VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Mahmut Švraka smijenjen s mjesta člana Drugostepene disciplinske komisije u slučaju Gordane Tadić

    Mahmut Švraka smijenjen s mjesta člana Drugostepene disciplinske komisije u slučaju Gordane Tadić

    Švraka se našao u centru pravosudnog skandala nakon što su mediji objavili da je zajedno s direktorom OSA-e BiH Osmanom Mehmedagićem Osmicom boravio na sastanku u Centrali SDA.

    Član VSTV-a Mahmut Švraka neće biti član Drugostepene komisije koja će razmatrati žalbu Gordane Tadić u disciplinskom postupku protiv glavne državne tužiteljice.

    Iako ga je ranije imenovao u Drugostepenu disciplinsku komisiju, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je odlučio da, zbog disciplinskih prijava podnesenih protiv njega, Mahmut Švraka ne može biti član Komisije koja će odlučivati po žalbi.

    Podsjećamo, Ured disciplinskog tužioca (UDT) Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH formirao je predmet protiv člana VSTV-a Mahmuta Švrake nakon što su mediji otkrili da je boravio u Centrali Stranke demokratske akcije (SDA).

    • Ured disciplinskog tužitelja VSTV-a BiH donio je odluku da registruje predmet po službenoj dužnosti – navedeno je iz Ureda disciplinskog tužioca.

    Švraka se našao u centru pravosudnog skandala nakon što su mediji objavili da je zajedno s direktorom OSA-e BiH Osmanom Mehmedagićem Osmicom boravio na sastanku u Centrali SDA.

    Nakon odluke Halila Lagumdžije, predsjednika VSTV-a, očito je da će odluka o žalbi glavne tužiteljice Gordane Tadić biti odgođena do daljnjeg odnosno do popunjavanja upražnjenog mjesta u Drugostepenoj komisiji VSTV-a.

    Ranije su u Drugostepenu komisiju imenovani pored razriješenog Švrake tužilac Slavo Lakić, predsjednik komisije, te sudija Mustafa Šabić, član.

  • Radončić će tužiti Mektića zbog još jedne klevete

    Radončić će tužiti Mektića zbog još jedne klevete

    Nakon što je u medijima objavljeno da je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić imao privatni susret s članom jedne kraljevske porodice iz arapskog svijeta, državni poslanik i optuženik Dragan Mektić je na Twitteru objavio – a portal SB prenio – gnusnu laž u smislu „Nikad niko nije bio sretan s onim što je stekao na drogi i kriminalu“.

    Zbog ovoga je Fahrudin Radončić ovlastio svoje advokate da upute još jednu tužbu za klevetu protiv Dragana Mektića i izdavača SB, koji redovno i koordinirano prenosi Mektićeve štabske konstrukcije.

    Inače, kao što je široj javnosti poznato, Draganu Mektiću se upravo sudi pred Sudom BiH zbog teških finansijskih krađa donacija koje su upućene Ministarstvu sigurnosti, a pored ostalog, optužen je da je sa svojim šefom kabineta kupovao plastične građevinske šljemove umjesto profesionalnih za vatrogasce, čime su bili ugroženi životi ljudi.

    Dragan Mektić je dovođen u vezu s više afera vezanih za ratni zločin jer je tokom rata bio komandant policije u Prnjavoru. Uz to, mediji su objavljivali da je nišane s mezarja prodavao kao obično kamenje.

    Također, Mektić nikada nije javno osudio genocid koji su počinili Vojska i policija RS, u kojima se tokom rata nalazio.

    Očigledno da Mektić ne može oprostiti predsjedniku SBB-a što je, po sili zakona, morao, kao ministar sigurnosti BiH, Tužilaštvu BiH dostaviti sve službeno zatražene informacije u vezi s Mektićevim finansijskim malverzacijama dok je bio ministar sigurnosti i na osnovu čega mu se sada sudi.

    Uz to, nije nikakva tajna da je Mektić, i pored svoje užasne ratne biografije, postao najveći intimus Osmana Mehmedagića Osmice, moralno i profesionalno posrnulog direktora OSA-e, i da su Mektićevi tvitovi dio predizborne strategije Bakira Izetbegovića.

    Istovremeno, stalni ataci Mektića na račun Radončića su očigledna želja da se javno poništi činjenica da je Osman Mehmedagić Osmica zbog odmazde ostavio bez posla više inspektora i policajaca u KS. Njihova jedina „greška“ je bila što su Tužilaštvu KS dostavili snimljene razgovore u kojima ga dileri droge spominju afirmativno i kao ličnost kojoj daruju skupe poklone.

  • Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici dali podršku: Lidl gradi trgovački centar u Srpskoj

    Odbornici Skupštine opštine Istočno Novo Sarajevo jednoglasno su danas usvojili Odluku o pristupanju izradi izmjene dijela Regulacionog plana “Centar jedan – Sekcija M”, gdje bi, prema još nezvaničnim informacijama, trebalo da bude izgrađen njemački trgovački centar “Lidl”.
    Načelnik opštine Jovan Katić rekao je novinarima da je to dio lokacije na kojoj je trebalo da bude izgrađen auto-salon “Mercedes”, a koji gotovo 20 godina u centralnom dijelu opštine stoji neizgrađen.

    “Nama se početkom ovog mjeseca javio privatni investitor Siti mol iz Bijeljine koji je od prethodnog vlasnika kupio ovu lokaciju. Opštini se obratio sa inicijativom za izmjenu regulacionog plana za izgradnju trgovačkog centra Lidl. Mi smo smatrali da ne želimo odugovlačiti sa tim procesom jer bismo bili sretni da takav trgovački lanac dođe u Istočno Novo Sarajevo”, naglasio je Katić.

    Katić je pojasnio da opština nije ta koja određuje čiji će trgovački centar biti izgrađen na toj lokaciji, već se samo određuje o inicijativi vlasnika zemljišta koji je naveo da želi da se izmjeni regulacioni plan i prilagodi izgradnji trgovačkog centra.

    “Hoće li Lidl doći u Istočno Novo Sarajevo ili ne, mi o tome ne odlučujemo. Mi ne želimo da stopiramo taj proces i naravno da ćemo prilagoditi taj regulacioni plan i nadati se da će ovaj trgovački lanac doći u našu opštinu”, istakao je Katić.

    Firma “Siti mol” iz Bijeljine se sa inicijativom za izmjenu dijela Regulacionog plana “Centar jedan” opštini Istočno Novo Sarajevo obratila 5. avgusta.

    U obrazloženju prijedloga ove odluke navedeno je da se predmetna inicijativa odnosi na izmjenu prvobitno planirane izgradnje auto-salona, na način da se izmjenom omogući izgradnja poslovnog objekta za potrebe trgovačkog lanca “Lidl” i izgradnja stambeno-poslovnog objekta.

    Odbornik SDS-a Stefan Ignjatović rekao je da su na današnjoj sjednici zatražili da na parkingu kod Doma zdravlja za građane budu obezbijeđena dodatna besplatna parking-mjesta.

    Ignjatović je naveo i da su od načelnika Katića dobili obećanje da će park Gavrilo Princip uskoro biti renoviran.

  • Nešić: Dodik je dobio moju podršku da prisustvuje sastanku sa Erdoganom

    Nešić: Dodik je dobio moju podršku da prisustvuje sastanku sa Erdoganom

    Predsjednik DNS-a Nenad Nešić potvrdio je da je razgovarao sa predsjednikom SNSD-a i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i da se složio da treba da prisustvuje sastanku sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Nešić je istakao da je srpski narod kičma stabilnosti Zapadnog Balkana i njegovi predstavnici nikada ne treba da odbijaju sastanke sa najvišim zvaničnicima drugih država, saopšteno je iz DNS-a.

    “Iznad svega, mi smo dobri domaćini, iskreni sagovornici pružene ruke koje se znaju i odbraniti ako je to potrebno”, naveo je Nešić.

  • Cvijanović: Komentari opozicije besmisleni

    Cvijanović: Komentari opozicije besmisleni

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da su mnogi komentari opozicije besmisleni i da bi o sredstvima Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ koja su doznačena BiH opozicija morala da se informiše u Ministarstvu finansija.

    “Ne znam zašto bi neko govorio o kreditu, ako je objašnjeno koja je vrsta sredstava i na koji način se ona povlače”, dodala je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da vjerovatno, kada je riječ o opoziciji, ima stvari na koje treba obratiti pažnju, ali da su im ovih dana priče bez argumenata.

    “Opozicija mora da bude realan kritičar i na određeni način da nekada bude orijentir vlasti kako bi bila usvojena neka ideja. To je zdrav politički život, ali ovih dana nisam čula neku ideju opozicionara i priče su im prazne i bez argumenata”, rekla je Cvijanovićeva novinarima na Manjači.

    Međunarodni monetarni fond /MMF/ doznačio je sredstva na račun Centralne banke BiH, a po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja /SDR/ u iznosu od 254.182.273 SDR, u protivrijednosti 602.540.349 KM, saopšteno je iz Centralne banke BiH i istaknuto da alokacija SDR-a ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om.

  • Borenović potvrdio: Dodik me pozvao telefonom da kaže da ide na sastanak sa Erdoganom

    Borenović potvrdio: Dodik me pozvao telefonom da kaže da ide na sastanak sa Erdoganom

    Govoreći o sastanku članova Predsjedništva BiH sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom na koji ide i srpski član Milorad Dodik, predsjednik PDP Branislav Borenović je rekao za Srpskainfo da se telefonski čuo sa Dodikom po tom pitanju.Ma, ne radi se tu o nekim posebnim dogovorima, Dodik me pozvao telefonom da kaže da je odlučio da ide na sastanak članova Predsjedništva sa turskim predsjednikom Erdognom. Jasno sam mu rekao, ako će se pitanje nametnutog Inckovog zakona riješiti na takvoj vrsti sastanaka, onda to može imati smisla. I zaista mislim, ako je aktuelna BiH vlast zajedno dogovorila pitanje NATO puta, akciza, budžeta, fotelja, onda i ovo ozbiljno pitanje, koje je izazvalo politički haos i nanijelo ogromnu štetu, vlast treba da riješi – poručio je Borenović.

  • Dragan Bjelogrlić pušten da se brani sa slobode, priznao napad na reditelja

    Dragan Bjelogrlić pušten da se brani sa slobode, priznao napad na reditelja

    Draganu Bjelogrliću rješenjem Osnovnog javnog tužllaštva u Nišu nakon saslušanja ukinuta je mjera zadržavanja i pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode, prenosi srbijanski “Blic”.

    “U potpunosti je priznao izvršenje krivičnog djela i izrazio žaljenje. Imajući u vidu takvu vrstu odbrane tužilaštvo je odlučilo da mu ukine mjeru zadržavanja”, rekao je portparol Višeg javnog tužilaštvu u Nišu Vladimir Stanojević.
    Saslušanje glumca i reditelja Dragana Bjeloglića počelo je oko 10 sati u Osnovnom javnom tužilaštvu u Nišu povodom sumnji da je u ponedjeljak rano ujutru više puta po glavi udario reditelja Predraga Antonijevića u niškom hotelu “Ambasador”, rečeno je Tanjugu u tužilaštvu.


    Zbog toga mu je bilo određeno zadržavanje do 48 sati zbog napada, a danas nakon saslušanja ukinuta je mjera zadržavanja i pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode.

    Antonijević je prije izvjesnog vremena optužio Bjelogrlića da mu je početkom 2016. godine nudio mito da podrži film “Jesen samuraja”, što je Bjelogrlić demantovao, uz tvrdnju da je prepiska lažirana.

  • Dodik: Prisustvovaću sastanku sa Erdoanom

    Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH rekao je da je nakon konsultacija sa liderima političkih partija iz RS odlučio da prisustvuje sastanku sa Redžepom Tajipom Erdoanom, predsjednikom Turske.

    On je rekao da je i njegovo i mišljenje lidera partija da sastanku treba prisustvovati jer se ne smije dozvoliti da druga dva člana Predsjedništva BiH sami prisustvuju tom sastanku.

    Takođe naglasio je da je jedino rješenje ove krize povlačenje zakona kojeg je nametnuo Incko te da bez toga sasvim sigurno neće biti odlučivanja u institucijama BiH.

    Govoreći o sastanku sa Erdoanom, Dodik je rekao da je potrebno i korisno da se ne dozvoli da se tu čuju samo stavovi “dva bošnjačka” člana Predsjedništva BiH.

    Istakao je da će se i dalje držati zaključaka NS RS i neće odlučivati u Predsjedništvu BiH te da će njegovo prisustvo u zgradi Predsjedništva biti isključivo zbog sastanka sa Erdoanom.

  • Sa izbjeglicama stižu i džihadisti

    Sa izbjeglicama stižu i džihadisti

    Za razliku od proteklih godina kada je određeni broj državljana BiH odlazio na strana ratišta, u posljednje vrijeme evidentiran je povećan trend onih koji se sa tih ratišta vraćaju, zbog čega domaće bezbjednosne službe moraju biti maksimalno oprezne, s obzirom na opasnost koju to može izazvati.

    Na to je, između ostalog, ukazano u izvještaju o realizaciji Akcionog plana Vlade Srpske za prevenciju i borbu protiv terorizma 2016-2020. za prošlu godinu, a koji je u petak razmatran na sjednici Vlade.

    Istaknuto je da se bezbjednosna situacija u Republici Srpskoj i BiH promijenila od donošenja ovog dokumenta, kao i svi bezbjednosni izazovi i trendovi.

    Problem migracija iz ratom zahvaćenih područja islamskih zemalja, kao i problem ekonomskih migracija, nije bio aktuelan prije par godina, kao ni bezbjednosni, zdravstveni i drugi izazovi koje te migracije nose sa sobom.

    • Radikalizam, nasilni ekstremizam i terorizam mijenjaju svoje oblike, načine ispoljavanja, načine izvršenja, sredstva i metodologiju, zbog čega se mora mijenjati pristup tim problemima – istaknuto je u izvještaju.

    Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu iz Banjaluke Slobodan Župljanin ističe da je sada mnogo opasniji povratak državljana BiH sa stranih ratišta, nego što je bio njihov odlazak tamo.

    • Kada su otišli, znali smo da više nisu tu, ali svakako smo znali i da će se jednog dana vratiti i sve ono što su tamo učili, u nekom vremenu će pokušati realizovati na ovim prostorima. Zbog toga je krajnje vrijeme da se prave nove strategije za sprečavanje djelovanja tih ljudi koji se vraćaju sa stranih ratišta – smatra Župljanin.

    On naglašava da je sada posebno specifična situacija zbog dešavanja u Avganistanu, odakle se očekuje potencijalno velik broj ljudi koji će se vratiti.

    • Vrijeme je za crveni alarm za sve obavještajno-bezbjednosne službe. Sva ta lica koja se sada vraćaju moraju se staviti u potpunu kontrolu. I to bukvalno 24 časa pod nadzor, jer je sasvim sigurno da oni neće mirovati, a i ranija iskustva pokazuju da su se ovdje osposobljavali za ratne zone – upozorava Župljanin.

    Sve ono što se u svijetu dešavalo u posljednjih deset godina u pogledu terorizma, bilo je, kako kaže, na neki način povezano sa BiH.

    • Među ljudima koji su vršili terorističke akte ili su dolazili iz BiH ili su ih obučavali na ovim prostorima. Tako se BiH pokazala kao dosta zgodna baza za tu vrstu ljudi, zbog čega se oni vrlo rado vraćaju. A to je novi znak i novo upozorenje za bezbjednosne službe – poručuje Župljanin.

    Prema njegovim riječima, BiH nedostaju ozbiljne strategije i širi programi.

    • Nismo do sada vidjeli nijedan program ozbiljne resocijalizacije ljudi koji su se vratili, a oni nužno moraju proći kroz određene društvene nadzore. Bez toga i samo sa preventivnim mjerama biće vrlo teško da se odupremo njihovim eventualnim pokušajima da prave određene probleme – dodaje Župljanin.

    Šta piše u strategiji

    Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma ima za cilj da sagleda trenutno stanje u BiH i da postavi prioritetne zadatke čijom će se realizacijom uspostaviti cjelovit sistem borbe protiv terorizma. Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma zasniva se na četiri osnovna stuba, a to su prevencija, zaštita, istrage i krivično gonjenje, kao i odgovor, odnosno, reakcija.

  • Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Prvi konkretan potez novog visokog predstavnika još se čeka. Federacija se nada sankcionisanju političara u Srpskoj zbog blokade BiH, dok iz Berlina stižu nezvanične poruke da od sankcija neće biti ništa.

    Šta se može očekivati od Kristijana Šmita i da li je moguće da prekine praksu nametanja rješanja u BiH, koju su uveli njegovi prethodnici? Tim prije što je od Valentina Incka naslijedio nametnutu izmjenu Krivičnog zakona BiH kojim zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, zbog koje su sve političke partije iz Srpske odlučile da bojkotuju rad u institucijama BiH.

    U prevodu, Šmit je bačen u žarište nove političke krize u BiH, uskraćen za podršku stalnih članica SB UN, Rusije i Kine.

    Spekulacije
    U političkim kuloarima spekuliše se mnogo o Šmitovim mogućim potezima – dok jedni strahuju da bi mogao da dirne u entitetsko glasanje i druge mehanizme kojima RS može da se zaštiti u institucijama BiH, drugi su uvjereni da će visoki predstavnik sve karte baciti na pravosuđe, na način da će procesuiranjem za korupciju (a nije da nema osnova) biti sklonjeni političari koji koče tzv. reforme i napredak.

    – Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za BiH. Tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija – saopšteno je iz OHR nakon što se Šmit, prvi put u novoj ulozi, sastao s njemačkom kancelarkom i šeficom partije iz koje i sam dolazi.

    Društvo im je pravio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.

    Za razliku od ovog saopštenja, u kome nije mnogo rečeno, više se očekuje od nedavne posjete Angele Merkel Rusiji. Nisu rijetki oni koji misle da će Berlin i Moskva uspjeti da se dogovore o tome da Rusija ipak ne sapliće Šmita u BiH, iako ga zvanično ne priznaje, sve zarad viših geopolitičkih interesa dvije zemlje. Da li je zaista tako, vidjećemo u narednom periodu.Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH za spoljnu politiku, smatra da je stanje u Avganistanu u potpunosti preokrenulo pažnju EU, kojoj je to sada prioritet na relacijama s Vašingtonom, Moskvom i Pekingom.

    – Od svakog novog diplomate u BiH uvijek smo slušali da idemo nekim ubrzanim putem. Međutim, činjenica je da za nas niko toliko nije bio zainteresovan da pokrene bilo kakav dijalog, da realno postavi stvari. Sa Šmitom je to dodatno komplikovano jer ga dvije stalne članice SB UN ne priznaju. To je sada jedna vrsta međunarodnog spora, šta god neko mislio o tome. Šmitu nimalo nije jednostavno – kaže Trišić Babićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da u Srpskoj postoji jedinstven stav da se ne priznaje legitimitet novom visokom predstavniku, jer nije došao rezolucijom SB UN.

    – On još nije tražio sastanak s bilo kim, što znači da na neki način poštuje taj stav RS. Ne vidim da nam idu neka prosperitetna vremena. Odavno se iz Banjaluke čuje da je ključ da se domaći akteri u BiH dogovore, da na istinskom Dejtonskom sporazumu naprave unutrašnji dogovor. U konkrenoj situaciji to je zaista teško očekivati jer stranke iz FBiH otvoreno govore da očekuju da neko sa strane riješi njihove probleme – kaže ona.

    Temeljna priprema
    Politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, ocjenjuje da se prilikom dolaska Šmita vidi mnogo temeljnija priprema oko njegove uloge u BiH, u odnosu na neke prethodnike, naročito Miroslava Lajčaka „koji je došao i otišao kao svaki birokrata“.

    Janjić podsjeća da je Šmit pripadao krugu političara koji su zajedno s Angelom Merkel radili na 13 tačaka Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Kako kaže, važi za političara koji ima jasan plan i koji prati njegovo izvršavanje.

    – Očigledno je da je njegov mandat da se promjenom Izbornog zakonodavstva, to je ta prva godina, održavanjem novih izbora, stvori slobodniji prostor u BiH u kome bi došli na vlast ljudi koji tu nisu samo po etnonacionalističkom kriterijumu. Tako bi nacionalne manjine dobile šansu, ali i oni poput Željka Komšića, koji je dobio glasove druge zajednice – kaže Janjić za Srpskainfo.

    Kada je riječ o najnovijoj krizi, Janjić smatra da je rukovodstvo RS, uz pratnju opozicije, otišlo do tačke koja se zove secesionistički zakon. Kao što je poznato, usvojen je zakon o nepriznavanju Inckovog nametnutog zakona, ali još nije stupio na snagu jer su Bošnjaci uložili veto. Prelomiće Ustavni sud Srpske, a možda i BiH.

    Dušan Janjić
    – Kako sada iz toga izaći, a ne biti ponižen? Mora neko da vam da spas, jer ako vas i Šmit i Bošnjaci satjeraju u ćošak, to ne valja. Ne mogu da pomognu ni Rusija ni Kina; samo Šmit. To je dogovoreno s Amerikancima i Merkelovom, koja će da obavi razgovore koje treba s Putinom. Rješenje mora da bude, ne oko čina kažnjavanja, nego kako sada RS izvući iz faze secesionizma. Mora da bude neka nova odluka, novi zakon ili dogovor. Tu mora da se uključi Srpska, mora da se vrati u institucije i da uredi zakon. Kakav će tekst da bude, to je stvar vještine onih koji budu predstavljali RS u tim timovima – smatra Janjić.

    Prema njegovim riječima, u pozadini ove „dimne zavjese“ zaboravlja se da je Savjet ministara BiH i ranije bio u blokiran, a da za to „nije odgovoran samo Dodik, nego i SDA“.

    – Po meni je jako važno šta će turski predsjednik Erdogan uraditi u komunikaciji s predsjednikom SDA, Bakirom Izetbegovićem. Da li će “izboksovati” njegovo povlačenje, jer očigledno je prošlo doba SDA, raspada se preko Zvizdića. Mora se formirati novi Savjet ministara BiH i svi će na tome raditi. Siguran sam da će Erdogan podstaći Bakira da omogući s bošnjačke strane prestanak blokade, a onda ćemo vidjeti čvrstinu RS. Jer novi Savjet ministara može da bude sa i bez Dodikovih ljudi, a može da utiče i na novu većinu u RS. To može da bude i kraj sadašnje vlade RS – zaključuje Janjić.