriji. Time je, nakon Dubrovnika, postao četvrti aerodrom u Hrvatskoj koji godišnje obradi više od milion korisnika.

Podgorica, koja se nalazi tik ispod Zadra, samo je 3,6% ispod nivoa putnika prije pandemije 2019. Ovo je postignuto uprkos tome što se bivši nacionalni avioprevoznik u zemlji, “Montenegro Airlines”, mogao pohvaliti znatno većom mrežom od one njegove zamjenske kompanije, “Air Montenegro”. Strani prevoznici su odigrali zapaženu ulogu u oporavku podgoričkog aerodroma.

Aerodrom Ljubljana očekuje snažan četvrti kvartal i vjerovatno će opsluživati blizu milion korisnika ove godine, u odnosu na prvobitno predviđenih 880.000.

“Uspješna ljetna sezona vratila je vrevu na ljubljanski aerodrom. Broj aviokompanija koje povezuju Sloveniju sa svijetom ponovo je dostigao vrijeme prije pandemije, a to je dvanaest. Kako se saobraćaj nastavlja oporavljati, nadamo se da ćemo se do kraja godine približiti milion obrađenih putnika”, saopštila je uprava ovog aerodrom.

Aerodrom Ljubljana očekuje da će 2026. dostići nivo putnika iz 2019, koji je iznosio 1,7 miliona.

Aerodrom Banjaluka najavio je pokretanje letova za Atinu i Tunis naredne ljetne sezone, odnosno 2023. godine.

Kako se napominje, uskoro će biti otkriveni dodatni detalji, uključujući operativne prevoznike.

“Naš cilj je da sljedeće godine opslužimo pola miliona putnika, dok će 2022. godine biti oko 300.000 putnika. Sve naše rute su dobro opterećene, dok su letovi za Tivat bili najpopularniji ovog ljeta”, saopšteno je iz aerodroma.

Pored Ryanair and Wizz Air, koji zajedno opslužuju trinaest destinacija iz drugog po veličini grada u Bosni i Hercegovini, Air Serbia održava letove za Beograd, dok Air Montenegro i Air Cairo obavljaju sezonske usluge do Tivta i Hurgade.

Štaviše, Freebird Airlines vozi ljetne čartere od Banja Luke do Antalije, prenosi Ex-yu Aviation News.

Tokom prva tri kvartala godine, banjalučki aerodrom je prevezao 250.918 putnika, čime je 2022. bila najprometnija do sada, jer je već premašio sve prethodne rezultate na kraju godine.

Ova cifra je postignuta uprkos tome što je aerodrom bio zatvoren tokom većeg dijela februara zbog hitne popravke piste, što je rezultiralo da tog mjeseca primi samo 45 putnika.

Aerodrom je ranije saopštio: “Za nas je bilo važno da se 2019. otvorimo prema svijetu i da počnu neki letovi. Sada moramo tražiti nove avio-kompanije i partnere i proširiti našu mrežu odredišta. Prije krize sa korona virusom razgovarali smo o mogućnosti da aviokompanija otvori bazu u Banjaluci. Vidjećemo šta će se po tom pitanju dešavati u budućnosti”.

Putnički terminal aerodroma postaje sve skučeniji zbog porasta saobraćaja.

Operater Aerodromi Republike Srpske je krajem 2019. godine započeo tenderske procedure za izbor izvođača radova za proširenje zgrade terminala banjalučkog aerodroma.

Međutim, projekat nikada nije realizovan zbog pandemije Covid-19. Sa druge strane, aerodrom je završio radove na izgradnji novih kargo objekata, od 900 kvadratnih metara.

Preko banjalučkog “Aerodroma” je od početka godine do kraja septembra prošlo je 250.939 putnika, rečeno je Srni u ovom preduzeću.
U ljetnoj sezoni ostvarena je saradnja sa avio-kompanijama “Er Kairo” i “Fribrd” sa čarter letovima Banjaluka-Hurgada-Banjaluka i Banjaluka-Antalija-Banjaluka, te “Er Montenegro” sa redovnom linijom Tivat-Banjaluka-Tivat.

Iz banjalučkog “Aerodroma” navode da je nakon globalnog uticaja na vazduhoplovstvo koji je ostavila pandemija virusa korona, ova godina ipak bila uspješna.

“Tome svjedoči odlična saradnja sa vodećim evropskim niskotarifnim avio-kompanijama Rajaner i Vizer, kao i sa kompanijom ER Serbija”, istakli su iz “Aerodroma” Banjaluka.

Zimska sezona letenja otvorena je sa novom destinacijom kompanije “Rajaner” Berlin-Banjaluka-Berlin.

Osim za Berlin, putnici sa banjalučkog Aerodroma mogu letjeti avio-kompanijom “Rajaner” i za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano, Bergamo, Stokholm Arlanda i Nirnberg.

Sa avio-kompanijom “Vizer” leti se do Dortmunda, Bazel Mulhausa, Malmoa, Stokholm Skavsta i Hamburga, dok “Er Serbija” leti do Beograda.

Banjalučki “Aerodrom” napominje da će nastaviti da razvija i planira poslovanje kako bi preduzeće bilo operativno za trenutne i buduće saradnje.

“Zadovoljni smo što našim sugrađanima ove zime možemo ponuditi putovanja širom Evrope i svijeta”, zaključili su iz ovog preduzeća.

Sa 44.637 putnika, koliko ih je u julu evidentirano na banjalučkom aerodromu, Mahovljani pristižu konkurenciju u Tuzli, odakle je, u istom mjesecu, poletjelo ili sletjelo 50.027 osoba.

Prema podacima nadležnih, taj jaz je i u prvom polugodištu bio dosta manji nego u ranijim godinama. Recimo, 2019. godine na tuzlanskom aerodromu zabilježeno je 593.050 putnika, a na banjalučkom 149.996.

Godinu kasnije blokade izazvane virusom korona smanjile su promet na svim aerodromima u BiH, pa tako i na ova dva, te je zabilježeno 228.899 putnika na tuzlanskom, a 43.904 na banjalučkom.

Prošle godine došlo je do postepene stabilizacije i u Tuzli je bilo 306.047, a u Banjaluci 139.886, dok se ove, 2022. godine, razlika dodatno smanjila.

Očekivano, najveći promet bilježi sarajevski aerodrom, gdje je prošle godine bilo 767.134, a najmanji u Mostaru, gdje su u 2021. godine bila svega 1.942 putnika.

Banjalučanin Srđan Danilović bio je pozitivno iznenađen kada je nedavno s banjalučkog aerodroma ispraćao sestru, koja je letjela za Bazel.

“Toliko ljudi u Mahovljanima nisam vidio. Prostorija, gdje se nalaze šalteri, bila je doslovno puna. U aerodromskoj zgradi i oko nje, po slobodnoj procjeni, bilo je nekoliko stotina ljudi. Ispred šaltera, te lokacije gdje se rade granične provjere, formirali su se dugi redovi. Za sto u aerodromskom kafiću smo kum, sestra i ja čekali 20 minuta, ako ne i pola sata”, ističe Danilović.

Dodaje da je ovakva slika s banjalučkog aerodroma svakako optimistična i nada se da će putnika biti i ubuduće, te da će Banjaluka biti povezana sa što više evropskih gradova. Međutim…

“Mislim da je već sada vrijeme da se radi na ulaganju u ovaj aerodrom, odnosno da se kapaciteti proširuju. Ako se razmišlja o dodatnom povećanju broja letova i putnika, to će biti neminovnost”, rekao je Danilović za “Nezavisne novine”.

U Turističkoj organizaciji Banjaluka zadovoljni su razvojem situacije koja se odnosi na povećan broj putnika na banjalučkom aerodromu.

“Mi smo decenijama bili oslonjeni na regionalno tržište, gdje spadaju Srbija, Hrvatska i Slovenija, a koje i sad čini više od 60 odsto turističkih dolazaka. Očekujemo da će letovi koji su uspostavljeni s banjalučkog aerodroma uticati na porast broja gostiju i iz drugih zemalja, prije svega zapadnoevropskih”, kaže Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka.

On dodaje da na njihov info-centar stalno dolaze gosti koji upravo koriste banjalučki aerodrom kako bi stigli u Banjaluku.

“Nadamo se da će broj destinacija s kojima smo povezani preko banjalučkog aerodroma iz godine u godinu biti sve veći”, ističe Šukalo za “Nezavisne novine”.

Uz napomenu da je 2021. godine zbog pandemije saobraćaj normalizovan tek od juna, iz “Aerodroma Republike Srpske” ističu da su u prvih sedam mjeseci te godine imali 40.727 prevezenih putnika.

“U prvih sedam mjeseci 2022. godine imali smo 171.235 prevezenih putnika”, navode iz “Aerodroma Republike Srpske”.

Iz Banjaluke je trenutno moguće letjeti za Brisel, Geteborg, Memingen, Beč, Milano Bergamo, Stokholm Arlanda, Nirnberg, Dortmund, Bazel Mulhaus, Malmo, Stokholm Skavsta, Hamburg, Tivat, Beograd, Hurgadu i Antaliju.

Aerodromi širom bivše Jugoslavije prevezli su 8.571.957 putnika tokom prve polovine godine.
Beogradski aerodrom Nikola Tesla sa 2,14 miliona putnika zadržao je poziciju najprometnijeg, svrstavajući se među osamdeset najboljih na kontinentu, a slijede ga Priština sa 1,32 i Zagreb sa 1,29 miliona putnika, piše exyuaviation.

Ljubljana, Tivat i Mostar su aerodromi sa najsporijim oporavkom. Među njima, Ljubljana je imala 44,6 odsto nivoa saobraćaja prije virusa korona, Tivat 44,9 odsto i Mostar samo 15,4 odsto. Ljubljana se i dalje suočava sa posljedicama bankrota Adria Airvaisa, dok Tivat teško pogođen tekućim sukobom u Ukrajini i evropskom geopolitikom, gubi turiste iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Mostar više nema redovnih letova nakon povlačenja Eurovingsa. Zapaženije čarter operacije su počele da se vide tek u julu.

Među aerodromima u BiH najprometniji je bio sarajevski sa 559.455 putnika, a slijede Tuzla sa 182.680 i Banjaluka sa 126.577 te Mostar sa više nego skromnih 1307 putnika.

Tokom juna, brojni aerodromi u bivšoj Jugoslaviji zabilježili su mjesečni promet blizu nivoa saobraćaja prije kovida. Prošlog mjeseca su Bosna i Hercegovina, KiM, Albanija, Grčka i Jermenija bile jedina tržišta na kontinentu čiji su brojevi premašili one prije globalne zdravstvene krize, dok su Makedonija, Srbija i Turska bile blizu postizanja pariteta.

Beograd i Split su se rangirali među 100 najboljih aerodroma na kontinentu tokom juna, na 78. i 92. poziciji, a blizu su Dubrovnik, Zagreb i Priština. Zadar je u junu pretekao Sarajevo, Podgoricu i Ljubljanu, podstaknut izuzetnim rastom Ryanairovih letova.

Ove godine očekuje se značajno povećanje obima saobraćaja s 3.402 leta i 334.425 prevezenih putnika, navodi se u Planu poslovanja “Aerodroma Republike Srpske”.

Kako se ističe, u ovoj godini bi, u odnosu na 2021, broj putnika trebalo da se poveća, i to, prema njihovoj procjeni, za 139 odsto.

“Normalizacija saobraćaja zbog pandemije je uspostavljena tek od juna prošle godine, ali će se broj putnika povećati i zbog uspostavljanja novih linija i saradnje s novim avio-kompanijama. Planirano je povećanje broja letova za 25,81 odsto u odnosu na 2021. godinu”, stoji u Planu poslovanja “Aerodroma RS”.

Dodaje se da je dugoročni cilj da se svake godine broj prevezenih putnika povećava za više od 10 odsto, te da se svake godine uvedu najmanje dvije nove destinacije.

“Preduzeće će nastojati da uspostavi i saradnju s novim avio-kompanijama. Planiran je nastavak saradnje sa svim dosadašnjim avio-prevoznicima, i to s ‘Ryanairom’, ‘Wizzairom’, ‘Air Serbiom’, ‘To Montenegrom’, ‘Freebirdom’, uz proširenje saradnje s ‘Air Cairom’. Nastavljaju saobraćati sve dosadašnje destinacije, uz uvođenje dvije nove u 2022. godini, i to kompanija ‘Ryanair’ uvodi novu liniju za Nirnberg i kompanija ‘Air Cairo’ za Hurgadu”, navodi se u Planu poslovanja.

Planom je ove godine predviđena i adaptacija aerodromskih površina, nabavka agregata za snabdijevanje vazduhoplova električnom energijom, opremanje aerodromske zgrade sa osnaživanjem komercijalnog sadržaja.

“Takođe, planirano je uvođenje sistema automatske naplate parkiranja i rekonstrukcija pristupne saobraćajnice, rekonstrukcija tehničkog objekta, renoviranje portirnice, uvođenje sistema video-nadzora, nabavka i instalacija informacionog sistema za informisanje putnika, te redovno servisiranje svih uređaja i mašina”, stoji u Planu poslovanja.

Planirani prihodi za 2022. godinu iznose šest miliona KM, što je više za 40,70 odsto od planiranih prihoda za 2021. godinu.

“Najveće povećanje prihoda očekuje se od prodaje robe i to u najvećem postotku od prihoda od ugostiteljske djelatnosti, s obzirom na to da je preduzeće uvelo prodaju hrane i planira opremanje ugostiteljskog sadržaja u odlaznom gejtu. Planirano je povećanje prihoda od aerodromske takse srazmjerno povećanju broja putnika, kao i prihodi od avio-opsluživanja srazmjerno povećanju broja letova”, kaže se u planu.

U “Aerodromima” kažu da postoji potencijalni rizik za nemogućnost vraćanja kredita od sedam miliona KM koji je podignut 2016. godine, i to usljed smanjenog ostvarenja prihoda, te su kao sredstvo obezbjeđenja založili pravo na imovinu, odnosno opremu koja je bila predmet nabavke u iznosu od 4,8 miliona KM, te 40 bjanko mjenica za preostali iznos zajma.

Iz “Aerodroma Republike Srpske” su rekli za “Nezavisne” da će se ove godine s ovog aerodroma moći saobraćati na 17 destinacija.

“To su Milano, Bergamo, Hamburg, Malme, Bazel Mulhause, Brisel, Beograd, Beč, Stokholm Skavsta, Stokholm Arlanda, Memingen, Nirnberg, Dortmund i Geteborg. Takođe, od kraja aprila pa do kraja septembra tekuće godine saobraćaće čarter letovi za Tivat, Antaliju i prvi put s našeg aerodroma let za Hurgadu”, naveli su iz “Aerodroma”.

Komercijalni letovi se vraćaju na banjalučki Aerodrom od petka, a putnicima su u ponudi ponovo izuzetno niske cijene karata.
Ukoliko imate slobodan produženi vikend i više od 10 evra u džepu u mogućnosti ste da odete do Brisela i nazad. Karta u jednom pravcu iz Banja Luke za Brisel u petak, 4. marta iznosi svega 5 evra, a povratna sa letom nazad u ponedjeljak, 7. marta samo 10 evra. Dakle, povratna avionska karta za Brisel košta koliko i povratna karta autobusom od Banjaluke do okolnih opština.

Oni koji u petak ujutru lete iz Brisela ipak će platiti nešto skuplju kartu. Cijena karte u jednom pravcu trenutno iznosi 26.99 evra, dok će biti potrebno dodati još toliko za povratni let iz Banjaluke u ponedjeljak.

Do sjevera Italije za 8 evra
Linija Banja Luka-Milano veoma je povoljna u svim pravcima. Tako cijena osnovne karte za jednu osobu u jednom pravcu iznosi 8 evra nezavisno iz kog pravca putujete, dok će povratna karta koštati još toliko. Letovi će se odvijati po redovnom sistemu letenja, sa dolascima i odlascima svakog petka i ponedjeljka.

Skuplje do Austrije, Njemačke i Švedske
Cijene karata na linijama sa Bečom, Frankfurtom i Geteborgom zavise od pravca odlaska i dolaska. Prvi letovi iz ovih gradova su skoro u potpunosti rezervisani i popunjeni, a cijene karata za preostala mjesta su osjetno veće. Trenutno je ostalo samo nekoliko mjesta na letu Beč-Banja Luka u petak, 4. marta, a cijena karte se popela na 55 evra, dok je za kasnije datume cijena oko 20 evra. Za let iz Frankfurta u petak situacija je ista, a minimalna cijena preostalih karata je 45 evra. Iz Geteborga će putnici koji se u posljednjem momentu odluče za dolazak u Banjaluku, morati izdvojiti čak 311 evra u jednom pravcu.

Potpuno drugačija situacija je sa cijenama u suprotnom pravcu. Putnici će u petak za Beč moći putovati za 18 evra, do Frankfurta za samo 8, dok će za Geteborg morati da izdvoje 20 evra.

Air Serbia takođe nastavlja redovnu liniju Beograd-Banja Luka. Cijene karata na ovoj liniji iznose od 77 maraka u jednom pravcu, te 97 maraka u oba, nezavisno u kojem smjeru.

U subotu nove linije sa Njemačkom, a situacija je ista kao za petak
Let iz Dortmunda u subotu, 5.marta koštaće 70 evra, sa povratnom kartom oko 100. Iz Banjaluke za Dortmund putnici će za vožnju avionom Vizera u jednom pravcu morati izdvojiti 117 KM, dok će za povratnu kartu biti neophodno oko 180 KM.

Let iz Memingema u subotu je već potpuno rezervisan. Do tog grada u Bavarskoj iz Banjaluke cijena leta tog dana iznosi 74 evra, ali u naknadnim terminima cijena pada na 20 do 30 evra u zavisnosti od datuma.

Renoviranje uzletno-sletne staze na banjalučkom Aerodromu je završeno i ponovo je otvoren za vazdušni saobraćaj, rekao je za Јutarnji program RTRS direktor Aerodroma Milan Račić.

Račić je rekao da se do kraja godine očekuje proširenje kapaciteta aerodroma zbog povećanog obima saobraćaja i uvođenja novih destinacija.

Dodaje da je u planu saradnja sa novim avio-kompanijama i da krajem aprila kreću letovi za Egipat.

Prioritet je, kaže Račić, da nabave vatrogasno vozilo koje bi služilo samo za potrebe aerodroma.

Redovni letovi sa Međunarodnog aerodroma Banjaluka idu ka Srbiji, Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Italiji i Austriji.

Podsjećamo, Aerodromi Republike Srpske od 15. januara bio je zatvoren za vazdušni saobraćaj kako bi ovo javno preduzeće obnovilo pistu i spremno dočekalo predstojeću sezonu.