VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Turković i Podžić sa Stoltenbergom: Nastaviti implementaciju Programa reformi

    Turković i Podžić sa Stoltenbergom: Nastaviti implementaciju Programa reformi

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas tokom susreta sa ministrima inostranih poslova i odbrane u Savjetu ministara Biserom Turković i Sifetom Podžićem u Briselu da Alijansa podržava reformske procese, te da ostaje čvrst partner institucijama BiH.

    Sagovornici su konstatovali da BiH, odnosno Savjet ministara, treba što prije da nastavi sa procedurom usvajanja i implementacije Programa reformi, kao snažnog doprinosa napretku zemlje i stabilizaciji stanja na zapadnom Balkanu.

    Tokom današnjeg sastanka, razmotreno je aktuelno stanje saradnje, te integracioni procesi između BiH i NATO, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.

    Turkovićeva je istakla da većina građana BiH podržava napredak ka članstvu u NATO, te da je taj reformski pravac zacrtan u relevantnim zakonima i strateškim dokumentima koje su usvojile institucije BiH.

    Istaknuto je zadovoljstvo ulogom i doprinosom BiH u međunarodnim misijama NATO-a, posebno u Avganistanu.

  • VSTS usvojio nacrt programa rada za 2022., potrebno više od 11,5 miliona KM

    VSTS usvojio nacrt programa rada za 2022., potrebno više od 11,5 miliona KM

    Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH usvojio je danas nacrt programa rada ove institucije za narednu godinu, a procijenjeni troškovi realizacije planiranih aktivnosti iznose nešto više od 11,5 miliona KM, od čega će iz budžeta BiH biti izdvojeno 8,7 miliona KM, a ostatak iz donatorskih sredstava.

    Nacrt programa rada pripremljen je na osnovu prijedloga svih organizacionih jedinica VSTS-a, a koje su bile u obavezi da obave prethodne konsultacije sa stalnim komisijama i radnim grupama Savjeta.

    Planirane aktivnosti proizilaze iz obaveza utvrđenih Zakonom o VSTS-u i relevantnim strateškim dokumentima, a zasnivaju se na srednjoročnom planu rada VSTS-a za period 2022-2024. godina, čiji nacrt je u junu usvojen na sjednici Savjeta.

    Predstavnik Sekretarijata VSTS-a Katarina Peroš navela je da su obavezni elementi programa rada propisani uslovom o načinu pripreme godišnjeg programa rada i izvještaja o radu u institucijama BiH.

    Ona je navela da uvodni dio dokumenta sadrži sažetak prioritetnih aktivnosti VSTS-a za narednu godinu koji je detaljno razrađen, dok najznačajniji dio dokumenta predstavlja akcioni plan koji razrađuje srednjoročni plan rada.

    “Kompletan program rada temelji se na jednom institucionalnom programu pod nazivom Pružanje podrške pravosudnim institucijama i jačanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Program sadrži šest projekata koji uključuju ukupno 51 aktivnost”, rekla je Peroševa.

    Ona je dodala da će ovaj dokument biti dorađivan i finalizovan na kraju godine, kada eventualne izmjene i dopune budu uvrštene.

    “Naša obaveza utvrđena odlukom o godišnjem planiranju rada je da provedemo postupak javnih konsultacija koji se osigurava tako što će dokument biti objavljen na veb stranici institucije”, rekla je Peroševa.

  • Neustavna Uredba o Fondu solidarnosti za obnovu RS

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je neustavnost Uredbe sa zakonskom snagom o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske, kojom je propisano da uslove, način, korisnike, postupak, oblik i obim korištenja sredstava za sanaciju štete propisuje Vlada svojim aktima, na prijedlog Upravnog odbora Fonda solidarnosti.

    “Ovlaštenje dato Vladi da reguliše navedene odnose po svojoj suštini izlazi izvan okvira ustavne nadležnosti izvršne vlasti i predstavlja ovlašćenje za njihovo samostalno uređivanje”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

    Ovakvim normiranjem, po ocjeni Ustavnog suda, donosilac osporene uredbe sa zakonskom snagom povrijedio je ustavno načelo podjele vlasti, time što je ovakvo ovlaštenje prenio na Vladu Republike Srpske, koja za to nije nadležna.

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je i da Posebni kolektivni ugovor o izmjenama i dopuni Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Srpske i Zakonom o radu.

    “Sukus (srž) razloga za ovakvu odluku svodi se na činjenicu da su ugovorne strane osporeni normativni akt zaključile mimo načina i postupka koji je određen Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Republike Srpske, odnosno relevantnom odredbom Zakona o radu, radi čega isti akt nije u saglasnosti sa ustavnim načelom zakonitosti”, navedeno je u saopštenju.

    Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je i da Odluka o naknadi troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka sa posla za zaposlene u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” Banjaluka, kao i Odluka o dopuni ove odluke, nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva.

    Prema ocjeni Ustavnog suda, direktor navedene zdravstvene ustanove, kao donosilac osporenih akata, izašao je izvan okvira svojih zakonskih ovlaštenja jer relevantne zakonske odredbe ne daju mogućnost direktoru javne zdravstvene ustanove da uređuje pitanje predmetne naknade.

    Ustavni sud je, osim navedenih odluka, donio odluke i u predmetima broj U-26/20, U-33/20, U-64/20, U-69/20, U-72/19, U-73/20 i U-79/20, kojim nisu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti pojedinih uredbi sa zakonskom snagom i zaključaka Republičkog štaba za vanredne situacije, te odredbe Zakona o komunalnoj policiji, kao ni inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti pojedinih podzakonskih normativnih akata.

  • Ujedinjena Srpska potpisala protokol o saradnji sa Demokratskom partijom Srba u Makedoniji

    Ujedinjena Srpska potpisala protokol o saradnji sa Demokratskom partijom Srba u Makedoniji

    Ujedinjena Srpska je danas u Banjaluci potpisala protokol o saradnji sa Demokratskom partijom Srba u Makedoniji, čime su ozvaničili dugogodišnju političku, kulturnu i društvenu saradnju ove dve partije.

    Ovaj sporzum za cilj ima jačanje odnosa Republike Srpske i Sjeverne Makedonije, i jačanje saradnje između srpskog naroda u ove dvije države, kroz zajedničke obrazovne, sportske i kulturne projekte. Sporazum uključuje i osnivanje odbora za saradnju ove dve stranke, koje će na redovnim sastancima raditi na jačanju položaja srpskog naroda, ali i drugih naroda u okruženju.

    Ovaj sporazum su potpisali Nenad Stevandić predsjednik Ujedinjene Srpske i Ivan Stoilković, predsjednik Demokratske partije Srba u Makedoniji.

    Isti protokol potpisao je i Savez Nezavisnih Socialdemokrata.

  • Darko Banjac preuzeo Turističku organizaciju Srpske

    Darko Banjac preuzeo Turističku organizaciju Srpske

    Direktorica Turističke organizacije Republike Srpske Nada Jovanović nakon devet i po godina odlazi sa te pozicije, a za novog direktora imenovan je Miodrag Lončarević iz Bratunca.
    Vlada Republike Srpske razriješila je Nadu Jovanović početkom jula na lični zahtjev i za vršioca dužnosti direktora TORS-a imenovala Lončarevića, koji je kadar Narodne partije Srpske (NPS) Darka Banjca.

    „Miodrag Lončarević, diplomirani ekonomista, imenuje se za vršioca dužnosti direktora Javne ustanove Turistička organizacija RS na period do 60 dana. Ovo rješenje stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS“, navedeno je u odluci Vlade.

    Lončarević je prije rata je radio u „Kaolinu“ kao komercijalista. Od 1996. do 2009. radio je u „Remontnom zavodu“. Više od deceniju i po je bio odbornik u Skupštini opštine Bratunac, od 2009. do 2013. godine obavljao je funkciju potpredsjednika opštine, a od 2013. do 2020. godine je bio direktor Turističke organizacije opštine Bratunac.

    Sa biroa u direktorsku fotelju

    Sa te pozicije je smijenjen prošle godine nakon što je lokalnu vlast preuzela nova skupštinska većina. Zbog te smjene Lončarević je pokrenuo sudski spor.

    „Na poziciju direktora TORS idem sa biroa s obzirom na to da sam prošle godine smijenjen sa pozicije direktora Turističke organizacije opštine Bratunac na kojoj sam proveo sedam i po godina. Nova skupštinska većina je izglasala smjenu zbog koje sam ih tužio“, rekao je Miodrag Lončarević za CAPITAL.

    Kazao je da će vjerovatno iduće sedmice preuzeti funkciju direktora TORS-a te da će, nakon što se upozna sa stanjem, moći reći više detalja o planovima.

    Još uvijek aktuelna direktorica TORS Nada Jovanović za CAPITAL je rekla da je razrješenje tražila jer joj je ostalo svega nekoliko dana do isteka mandata na ovoj poziciji, ali i da odlazi na drugo radno mjesto.

    „Na čelu TORS bila sam dva mandata. Sada odlazim na drugo radno mjesto, nije u pitanju nikakva funkcija. Što se tiče TORS ostavljam mnogo projekata, divan tim i vjerujem da će organizacija ići samo naprijed“, kazala je ona.

  • Ustavni sud BiH razmatra Dodikov zahtjev za ocjenu izmjena Zakona o zastavi BiH

    Ustavni sud BiH razmatra Dodikov zahtjev za ocjenu izmjena Zakona o zastavi BiH

    Zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH naći će se na plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, koja će početi sutra, najavljeno je iz ovog suda.

    Dodik je 7. novembra 2019. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH.

    Ne spori izgled i oblik zastave, već procedure

    U svom zahtjevu Dodik ne spori izgled i oblik zastave, niti bilo koju odredbu Zakona o zastavi, već su mu sporne procedure prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona o zastavi iz 2004. godine, kada su one usvojene bez potvrde Predsjedništva BiH.

    U saopćenju se pojašnjava da se u zahtjevu navodi da je Parlamentarna skupština BiH 2004. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, ali da ga nije potvrdilo Predsjedništvo BiH, iz čega proizilazi da nije u skladu s Ustavom BiH, odnosno da prilikom njegovog donošenja nije ispoštovana Ustavom propisana procedura iz citiranog člana jedan, stav šest Ustava BiH.

    “Imajući u vidu navedeno, sve mijenjane i dopunjavane odredbe zakona iz 2004. godine nisu u skladu s Ustavom BiH zato što tekst koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH nije na snazi jer ga nije potvrdilo Predsjedništvo BiH. Slijedom navedenog, tražim da Ustavni sud BiH provede postupak ocjene ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH (Službeni glasnik BiH broj 23/04), koji nije usvojen u skladu sa članom 1.6. Ustava BiH, što dalje podrazumijeva da izmjene zakona iz 2004. godine nisu usvojene”, navedeno je u zahtjevu člana Predsjedništva BiH.

    U zahtjevu se navodi i da se odredbe koje se nalaze u neustavnom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH odnose na određivanje lokacija na kojima se ističe zastava BiH, kao i na novčane kazne zbog njenog neisticanja.

    Član Predsjedništva predložio je Ustavnom sudu BiH da shodno Ustavu i pravilima Ustavnog suda BiH donese odluku prema kojoj navedeni zakon nije u saglasnosti sa članom jedan, stav šest Ustava BiH, zbog čega se on ukida i njegove ukinute odredbe prestaju da važe te da se naloži Parlamentarnoj skupštini BiH da narednog dana od dana objavljivanja odluke pokrene proceduru kojom će zakon biti usklađen s Ustavom BiH.

    Rješavanje spora između BiH i RS

    Na sjednici Ustavnog suda naći će se i zahtjev 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i RS.

    Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan potvrdio je Srni da se ovaj zahtjev 24 zastupnika iz Parlamenta BiH odnosi na odluke, ugovore i rješenja koja je donijela Vlada Republike Srpske za koncesije za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini.

    Na dvodnevnoj sjednici naći će se i druge apelacije, memorandumi o preispitivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i ostala pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda BiH.

    Početak sjednice Ustavnog suda BiH zakazan je za sutra u 10:00 sati.

  • Medicinski fakultet u Zagrebu: Ne možemo potvrditi vjerodostojnost indeksa Sebije Izetbegović

    Medicinski fakultet u Zagrebu: Ne možemo potvrditi vjerodostojnost indeksa Sebije Izetbegović

    Medicinski fakultet u Zagrebu potvrdio je da je prof. dr. Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a, bila upisana u prvu godinu postdiplomskog studija u akademskoj 1992./1993. godini. Međutim, naveli su da ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi mogli potvrditi vjerodostojnost indeksa i izdati uvjerenje o položenim ispitima navedenim u njemu.

    Ovakav odgovor iz Zagreba došao je nakon što je prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu poslao fotokopiju indeksa aktuelne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu izdatog u Zagrebu 2. mrta 1993. godine, s molbom da se izjasne o njegovoj vjerodostojnosti. Škrijelj je tražio da mu iz Zagreba dostave i uvjerenja o položenim ispitima sadržanim u indeksu.
    Ne postoji dokumentacija

    “Uvidom u arhiv Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrdili smo da je Sebija Izetbegović, rođena 6. travnja 1960. godine u Titogradu, Republika Crna Gora, bila upisana u prvu godinu postdiplomskog studija Ultrasound in clinical medicine u akademskoj godini 1992./1993. pod matičnim brojem studenta 46920114. U dosjeu imenovane ne postoji dokumentacija na temelju koje bismo mogli potvrditi vjerodostojnost indeksa i izdati uvjerenje o položenim ispitima sadržanim u indeksu”, stoji u odgovoru prof. dr. Marijana Klarića, dekana medicinskog fakulteta u Zagrebu.


    Podsjetimo, Kantonalna uprava za inspekcije poslove Kantona Sarajevo (KUIP) nedavno je okončala provjeru diplome prof. Izetbegović, nakon što su se u javnosti pojavile nedoumice o tome da li je i gdje specijalizirala.

    Šta je utvrdila sarajevska inspekcija

    Predmet inspekcije je bio provjera ispunjavanja uslova za sticanje akademskih zvanja. Suština inspekcijskog nadzora je pokazala kada je Izetbegović završila određene stepene studija, i to magistrata i doktorata.


    Za ranije navedene “sporne” detalje u vidu priznavanja određenih ispita koje je Izetbegović prenijela iz Zagreba obrazloženje je da se inspekcija nije mogla odrediti jer nadležna institucija iz Hrvatske nije bila u mogućnosti dostaviti neophodnu dokumentaciju.

  • Mehmedagić prebačen u prostorije za zadržavanje MUP-a KS, završen pretres njegove kuće

    Mehmedagić prebačen u prostorije za zadržavanje MUP-a KS, završen pretres njegove kuće

    Direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić izašao je iz zgrade MUP-a KS. Mehmedagić je izašao u pratnji policijskih službenika.

    Kako nam je rečeno nezvanično Mehmedagić će do sutra ujutro biti zadržan u prostorijama za zadržavanje MUP-a Kantona Sarajevo, kada bi trebao biti prebačen u Tužilaštvo BiH s obzirom da se zakonski ta procedura mora izvršiti u roku 24 sata.
    U međuvremenu, završen je uviđaj, odnosno pretres Mehmedagićeve porodične kuće u Sarajevu.

    Podsjetimo, iz Tužilaštva BiH potvrđeno je da je jutros Mehmedagić lišen slobode.

    “Po nalogu Tužilaštva BiH lišen je slobode osumnjičeni Osman Mehmedagić. Lišavanje slobode realizirali su policijski službenici MUP-a Kantona Sarajevo”, naveli su iz Tužilaštva BiH.


    Kako je rečeno, Tužilaštvo BiH vodi istragu u kojoj se osumnjičeni Mehmedagić tereti za krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlasti, krivotvorenja isprave i pranja novca.

    Podsjetimo, Tužilaštvo BiH provodi istragu u vezi s validnošću diplome direktora OSA-e. Kako smo ranije objavili, predmet ispitivanja su i određene finansijske transakcije u vezi s kupovinom kuće.

    Povod za sumnju je što Mehmedagić novac kojim je kupio dvije kuće u Sarajevu, kako se tvrdi, nije podigao s računa u banci, pa će trebati utvrditi njegovo porijeklo.

  • Tužilaštvo BiH tvrdi da Novalić jeste bio upućen u detalje nabavke: “Kako se ono odvija, viteže?”

    Tužilaštvo BiH tvrdi da Novalić jeste bio upućen u detalje nabavke: “Kako se ono odvija, viteže?”

    Tužilac Džermin Pašić je na današnjem ročištu izvodio niz materijalnih dokaza s ciljem potkrepljivanja tvrdnje da je optuženi Fikret Hodžić sve vrijeme obavještavao prvooptuženog Fadila Novalića o procesu i detaljima nabavke respiratora iz Kine za potrebe Vlade FBiH.

    Sa telefona Fikreta Hodžića je izuzeta fotografija na kojoj se vidi ištampana prepiska, kako Tužilaštvo navodi, premijera Novalića i vlasnika Srebrene maline Hodžića koji je ugovarao kupovinu. Oni su početkom aprila potpisali ugovor za nabavku 100 respiratora međutim proizvođač nije uspio ispoštovati vrijeme isporuke zbog čega je ugovor raskinut. Nakon toga, sredinom aprila, dogovara se nova nabavka, a 14. aprila Novalić i Hodžić imaju komunikaciju.

    “Premijeru, trebao bi mi samo Solak dati aneks ugovora oko one situacije sa promjenom proizvođača i kašnjenjem koje nije do nas”, napisao je navodno Hodžić.

    Novalić na ovo nije odgovorio, ali je nešto kasnije napisao: “Kako se ono odvija, viteže?”. Na to, Hodžić odgovara: “Dobro, nemojte se brinuti, ja sam obećao, a ugovor smo priveli kraju. Pisao sam Vam za aneks”. Sutradan dobija odgovor od premijera: “To je urađeno”.

    Ovom prepiskom Tužilaštvo dokazuje da optuženi jesu zajedno koordinisali nabavku i da je Novalić bio upućen u detalje. Međutim, odbrana tvrdi da dokaz nije autentičan jer se iz fotografije ne može znati da je riječ o vjerodostojnoj Viber komunikaciji i da se iza naziva kontakta “Fadil Novalić” zaista nalazi njegov broj telefona.

    Tužilac Pašić naglašava da je ovaj dokaz izuzet u formi fotografije, a ne prepiske prilikom vještačenja telefona i da ne postoji u formi screenshotovanog razgovora jer su “mnogi dokazi brisani”.

  • Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Šljive i kornišoni propadaju na granici sa Hrvatskom

    Hrvatska i dalje nema sluha za proizvođače i izvoznike iz BiH, koji apeluju da radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na granici bude produženo, zbog čega više od 30 kamiona sa svježim kornišonima i šljivama stoji na prelazu u Gradišci i pitanje je da li će roba u ispravnom stanju stići do kupaca.

    Problem je, kao i lani, nastao jer je Hrvatska u jeku poljoprivredne sezone skratila radno vrijeme svojih sanitarnih inspektora, koji rade samo od sedam do 15 časova, zbog čega roba predugo čeka na granici.

    Da su već sada u ozbiljnim problemima i proizvođači i izvoznici, juče su upozorili iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona, naglasivši da kamioni i po dva dana ostaju na granici.

    “Zbog toga dolazi do kaliranja proizvoda, naši izvoznici ne mogu da ispoštuju termine isporuke, što ih dovodi u opasnost od otkazivanja ugovora”, rekao je sekretar tog udruženja Suad Selimović, dodavši da su pojedinim firmama kupci rekli da će im odbiti 20 odsto od fakture zbog toga što nisu ispoštovali rok isporuke.

    Podsjetio je da je Hrvatska najavila da će produžiti radno vrijeme i uvesti rad subotom kada bude više od 20 kamiona na granici, ali to još nisu učinili.

    “Ljudi ne znaju šta da rade, neki kreću preko Mađarske, što je za oko 300 kilometara dalja ruta”, kazao je Selimović i poručio da je moguća i blokada graničnog prelaza ako problem uskoro ne bude riješen.

    Da su proizvođači u ozbiljnim problemima, saglasan je i predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović, koji je za “Glas Srpske” rekao da proizvođači već sada trpe štetu jer berba šljive uveliko traje.

    “Bolje će nam biti da se okrenemo i vratimo sa granice, pa da se snalazimo kako da prodamo voće i povrće dok je još dobrog kvaliteta. Budemo li čekali na granici satima, samo ćemo gomilati gubitke”, kazao je Dojčinović i naglasio da će proizvođači tražiti sastanak sa nadležnima kako bi našli razumno rješenje za ovaj problem.

    Rješavanje ovog problema prije sedam dana zatražio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac. On je od Mješovite komisije za praćenje Ugovora o graničnim prelazima između BiH i Hrvatske zatražio da uvaži stavove izvozno orijentisanih poljoprivrednika iz Srpske i FBiH u vezi sa mogućnošću produženja radnog vremena fitosanitarnih inspektora i definisanjem graničnih prelaza na kojima se može vršiti izvoz.

    Prelazi
    Odlukom hrvatske strane za izvoz proizvoda iz BiH namijenjena su samo dva granična prelaza, Gradiška – Stara Gradiška i Bijača – Nova Sela, što dodatno otežava plasman na tržište EU. Domaći poljoprivrednici traže da se za te namjene otvore svi granični prelazi u skladu sa postojećim ugovorom između BiH i Hrvatske.