Novoimenovani visoki pedstavnik Kristijan Šmit, stiga o je u BiH, gdje će preuzeti dužnost u nedjelju, 1. avgusta.
Ipak, Schmidtova prva destinacija u BiH nije Sarajevo, gdje je sjedište OHR-a. Novi visoki predstavnik pvo je doputovau Mostar, gdje je došao nakon što je prvo boravio u susjednoj Hrvatskoj, piše N1.
Službena primopredaja dužnosti planirana je u ponedjeljak, 2. avgusta.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske nakon posebne sjednice rekao da su usvojena oba zakonska rješenja te zaključak kojim se usvajaju zaključci koje su dogovorili lideri političkih partija.
Čubrilović je istakao da su odluke donesene glasovima svih poslanika parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske.
“Svi moraju da shvate da je BiH sastavljena od Republike Srpske i FBiH i tri konstitutivna naroda i Republika Srpska neće više pristati na ponižavanja”, rekao je Čubrilović.
Čubrilović je rekao da Republika Srpska jedinstvena i da se nakon ove sjednice odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka neće moći primjenjivati.
Branislav Borenović, lider PDP-a, rekao je da je najvažnije da se postiglo jedinstvo te da sve političke strukture treba da shvate da nametanje zakona ne može dobro donijeti ovoj zemlji.
Istakao je da je Incko nametanjem zakona napravio ogromnu štetu te da je unutrašnji dogovor i prihvatanje realnosti, a sve ostalo je šteta.
Ako želimo povesti BiH u Evropsku uniju i transformirati je u demokratsku zemlju, ne smijemo imati čisto etničku orijentaciju, kaže novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i dodaje da je neodrživo narušavanje teritorijalnog integriteta na Balkanu.
U intervjuu za Deutsche Welle, upitan šta namjerava učiniti da bi promijenio situaciju u zemlji, Šmit je rekao da će se naći mnogi, u izvjesnom smislu i on, koji kažu: “Što? Zar je 26 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i 26 godina nakon Srebrenice potrebna jedna takva institucija, koja zapravo nameće izvjesne ograde upravljanju zemljom od strane domaćih političara i slobodnom demokratskom razvoju?”
“Ali, upravo posljednjih deset godina su bile nazadne i vratile su nas unatrag – ne samo u pogledu visokog predstavnika nego, na nažalost, i u pogledu cjelokupnog razvoja. I zato je Bosni i Hercegovini još uvijek potrebna takva međunarodna podrška. Ja ću obavljati tu funkciju u nadi da u nekom trenutku sam sebe učinim suvišnim”, rekao je.
Misli da se moraju razjasniti tri pitanja.
“Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora”, upozorio je.
Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?
“I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH – ako su točne brojke kojima raspolažem – radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost – onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije”, rekao je Šmit.
Početak njegovog rada otežan je činjenicom da Rusija dovodi u pitanje legitimnost imenovanja na funkciju visokog predstavnika. A član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da, u najmanju ruku za početak, nema namjeru surađivati.
Šmit kaže da je političar već 30 godina.
“I naviknut sam, znam kako raditi i ophoditi se s proturječnim, suprotnim ili drugačijim mišljenjima. Svima onima, koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istresti svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i da sam štošta doživio. To će sigurno dovesti do toga da ne posustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovaram sa svima. Odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je odbacilo zahtjev Rusije, koji je podržala i Kina, za usvajanjem rezolucije kojom se traži ukidanje OHR-a, znači jačanje pozicije visokog predstavnika i njegovih ovlasti. To mi daje dobru osnovu da, nakon što stupim na funkciju visokog predstavnika, obavljam svoju dužnost onako kako je shvaćam i na temelju nadležnosti koje mi je dodijelila međunarodna zajednica”, kazao je Šmit.
Ističe da nije tu da zastupa nečije interese, već mora biti tu podjednako za sve.
“To se odnosi i na Srbe. I Srbi su u ovoj regiji imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe ali i ‘ostale’, odnosno one koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, npr. Židove ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zato svima poručujem: Samo opušteno!”, poručio je.
Rusija i Kina su najavile da će i dalje nastojati oslabiti funkciju visokog predstavnika i zatvore OHR sljedeće godine, a Šmit, “uz dužno poštovanje” naglašava da o visokom predstavniku ne odlučuje Savjet bezbjednosti, to je stvar država-potpisnica Dejtonskog mirovnog ugovora.
“Snaga koju crpim, ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredjeljenja nego i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD, s jasnom okrenutošću zapadnom Balkanu. Cijenim rad predsjednika Bajdena tokom svih proteklih godina i decenija koliko se poznajemo. A tu je i Savjet bezbjednosti UN-a, kojem podnosim izvještaje i koje će okončati rad OHR-a kada OHR više ne bude neophodan, na primjer kada BiH postane članica EU”, kazao je.
Odgovarajući na pitanje o problemu izbornog zakona i tzv. etnizacije politike, Šmit kaže da je poznato da postoje vrlo intenzivni pokušaji da se izborni zakon iznova regulišt. Tu postoje tehnička pitanja koja imaju veze s vjerodostojnošću.
“To bi u svakom slučaju trebalo razjasniti – npr. mogućnost zaštite podataka putem elektronske obrade. Treba spriječiti svaku pomisao o izbornoj prevari ili kupovini glasova. Na žalost, na zapadnom Balkanu imamo slučajeve u kojima je to bilo evidentno. Mi sada trebamo izgraditi povjerenje i u to će se uključiti EU, SAD i visoki predstavnik. Znam da je to jako komplicirano. Kolega Fülle, bivši povjerenik za proširenje EU, puno je radio na tome prije nekoliko godina i uvijek bi sve propalo u posljednji trenutak. Nadam se da sada neće biti tako. Međutim, moramo paziti na jedno: Ako želimo teritorijalni integritet BiH kakav je zacrtan u Dejtonskom sporazumu, ako želimo BiH transformisati u zemlju sposobnu za pristup EU, u jednu demokratsku zemlju, onda ne smijemo imati jednu čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova. Jer, to je poput kvadrature kruga. Mislim da je to stvar koju moramo vrlo pažljivo razmotriti u svom radu”, rekao je Šmit, dodajući da ne želi građankama i građanima BiH propisivati, kako kaže, unitarnu državu.
Počela je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske koja je sazvana na prijedlog političkih partija iz RS kao odgovor na nametnuti zakon o negiranju genocida i ratnih zločina.
Na sjednicu, koja je zatvorena za javnost, došli su i lideri političkih partija iz Srpske, koji će imati mogućnost da se obrate poslanicima.
Na sjednicu su došli i poslanici Koalicije zajedno za BiH, iako se spekulisalo da će možda bojkotovati sjednicu.
Na predloženom dnevnom redu nalaze se dvije tačke.
Prva je Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Кrivičnog zakona Bosne i Hercegovine – po hitnom postupku – na prijedlog klubova poslanika SNSD, SDS, PDP, DEMOS, SP, DNS, US, SPS, NPS i poslaničke grupe NDP.
Kako je ranije pojašnjeno to znači da organi Republike Srpske neće sarađivati ako Tužilaštvo BiH, Sud BiH, Sipa ili bilo koja druga agencija na nivou BiH budu željeli da provode odluku viskog predstavnika u Srpskoj. Organi Republike Srpske neće im dati podršku, ni logističku ni pravnu ni bilo kakvu drugu organi i neće im dozvoliti da se ta odluka provede na nivou Srpske.
Druga tačka je Prijedlog zakona o dopuni Кrivičnog zakonika Republike Srpske – po hitnom postupku – na prijedlog klubova poslanika SNSD, SDS, PDP, DEMOS, SP, DNS, US, SPS, NPS i poslaničke grupe NDP.
Ovim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika predviđeno jedno novo krivično djelo, a to je povreda ugleda Republike Srpske i njenih naroda gdje će se predvidjeti posebne kazne i posebno kažnjavanje za svakog onoga ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb ili himnu – ponizi ili pokuša da naruši.
Takođe, biće posebno kvalifikovano djelo ko Republiku Srpsku označi kao agresorsku ili genocidnu tvorevinu ili njene narode genocidnim ili agresorskim.
Na kraju svog 12-godišnjeg mandata u našoj zemlji oproštajnom porukom od građana Bosne i Hercegovine oprostio se visoki predstavnik Valentin Inzko.
Na početku je kazao kako je prije nešto više od 12 godina došao u Bosnu i Hercegovinu i prvo rekao da se nije rodio onaj što je svima ugodio. Nakon toga je citirao još jednu narodnu mudrost – da kuća nije tjesna gdje čeljad nisu bjesna.
“Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tjesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bjesna. Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonoskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju. Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego se mi moramo prema njoj”, kazao je
Istina je osnova za pravednost, dodao je on te kazao kako svi želimo živjeti u normalnoj državi. Kaže da su mu se sviđali susreti s običnim ljudima, posebno onima koji se nisu dali otrovati nacionalnim politikama.
“BiH još uvijek ima izniman potencijal dobrote. Nije ovdašnja mržnja ništa specifična za ovog čovjeka, nego je samo mnogo različitosti na jednom mjestu. Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić… Ovdje sam doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo”, naveo je.
Na kraju kaže kako odlazi ne potpuno sretan, svjestan svojih ograničenja i institucija koje je predstavljao, ali istinski zahvalan ljudima ove zemlje.
“BiH je imala i ima svoje heroje. Ima ‘Pravdu za Davida i Dženana’, koja je ujedinila čitav region. BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biseri u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko zadnjih desetljeća. Hvala vam”, kazao je Inzko na kraju.
Crveni meteoalarm za područje Trebinja, Višegrada, Foče i Mostara upozorava na izuzetno opasno vrijeme zbog ekstremno visoke temperature vazduha, dok je za ostala područja u Republici Srpskoj i Federaciji BiH na snazi narandžasti meteoalarm, koji označava opasno vrijeme.
Danas će biti sunčano uz malu oblačnost, veoma vruće i sparno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar će biti slab do umjeren, južnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Najviša temperatura vazduha biće od 33 do 39, na jugu do 41 stepen Celzijusov.
Temperatura vazduha izmjerena jutros: Gacko 13, Sokolac 14, Sarajevo 15, Čemerno, Bugojno i Livno 16, Han Pijesak 17, Mrkonjić Grad, Novi Grad i Bihać 18, Bileća, Prijedor i Zenica 19, Banjaluka i Doboj 20, Bijeljina i Tuzla 21, Trebinje 23, te Mostar 24 stepena Celzijusova.
“Ukoliko oni odluče da pokrenu istragu zbog krivičnog djela, to se ne može spriječiti, isto kao što MUP RS neće moći spriječiti da SIPA nekog uhapsi na teritoriji Republike Srpske. Mogu spriječiti samo ako se fizički suprotstave, drugim riječima da dođe do oružanog sukoba između pripadnika SIPA i MUP RS”, upozorava Nešković.
Advokat iz Doboja i bivši dugogodišnji tužilac Goran Nešković ističe da najavljeni zakon kojim se neće primjenjivati odluka visokog predstavnika na području Republike Srpske neće moći spriječiti procesuiranje građana ili funkcionera koji prekrše “Inckov zakon”.
On u izjavi portalu Srpskainfo kaže da ne može entitetski zakon da isključi zakon koji je nametnuo Incko sve dok postoje organi koji ga sprovode, a to su u ovom slučaju Tužilaštvo i Sud BiH, te SIPA.
“Ukoliko oni odluče da pokrenu istragu zbog krivičnog djela, to se ne može spriječiti, isto kao što MUP RS neće moći spriječiti da SIPA nekog uhapsi na teritoriji Republike Srpske. Mogu spriječiti samo ako se fizički suprotstave, drugim riječima da dođe do oružanog sukoba između pripadnika SIPA i MUP RS”, upozorava Nešković.
Podsjeća da su visoki predstavnici do sada donijeli nekoliko desetina zakona na nivou BiH koji se trenutno primjenjuju.
U praksi će, dodaje Nešković, biti veoma teško sprovesti zakon koji se usvoji u NSRS.
On vjeruje da će, nakon što zakon stupi na snagu, vjerovatno biti pokrenuto pitanje njegove ustavnosti.
Narodna skupština Republike Srpske danas će razmatrati izmjene Krivičnog zakonika RS-a i donošenje zakona o neprovođenju odluke visokog predstavnika.
Oba zakonska rješenja predložili su klubovi poslanika SNSD, SDS, PDP, DEMOS, SP, DNS, US, SPS, NPS i poslaničke grupe NDP, a trebalo bi da budu razmatrana po hitnom postupku.
Vlada Republike Srpske utvrdila je da su Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakonika RS-a i Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika, kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH, usaglašeni s Ustavom, pravnim sistemom i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske.
Vlada je na jučerašnjoj posebnoj sjednici utvrdila da se ovi zakonski prijedlozi mogu uputiti u daljnju proceduru.
Na nedavnom sastanku lidera svih parlamentarnih stranaka sa sjedištem u RS-u dogovoreno je da sjednica parlamenta bude održana u petak i da tada donesu dva zakonska rješenja.
Odlučeno je i da srpski predstavnici od utorka, 27. jula, neće učestvovati u radu na nivou institucija BiH.
Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koji je nedavno podnio ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Posebna sjednica Narodne skupštine, koja je zakazana za 12:00, bit će zatvorena za javnost.
Tokom jula ove godine na području Banjaluke nije se desila nijedna saobraćajna nesreća sa poginulim osobama, a to bi mogao biti rezultat brojnih kampanje koje se provede za veću bezbjednost u saobraćaju.
U Policijskoj upravi Banjaluka rekli su da u okviru preventivno represivne kampanje Ministarstva unutrašnjih poslova „Vozi oprezno, putuj bezbjedno“ u julu i avgustu sprovode akcije iz oblasti bezbjednosti saobraćaja kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda.
Možemo reći da su ove aktivnosti dale rezultat, te od početka jula na području Grada Banjaluka nismo imali smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama – pojasnila je portparol ove uprave Danijela Mučibabić.
Tokom šest mneseci ove godine evidentirano je 2.018 saobraćajnih nezgoda, što je više za 19 odosto u odnosu na prošlu godinu.
Mučibabićeva je pojasnila da su kao crne tačke, odnosno mjesta na kojima se dogodilo najviše saobraćajnih nesreća već ranije označeni putevi u Karanovcu, Rakovačkim Barama, Tutnjevcu i Rekavicama.
U saobraćajnim nezgodama u prvih šest mjeseci život je izgubilo 12 osoba, i to tri u Prnjavoru, tri u Laktašima, jedna u Čelincu i pet u Banjaluci. U prvih šest mjeseci prošle godine, u saobraćajnim nezgodama nastradalo je osam osoba. Osim nastradalih, ove godine imamo i 37 osoba koje su teško povrijeđene, dok ih je prošle godine bilo 49 – pojasnila je Mučibabićeva.
Ona je dodala da je za šest mjeseci iz saobraćaja isključeno 237 vozila, kao i 1.724 vozača, od kojih je 1.537 zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, a četiri vozača jer su bila pod uticajem narkotika.
Mučibabićeva je istakla da su ove godine proveli niz kampanja kako bi povećali bezbjednost u saobraćaju, a zadnja od njih je i kampanju koju su proveli sa Auto – moto savezom Republike Srpske i moto klubom „Stršljen“ iz Banjaluke u cilju zaštite motociklista u saobraćaju koji su u ovom ljetnom periodu najugroženiji, prenosi Srpskainfo.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je ocijenio da su reakcije političara iz Republike Srpske na njegovu odluku da zakonski zabrani negiranje genocida, bile očekivane i možda čak, kako tvrdi, nešto blaže nego što je očekivao.
Incko je u intervjuu za Klix, na pitanje da li očekuje da bi moglo doći do blokada institucija BiH, rekao da bi svaka aktivnost političkih stranaka koja bi paralizovala institucije, bila korak u pogrešnom smijeru i loša usluga građanima koje tvrde da predstavljaju.
Upitan da li ga brinu izjave političkih predstavnika Republike Srpske koji tvrde da je on najodgovornija osoba za politički haos u BiH, Incko je rekao da je poznata taktika domaćih političara da koriste visokog predstavnika kao “žrtveno jagnje”.
“Oni to isto rade i sa drugim predstavnicima međunarodne zajednice i optužuju ih za različite prekršaje, što naravno nema uporišta u stvarnosti”, izjavio je Incko.
Naveo je da je veličanje ratnih zločinaca, poricanje genocida i ratnih zločina nešto što političari u BiH nikada ne bi trebalo da rade, ali da neki to ipak rade.
Napominje da je odluka o nametanju izmena i dopuna Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida isključivo njegova odluka, i da nije bilo političkih pritisaka.
“Ako političari nastave sa destruktivnim pristupom, uskoro će od Bosne i Hercegovine napraviti praznu zemlju koja nije dobra nikome. Zadatak političara je da zaustave egzodus mladih ljudi iz zemlje, a ne da ga ubrzaju oštrom retorikom i neodgovornim potezima”, poručio je Incko, koji ove nedjelje zvanično napušta funkciju visokog predstavnika u BiH, a na njegovo mesto dolazi Kristijan Smit.