VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Počeli skokovi sa Starog mosta: Za titulu najboljeg takmiče se 32 skakača iz regiona

    Počeli skokovi sa Starog mosta: Za titulu najboljeg takmiče se 32 skakača iz regiona

    U Mostaru su počeli tradicionalni 455. visinski skokovi sa Starog mosta, a za titulu najboljeg skokom sa luka UNESCO-ovog spomenika u ledenu Neretvu takmiči se 32 skakača iz regiona.

    U kategoriji skokova na noge gdje titulu šampiona brani Igor Kazić nastupa 15 skakača, dok se u kategoriji skoka na glavu za titulu najbolje laste bori 17 skakača, a šampionat brani Vedad Bašić.

    Uz takmičarske skokove publika će imati priliku uživati i u pet figurativnih skokova, dvojice veterana mostarskih skokova i tri salta.

    Iako se znatno veći broj skakača želio takmičiti, kako nam je kazano iz Organizacionog odbora, neki od njih nisu prošli ljekarski pregled i to uglavnom zbog povišenog krvnog pritiska koji je mogao biti uzrokovan tremom.

    Ovo je veliki dan za sve one koji žele osvojiti prestižnu titulu šampiona u skokovima sa Starog mosta, zbog čega kandidati od jutarnjih sati u nastojanju izvedbe što boljeg skoka odmjeravaju Neretvu, luk UNESCO-ovog spomenika i visinu od preko 20 metara.


    Poznato je da na Stari most dolaze vrhunski skakači željni slave i da će biti praćeni pod budnim okom mnogobrojne publike i stručnog žirija, koji ove godine čine Haris Džemat, Haris Škoro, Samir Zukanović, Branko Bogićević i Alica Jakirović, koji predsjedava ovogodišnjim žirijem.

    Počasni član žirija je legendarni Emir Balić, a počasni delegat trener Veleža Feđa Dudić.

    Uprkos nesnosnim vrućinama ovaj događaj uživo prate hiljade gledatelja, koji su došli iz različitih krajeva svijeta, ali i brojne domaće, regionalne i svjetske medijske kuće.

    Manifestacija kojom je Mostar u fokusu javnosti, tradicionalno će biti zatvorena skokovima sa bakljama u 22 sata, nakon čega je planirano neizostavno druženje na platou ispod Starog mosta.

  • Stanivuković stigao u Mostar: Ne volim zabrane, možda se ipak spustim do Starog mosta

    Stanivuković stigao u Mostar: Ne volim zabrane, možda se ipak spustim do Starog mosta

    Nakon što su organizatori tradicionalnih skokova sa Starog mosta, zbog izjava zabrani negiranja genocida, povukli ranije uručenu pozivnicu gradonačelniku Banje Luke Drašku Stanivukoviću za današnji događaj u gradu na Neretvi, on je stigao u Mostar i posjetio Sabornu crkvu.

    Istaknuo je kako voli doći u Mostar i kako rijetko koja godina prođe da ne dođe u Mostar.

    “Ne mogu da dopustim kao čovjek da jedan klub takvu vrstu tradicije prekine. Ovo je jedna viša ideja, treba da sarađujemo, da gradimo prijateljski odnos i da se uzajamno posjećujemo. Moj dolazak, ja mislim da je nešto pozitivno”, kazao je Stanivuković.

    Naglasio je da nikada nije ni jednom izjavom umanji ničiju bol i nemile događaje iz prošlosti.

    “Ja sam samo rekao da se protivim toj vrsti odluke, da se nekome nešto nameće i prijeti. Uvijek sam se borio za sve vrste sloboda i iznošenje stavova bilo kojih pogleda i podržavam da neko misli drugačije od mene, ali ne želim da mi zabrani da mislim, to je suština i to je bila suština mog komentara”, kazaoje Stanivuković.

    Ističe da se predivno osjeća u Mostaru i da će danas obići grob Alekse Šantića jer je išao u osnovnu školu koja nosi ime mostarskog pjesnika i neka druga mjesta, te naglasio da ne zamjera Klubu skakača u vodu Mostaru na jučerašnjeoj izjavi.

    “Želim svim takmičarima puno uspjeha, a vi znate da sam ja neobičan. Možda se i spustim do Starog mosta u 16 časova. Ne volim bilo koju vrstu stega i da mi bilo ko šta ograničava”, kazao je Stanivukoviću Mostaru.

  • Na dnevnom redu Inckova najnovija odluka: Čubrilović pozvao predsjednike stranaka na sastanak

    Na dnevnom redu Inckova najnovija odluka: Čubrilović pozvao predsjednike stranaka na sastanak

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović pozvao je na sutrašnji sastanak predsjednike svih parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj, povodom najnovije odluke odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka.

    Na ovom sastanaku najodgovorniji politički predstavnici u Republici Srpskoj trebalo bi da usaglase stavove u vezi sa posljednjom odlukom visokog predstanika o nametanju zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.
    Početak sastanka zakazan je za 16.00 časova u prostorijama Narodne skupštine Srpske.
    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno podnio ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

  • Uključen žuti meteoalarm za cijelu BiH

    Uključen žuti meteoalarm za cijelu BiH

    Meteoalarm je za danas zbog najavljene visoke dnevne temperature i mogućih grmljavinskih nepogoda izdao žuto upozorenje za cijelu Republiku Srpsku i Federaciju BiH.

    Na području Banjaluke, Trebinja, Prijedora, Foče i Višegrada očekuje se da temperatura vazduha tokom dana bude u rasponu od 32 i od 35 stepeni Celzijusovih, a lokalno i više. Jedino će u planinskim krajevima biti svježije.

    Lokalne grmljavine očekuju se na području Sarajeva, Mostara, Banjaluke, Tuzle, Livna, Bihaća, Foče, Višegrada i Prijedora, objavljeno je na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Žuto upozorenje znači da vrijeme može biti potencijalno opasno. Prognozirane vremenske pojave nisu neuobičajene, ali se savjetuje oprez.

    Za danas je prognozirano veoma toplo vrijeme sa temperaturom vazduha na jugu i sjeveru oko 37 stepeni Celzijusovih, ali su poslije podne mogući pljuskovi sa grmljavinom.

    Razvoj dnevne oblačnosti se očekuje tokom dana i poslije podne, što će mjestimično usloviti katkotrajne pljuskove, grmljavinu, a moguće su i lokalne nepogode.

    Nestabilno će biti od sjeverozapada ka sjeveroistoku, ali i od centralnih predjela ka jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Najviša dnevna temperatura vazduha od 27 do 33, na jugu i sjeveru oko 37 stepeni Celzijusovih.

    Duvaće slab do umjeren jugozapadni vjetar, zapadni na momente i pojačan u zoni padavina.

    Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros prevladava pretežno sunčano vrijeme.

    Temperatura vazduha u 8osam časova: Sokolac 12, Bjelašnica 13, Kalinovik, Rudo, Čemerno i Gacko 15, Foča, Han Pijesak i Šipovo 16, Višegrad, Bugojno i Ivan sedlo 17, Mrkonjić Grad i Gradiška 18, Sarajevo, Sanski Most, Zenica i Bileća 19, Banjaluka, Prijedor, Tuzla i Ribnik 20, Doboj, Bijeljina, Trebinje i Mrakovica 22, Gradačac i Mostar 23, te Bihać 24 stepena Celzijusova.

  • Komisija: Umrli prije ili poslije događaja u Srebrenici sahranjeni u istoj grobnici

    Komisija: Umrli prije ili poslije događaja u Srebrenici sahranjeni u istoj grobnici

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine utvrdila je da postoji nekoliko primjera koji ukazuju na to da su lica koja su umrla prije ili poslije događaja u Srebrenici iz jula 1995. godine i u drugim kontekstima sahranjena zajedno u istoj masovnoj grobnici.

    Takav primjer su grobnice “Blječeva 1” sa tijelima iz ratnih događaja iz 1992. godine i “Zalazje 1” u kojem su se pored muslimanskih žrtava iz 1995. godine nalazile i srpske žrtve iz 1992. godine, navodi se u izvještaju Komisije.

    Nekoliko sekundarnih grobnica, kao što su one na Čančarskom putu ili u Zelenom Jadru, sadrže dijelove tijela koji su direktno povezani sa površinskim ostacima iz Pobuđa kod Bratunca ili iz područja Baljkovice, što ukazuje na to da oni nisu bili preseljeni iz primarnih grobnica, već da su te osobe najvjerovatnije stradale tokom proboja.

    Komisija je ukazala na činjenicu da neki posmrtni ostaci imaju jedinstvene DNK profile koji uopšte nisu u vezi s nestalim osobama iz Srebrenice. Sa druge strane, posmrtni ostaci gotovo 1.000 žrtava sa liste nestalih iz Srebrenice nikada nisu pronađeni.

    “Sve ovo otvara mnoga pitanja u vezi sa brojem pogubljenih ljudi u masovnim strijeljanjima, brojem poginulih u borbama i brojem umrlih u drugim kontekstima u ljeto 1995. godine i prije tog vremena”, navodi se u Izvještaju.

    Jedna od važnih kategorija žrtava iz događaja u Srebrenici tokom jula 1995. godine povezana je sa nizom zasjeda i oružanih borbi tokom vojnog proboja muslimana.

    Više od deset hiljada ljudi bilo je u koloni koja se sastojala dijelom od članova aktivnog i rezervnog sastava 28. divizije takozvane Armije Republike BiH koji su napustili Srebrenicu i namjeravali da stignu do Tuzle.

    Mnogobrojni dokumenti opisuju djelovanje snaga Vojske Republike Srpske koje su pokušale da spriječe muslimanske oružane snage da stignu do Tuzle.

    U nekim dokumentima navode se gubici VRS uz mnoge iskaze očevidaca o efektima granatiranja kolone i posljedičnoj smrti pripadnika 28. divizije tokom proboja.

    Komisija navodi i da da suštinski odgovor na pitanje koliko je ljudi ubijeno tokom borbe još nije poznat.

    Postoji nekoliko forenzičkih indikacija o vezama između smrti tih ljudi i površinskih nalaza slučajeva koji su kasnije otkriveni na istom području.

    Značajan je broj pojedinaca koji su nestali “u šumi” na mjestima kroz koja su prolazile trupe muslimana (Buljim, Bokčin Potok, Kravica, Mratinci, Kamenica, Udrč, Snagovo, Baljkovica i druga, što uključuje i područja zaista “u šumi”).

    “Ne mora nužno da znači da je mjesto nestanka ujedno i mjesto na kojem je osoba stradala, međutim podatak da je 3.000 ljudi nestalo u blizini borbenih linija podstakao nas je da sprovedemo prostorne analize, počev od jednostavnog mapiranja otkrivenih površinskih slučajeva kao osnove, a zatim dodavanjem još jednog sloja geografski rekonstruisane rute, odnosno toka proboja 28. divizije”, navodi se u izvještaju.

    Ovo pruža prostorni obrazac koji pokazuje da je većina površinskih nalaza otkrivena u direktnoj liniji proboja ili u njegovoj blizini.

    Informacije o uzroku smrti u patološkim izvještajima donekle su ograničene zbog raspadnutosti mekih tkiva prije obdukcije, pa stoga nisu uvijek bile korisne u pokušajima da se napravi razlika između borbenog i neborbenog statusa stradalih kao i da se razabere način ili posebne okolnosti stradanja, čak i kada postoje dokazi o povredama zadobijem od vatrenog oružja.

    U Izvještaju se navodi da nije nerazumno pretpostaviti da prisustvo gelera ili eksplozivnih povreda ukazuje na to da je određen broj pojedinaca poginuo u borbi.

    Analiza uzroka smrti navedena u bazi podataka koja je 2015. godine nastala u sklopu Identifikacijskog projekta “Podrinje”, a sadrži evidenciju 5.450 identifikovanih pojedinaca, pokazala je da je u 301 slučaju rana od eksplozivnog oružja navedena kao mogući uzrok smrti.

    Najveća koncentracija osoba s eksplozivnim ranama utvrđena je u sekundarnim grobnicama duž puta ka Čančarima od zvorničke Kamenice do Čančara 122, u Liplju 29 pojedinaca.

    Te grobnice, zajedno s lokalitetima sa površinskim ostacima 57 pojedinaca, prate prostorni obrazac linije proboja i zona borbenih dejstava, što sugeriše da su ti pojedinci poginuli u borbenoj situaciji.

    Analiza stanja očuvanosti i kompletnosti skeletnih ostataka u sekundarnim grobnicama pokazala je da neke sekundarne grobnice imaju neobično visok nivo tjelesne dezartikulacije i razbacanosti dijelova tijela.

    Budući da su sve grobnice imale slične osobine i način nastajanja lokacija i vrijeme nastanka, upotreba teške mehanizacije za kopanje, pljačkanje i premještanje tijela, slične arheološke metode iskopavanja očekivan je i ujednačen nivo fragmentacije tijela.

    Nivo fragmentacije tjelesnih ostataka izražen kao kvantitativni odnos između kompletnih ili skoro kompletnih tijela i nepovezanih dijelova tijela pokazao je da postoje značajne razlike među grobnicama.

    Upadljivo je da se pomiješane kosti na lokacijama s najvećom fragmentacijom i razbacanošću ostataka nalaze uglavnom u Liplju, Čančarima i Zelenom Jadru. Baš u tim grobnicama mogle su se naći osobe koje su poginule u borbenim dejstvima od teškog naoružanja.

    Stepen dezartikulacije u ovim grobnicama ne odgovara tipičnoj dezartikulaciji nastaloj usljed mašinskog premještanja ostataka u sekundarne grobnice, zaključuje se u izvještaju Komisije.

    Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine ove sedmice javno je objavljen na sajtu Komisije i Republičkiog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

  • EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    Plan za Zapadni Balkan koji je objavila Evropska komisija predviđa mobilizaciju 9 milijardi evra za investicije u održivu povezanost, inkluzivan rast, digitalnu i zelenu agendu.


    Proces oporavka Bosne i Hercegovine od posljedica pandemije Covid-19 će potrajati iako je bilo intervencija kojima se nastojalo spriječiti nazadovanje privrede, a pomoć stiže i iz Evropske unije.

    • Evropska investiciona banka će pomoći proces oporavka tako što će osigurati da je on zelen i održiv. Spremni smo pružiti finansijsku i tehničku podršku za ključne investicione projekte, zajedno sa našim partnerima u ovoj regiji, rekla je za O kanal Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicijske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

    ​Napomenula je kako je EIB od početka pandemijske krize pomagao malim i srednjim preduzećima da zadrže svoje radnike i nastave poslovati.

    IZGRADNJA VODOVODA

    U nastavku je podsjetila kako je u 2021. godini EIB već uložio 860 miliona evra u mala i srednja poduzeća u BiH, čime je svoje finansiranje povećao za 50 posto u odnosu na 2019. Većina investicija, 531 milion evra, bila je namijenjena saobraćajnoj infrastrukturi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

    Ove godine je, govori Friscia, EIB potpisao grant vrijedan 2,1 milion eura sa BiH za finansiranje izgradnje sistema kanalizacije i vodoopskrbe u općinama Jajce i Zvornik.

    SAMIT U BEOGRADU

    • To je jedna od najvažnijih transportnih trasa u BiH, jer će njenim završetkom 2022. godine biti omogućeno oko 21 kilometar kontinuiranog autoputa između Počitelja i Bijače, na južnoj granici BiH sa Hrvatskom, pojasnila je Friscia, smatrajući da je koridor 5c prioritetna transportna mreža u BiH koja će doprinijeti održivijem ekonomskom razvoju, razvoju regionalne trgovine i poboljšanju uslova života za više od 50 odsto stanovnika ove zemlje koji žive u područjima oko trase.
    • Više od 95 odsto robe i putnika se prevozi putnim saobraćajem, što ovaj pravac čini još značajnijim za međunarodnu trgovinu i ekonomsku razmjenu. Evropska unija je izdvojila 225 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju koridora 5c, a ukupna investicija će iznositi više od dvije milijarde eura, kaže Friscia, napominjući da je do sada EIB osigurao više od milijarde pomoći.
    • Završeno je 155 kilometara puta, nastavlja se izgradnja sa vrlo ambicioznim planovima da se građevinski radovi završe u nekoliko narednih godina, a naša banka će nastaviti pružati podršku, poručila je.

    EIB će u 2021. godini podržati Evropsku komisiju u provođenju Ekonomskog i investicijskog plana za Balkan, koji predviđa mobilizaciju do 9 milijardi evra za investicije koje promovišu održivi saobraćaj, inkluzivni rast, zelenu i digitalnu transformaciju, kao i stvaranje zajedničkog tržišta zasnovanog na znanju.

    • Veći dio su bespovratna sredstva, a novac će, između ostalog, biti namijenjen za obrazovanje, otpadne vode i zaštitu okoline. EIB se raduje tome što će u BiH potpisati prvi projekat u oblasti obnovljivih izvora energije, istakla je.

    Najavila je i održavanje Western Balkans Rail Summita za septembar u Beogradu, čiji je cilj unaprijediti transportnu politiku na regionalnom, evropskom i globalnom nivou, ali i poboljšati željeznički transport u regiji.

  • Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom

    Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom

    Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

    “Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini”, rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida..

    Kako je odgovoreno Feni, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgvornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

    “Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje”, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

  • Kojić: Incko nametnuo kolektivnu odgovornost srpskog naroda

    Kojić: Incko nametnuo kolektivnu odgovornost srpskog naroda

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske Milorad Kojić smatra da je visoki predstavnik Valentin Incko nametanjem zakona o zabrani “negiranja genocida” pod prijetnjom krivične sankcije nametnuo kolektivnu odgovornost srpskog naroda.

    Kojić je rekao Srni da je to Incko učinio u smislu zabrane komentarisanja presuda koje su donosili Haški tribunal i domaće pravosuđe koje se odnose na pojedince.

    “Hipotetički, to znači da bi dijete koje se rodi danas, a koje bi nakon 18 godina osporilo tu presudu, bilo krivično sankcionisano. To je upravo pokazatelj da je to kolektivna odgovornost”, pojasnio je Kojić.

    Kojić je ocijenio da je Incko u potpunosti derogirao odredbe Zakona o izvršenju krivičnih sankcija koje se odnose na resocijalizaciju lica.

    “Ove odredbe su neustavne i u suprotnosti sa međunarodnim pravnim aktima, univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima kada je u pitanju suđenje, javno iznošenje mišljenja, sloboda govora i izjašnjavanja zbog čega bi Ustavni sud BiH trebalo da ih proglasi neustavnim”, rekao je Kojić.

    Kojić je istakao da se u odredbama nametnutog zakona Incko poziva na presude Haškog trubunala i presude uopšte sudova u BiH i drugih sudova.

    “Potpuno je jasno definisano da Haški tribunal sudi pojedincima. Međunarodnim pravnim aktima i domaćim zakonima o sudovima je definisano da sudovi isključivo sude pojedincima za individualnu odgovornost bilo kog krivičnog djela”, pojasnio je Kojić.

    Kojić je upitao zašto bi on ili bilo ko drugi morao poštovati presude i za neko drugo krivično djelo, jer se ta presuda izvršava kao i za sva krivična djela u odnosu na lica za koja su donesena.

    On je naveo da presude i sistem kažnjavanja imaju funkciju da počinioca krivičnog djela kazne i resocijalizuju, a sa druge strane imaju i preventivni karakter, jer ako je neko osuđen za krivično djelo svi ostali građani i lica na koja se odnosi zakon znaju da to ne smiju da učine jer će biti kažnjeni.

    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno dao ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

  • Bijeljina reaguje! Na gradskom trgu potpisivanje peticije za odbacivanje Inckovog zakona

    Bijeljina reaguje! Na gradskom trgu potpisivanje peticije za odbacivanje Inckovog zakona

    1. Na gradskom trgu u Bijeljini danas će biti potpisivana “Peticija za odbacivanje Zakona o dopuni Krivičnog zakona koji je nametnuo visoki predstavnik Valentin Incko i potvrđuje stav da se u Srebrenici nije dogodio genocid”, najavljeno je iz Gradskog odobora SNSD-a Bijeljina.

    Peticija će, kako je navedeno, biti potpisivana od 17 časova na inicijativu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno dao ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

    Reagovanje Udruženja “Čast otadžbine”: Inckov i zadatak OHR-a nemoguća misija
    “Neka pokuša da se u svojoj Austriju postavi iznad svega”: Vulićeva poručuje da Incko nije čovjek, već ameba
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokrenuo je zvanično i prvi potpisao peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju nametanja zakona od odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, ali i kojom se izražava nedvosmislen stav da se, bez obzira na uvažavanje svih žrtava, u Srebrenici nije dogodio genocid.

  • Nezavisna međunarodna komisija za Srebrenicu: Gotovo 1.000 žrtava sa spiska nestalih nije pronađeno

    Nezavisna međunarodna komisija za Srebrenicu: Gotovo 1.000 žrtava sa spiska nestalih nije pronađeno

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine zaključila je da posmrtni ostaci gotovo 1.000 žrtava sa spiska nestalih iz Srebrenice nikada nisu pronađeni.

    Forenzička analiza pokazala je da, teoretski uzevši, najveći broj individua koje su mogle da se nalaze u primarnim grobnicama ne prelazi 3.715, navodi se u izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za Srebrenicu.

    Prema forenzičkoj analizi, najmanji procijenjeni broj onih koji nisu stradali u sklopu masovnih pogubljenja, nego tokom borbi između Armije RBiH i VRS iznosi 3.218 individua, s tim da je taj broj možda i veći, o čemu je pisano u kriminalističkoj analizi.

    Sve ovo otvara mnoga pitanja u vezi sa brojem ljudi ubijenih u sklopu masovnih strijeljanja, brojem poginulih u borbama i brojem umrlih u drugim kontekstima u ljeto 1995. godine i prije tog vremena, navodi se u izvještaju Komisije.

    Ovo potvrđuje da je, prema forenzičkim istraživanjima i nalazima, značajan broj ekshumiranih iz grobnica stradao van konteksta masovnih strijeljanja, ističe se u izvještaju koji je od ove sedmice dostupan javnosti na sajtu Komisije i Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

    Komisija u izvještaju podsjeća da je Haški tribunal tokom svih godina postojanja procesuirao pretežno Srbe koji su optuženi da su počinili ratne zločine u BiH, uključujući optužnice za genocid zasnovane od samog početka na prihvaćenom broju od skoro 8.000 ubijenih u sklopu masovnih strijeljanja.

    U izvještaju Komisije se podsjeća da su generalni zaključci Haškog tribunala detaljno objasnili glavne izvore korištene za sastavljanje spiska od 7.692 nestale osobe u vezi sa događajima u Srebrenici, kao i metodologiju koja se koristila kako bi se izračunao broj žrtava u vezi sa Srebrenicom, te odnos između broja preminulih pojedinaca u i broja stanovnika koji su prije rata živjeli u Srebrenici.

    Kada se radi o demografskoj strukturi stradalih u vezi sa padom Srebrenice, gotovo svi su bili muslimani i muškarci, pretežno mladi muškarci, ali je, upozorava Komisija, nejasno koliki udio u broju žrtava su činili pripadnici vojske, te koliko su vojne žrtve doprinijele ukupnom broju stradalih žrtava.

    Ukupni broj podudaranja između listi Armije RBiH i Tužilaštva Haškog tribunala iznosi 5.371, navodi se u izvještaju Nezavisne komisije.

    Međunarodna komisija za nestala lica je putem DNK analize identifikovala 3.438 osoba iz evidencije tzv. Armije RBiH koje se nalaze i na listi Tužilaštva Haškog tribunala.

    Pažnju treba posvetiti i tome da li su pripadnici aktivnog, zajedno sa pripadnicima rezervnog sastava snaga 28. divizije Armije RBiH, koje su u julu 1995. godine pokušale da dođu iz Srebrenice do Tuzle, bili uključeni u

    vojnu akciju ili su oni bili “muškarci (koji su) pokušali da pobjegnu iz područja hodajući kroz šumu”, kao što se navodi u mnogim haškim izvještajima.

    Iako određeni dokumenti ukazuju na to da su neki pojedinci bili “na zadatku”, bez obzira na prirodu angažmana vojnog osoblja Armije RBiH u Srebrenici (službeno ili neslužbeno) i kvalitet njihove vojne obuke i posjedovanje standardne opreme (naoružanje, obuća i uniforme), ostaje osnovno pitanje: kako su oni umrli, a posebno – da li su svi ubijeni u sklopu masovnih strijeljanja kao što je to opšteprihvaćeno?

    U rezimeima izvještaja Haškog tribunala, počevši od 2009. godine, smrt svih osoba identifikovanih putem DNK analiza u “masovnim i drugim grobnicama u vezi sa Srebrenicom” pripisana je masovnim pogubljenjima u Kravici i drugim mjestima, Orahovcu, na brani “Petkovac”, u Kozluku i na Branjevu/Pilici, i to ukupno 6.849 identifikovanih žrtava do 2013. godine.

    Ovaj broj uključuje i takozvane jedinstvene DNK profile u vezi sa Srebrenicom, ali koji nemaju podudaranja sa licima na listama nestalih.

    Komisija je analizirala sve ove veze i utvrdila da je ukupan broj slučajeva koji imaju DNK poveznice sa pojedincima pronađenim na dvije ili više lokacija 871.

    Od ovih 871, jedna DNK veza između mjesta pogubljenja (mrlje od krvi na unutrašnjem zidu skladišta u Kravici) i sekundarne masovne grobnice (slučaj ostataka pronađenih na Zelenom Jadru dva) ukazuje na to da je ta osoba pogubljena.

    U samo 386 slučajeva bilo je indikacija da postoje direktne veze između primarnih i sekundarnih grobnica, dok je većina DNK veza isključivo ukazivala na konekcije između različitih sekundarnih grobnica.

    Ovi rezultati, zasnovani na genetskoj identifikaciji, nisu dovoljni za pružanje pouzdanih forenzičkih dokaza o broju pogubljenih osoba.