Kategorija: Vijesti

  • Zakon o porijeklu imovine neće biti provodiv u praksi?!

    Zakon o porijeklu imovine neće biti provodiv u praksi?!

    arodna skupština Republike Srpske usvojila je i nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu. Predlagač je Klub poslanika SNSD-a. Pitanje je međutim hoće li zakon biti provodiv u pravnom sistemu Republike Srpske i da li će zaista doći do dodatnog oporezivanja nelegalno stečene imovine?


    Zakonom koji je usvojen u formi nacrta je definisano uvođenje posebnog poreza na imovinu za koju fizičko lice ne može da dokaže kako je ona stečena. Primjena zakona je planirana na sljedeći način:

    Poreska uprava po službenoj dužnosti ili na osnovu prijave pokreće postupak u okviru koga fizičko lice mora da dokaže način kako je steklo uvećanej imovine u odnosu na prijavljene prihode.

    Ukoliko se dokaže da je u periodu od 3 godine lice steklo imovinu čija vrijednost premašuje 300 hiljada maraka, a za koju ne može dokazati porijeklo, uvodi se porez u iznosu od 75% vrijednosti sporne imovine.

    U opoziciji međutim smatraju da postoje brojne nedorečenosti kada su u pitanju odredbe i primjena ovog zakona kao i nepostojanje jasnih prioriteta po kojima će Poreska uprava da vrši provjere. Takođe vremenska ograničenja odnosno retroaktivna primjena zakona, kažu u SDS-u, nisu dovoljno precizno definisani.

    Zakon je rađen po uzoru na zakon iz Srbije, kažu u SDS-u pa je pitanje kako će sve ovo biti primjenjivo u pravnom sistemu Republike Srpske. Takođe smatraju da nije dobra odredba po kojoj se razlika u imovini i prijavljenim prihodima utvrđuje za period od uzastopne tri godine.

    U Savezu nezavisnih socijaldemokrata, stranke iz koje je stigao nacrt, ipak očekuju da će kroz javnu raspravu doći do zakona koji će biti jasan, operativan i primjenjiv.

    Iz opozicije međutim upozoravaju i da još nije počela obuka ljudi koji će primjenjivati ovaj zakon, jer, kažu u opoziciji, samo postojanje zakona u pravnom sistemu koji se u praksi ne primjenjuje ne znači ništa.

  • Pogledajte incident u NSRS: Poslanici spriječili Vukanovića da priđe Šuliću

    Pogledajte incident u NSRS: Poslanici spriječili Vukanovića da priđe Šuliću

    Tokom današnjeg zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), došlo je do verbalnog obračuna između predsjedavajućeg NSRS Denisa Šulića i SDS-ovog poslanika Nebojše Vukanovića.

    Na snimku, koji je objavio Vukanović, može se vidjeti da Šulić prekida Vukanovića tokom izlaganja tvdeći da se udaljio od teme, odnosno tačke dnevnog reda.

    Vukanović je Šuliću rekao “prekini”, nakon čega Šulić daje pauzu od pet minuta. Potom Vukanović prilazi Šuliću, a drugi poslanici su spriječili da između njih dođe do fizičkog kontakta.

    Vukanović je rekao da se mora omogućiti da poslanici opozicije govore o temama značajnim za građane. Šulić je rekao da poslanici ne mogu iznositi lične kvalifikacije, kao što radi Vukanović.

    “U više navrata predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić me je prekidao i oduzimao mi riječ ne dozvolivši da pročitam jednu rečenicu iz intervjua Rajka Vasića, koji traži potpunu cenzuru i zatvaranje rada Narodne skupštine Republike Srpske za javnost, a nakon niza oduzimanja riječi poslanicima opozicije došlo je do incidenta”, napisao je Vukanović kasnije na svom blogu.

  • Veliko nevrijeme u Milićima, prekinute telefonske linije i električna energija

    Veliko nevrijeme u Milićima, prekinute telefonske linije i električna energija

    Milići, a u pojedinim dijelovima došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom, dok su u prekidu i telefonske veze.

    Neki dijelovi opštine su poplavljeni zbog čega je otežano i odvijanje saobraćaja.

    Na putnom pravcu od Milića prema Zvorniku na cestu je palo drvo, pa je saobraćaj obustavljen, a ekipa milićkih vatrogasaca je na terenu.

    Jaka kiša počela je padati u Milićima oko 15:30 sati.

  • Slučaj „Zastava“: Da li je Stanivuković uklonio obilježja Srpske zbog gradonačelnice Sarajeva

    Slučaj „Zastava“: Da li je Stanivuković uklonio obilježja Srpske zbog gradonačelnice Sarajeva

    Zastava Republike Srpske nije uklonjena iz Gradske uprave tokom posjete gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, niti je uklonjeno bilo kakvo drugo obilježje Republike Srpske, tvrde u odgovoru iz banjalučke Gradske uprave.
    Odgovor koji je stao u samo ovu jednu rečenicu posljedica je rasprave koja se već povela u medijima i na društvenim mrežama.
    Naime, pitanje zastave postalo je posebno interesantno kada su se pojavile fotografije sa ranijih događaja u Gradskoj upravi na kojima je u dijelu gdje se održavaju konferencija za štampu pored zastave Grada uvijek bila i zastava Repuiblike Srpske.

    Takođe, tokom sastanka dva gradonačelnika na stolu su se nalazile zastavice dva grada bez drugih obilježja.
    Na društvenim mrežama slučaj “Zastava” izazvao je brojne reakcije. Dok šef gradonačelnikovog Tima za komunikacije Tanja Vukomanović tvrdi da je priča lažna i da se samo širi mržnja i podižu nacionalne tenzije, dosta je komentara u kojima se kritički komentariše postavljenje zastave Sarajeva na mjestu gdje je do sada bila zastava Republike Srpske.

  • Susret s gradonačelnikom Imamovićem: Stanivuković sutra u posjeti Tuzli

    Susret s gradonačelnikom Imamovićem: Stanivuković sutra u posjeti Tuzli

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sutra će boraviti u službenoj posjeti Tuzli.

    Planirano je da se sastane s gradonačelnikom Jasminom Imamovićem.
    Cilj posjete je jačanje saradnje dva grada.
    Posjeta Tuzli dolazi samo nekoliko dana nakon što je Stanivuković u Banjaluci ugostio gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, piše Avaz.

  • Kristijan Šmit: Dejtonski mir sveta obaveza stabilnosti u Evropi

    Za mene i za Džoa Bajdena, američkog predsjednika, dejtonski mir je sveta obaveza za stabilnost u Evropi koji je on spomenuo na samitu u Briselu, rekao je Kristijan Šmit, predstavnik frakcije CSU u njemačkom Bundestagu i budući visoki predstavnik u BiH.

    “Dobro je da su se SAD vratile. Mi Evropljani ćemo dati naš doprinos bilo na Baltiku ili Balkanu ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu”, rekao je Šmit.

    On je u govoru povodom posljednjeg obraćanja Angele Merkel, njemačke kancelarke, zahvalio Merkelovoj na njenom angažovanju u BiH i na zapadnom Balkanu, te je zahvalio i SAD na pomoći u uspostavljanju Dejtonskog sporazuma.

    “Ni 500 km odavde žive ljudi u jednom predivnom dijelu Evrope koji sanjaju da budu dio Evrope, da žive u miru i da imaju šansu za bolji život. Ja ću 1. avgusta stuputi na dužnost visokog predstavnika u Sarajevu u BiH. Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema zapadnom Balkanu”, rekao je Šmit. Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.

    “Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršne ovlasti ove kancelarije koja je I dalje potrebna”, rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji, kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne non pejpere proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje.

    Zločin u Srebrenici je nazvao monstruoznim genocidom, a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.

    “Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo”, rekao je Šmit.

    Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice, kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.

  • Ustavni sud BiH donio odluku: Bošnjački učenici u Konjević Polju su diskriminiran

    Ustavni sud BiH donio odluku: Bošnjački učenici u Konjević Polju su diskriminiran

    Danas je objavljena odluka Ustavnog suda BiH kojom je poništena presuda Vrhovnog suda RS-a, kojom se negiralo postojanje diskriminacije u pristupu obrazovanju za učenike iz bošnjačke povratničke zajednice u Konjević Polju.

    Odluka se posebno odnosi na obavezu utvrđivanja diskriminacije po pitanju prava na bosanski jezik – kao maternji jezik, a utvrđene su povrede Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    “Osnovni sud u Srebrenici je 20. oktobra 2017. godine usvojio i u cijelosti prihvatio tužbene zahtjeve apelanata – skupine roditelja đaka iz Područne škole Konjević Polje pri Osnovnoj školi “Petar Kočić” u Kravici, kojim je utvrđeno da je tužena strana (osnovna škola i Ministarstvo prosvjete i kulture RS) diskriminirala apelante na jezičkoj i etničkoj osnovi. Diskriminacija se ogledala u uskraćivanju prava na obrazovanje na maternjem bosanskom jeziku, uz pravo da svoj maternji jezik zovu bosanskikm jezikom, pravo da u procesu obrazovanja koriste nastavne udžbenike na bosanskom jeziku te koriste svoj maternji jezik u procesu obrazovanja u pisanoj i verbalnoj formi. Okružni sud u Bijeljini je uvažio žalbu tužene strane, prvostepenu presudu je preinačio tako što je tužbeni zahtjev u cijelosti odbio”, pojašnjava nam Edin Ikanović iz Foruma za saradnju i istraživanja, koji su pratili postupanje Ustavnog suda u ovom predmetu.
    Kako kaže, zatim predmet ide na Vrhovni sud RS-a, gdje je 30. oktobra 2018. godine prijedlog za reviziju odbijen kao neosnovan. Cijeli slučaj onda je otišao pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

    “Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ukinuo presude Vrhovnog suda Republike Srpske od 30. januara 2018. godine te se predmet vraća Vrhovnom sudu, koji je dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku u skladu s navednim članovima Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima”, dodaje Ikanović.

    FSI je nedavno objavio publikaciju “Škola za sve”, u okviru koje je utvrđena 21 sporna tačka diskriminacije i isključivanja đaka nevećinskih zajednica u entitetu RS u važećem nastavnom planu i programu.

    “Borba roditelja iz povratničkih zajednica širom RS-a za priznavanje bosanskog jezika i veću uključenost i obrazovanje bez diskriminacije se ovom novom odlukom Ustavnog suda nastavlja, ovog puta, na korak bliže priznanju prava na naziv i korištenje bosanskog jezika”, zaključuje Ikanović.

  • Satler o migracijama: Nova humanitarna kriza na zimu

    Satler o migracijama: Nova humanitarna kriza na zimu

    Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler izjavio je da će se na zimu desiti još jedna humanitarna kriza kada je riječ o migracijama i da treba preduzeti određene korake kako bi se to preduprijedilo.

    EU je snažno angažovana na pitanju migracija na zapadnom Balkanu i BiH. Uvjeren sam da ćemo i dalje pružati podršku, ali želimo da vidimo i snažniji angažaman domaćih vlasti – rekao je Satler novinarima nakon predstavljanja rada domaćih institucija u upravljanju migracijama održane u okviru diplomatskog dijaloga o mogućnosti međunarodne podrške za razvoj procedura u BiH da se nosi sa nelegalnim migracijama u BiH i EU.

    Konstatujući da je određeni napredak u vezi sa upravljanjem migracijama učinjen, Satler je rekao da treba i dalje raditi na izgradnji i dodatnom jačanju kapaciteta, te ravnomjernijoj raspodjeli tereta migracija kako bi se izbjegla još jedna humanitarna kriza na zimu.

    On je dodao da Savjet ministara u tom kontekstu treba da dodijeli Ministarstvu bezbjednosti odgovarajuće kapacitete koji će omogućiti dalje upravljanje migracijama, što je jedan od zahtjeva EU.

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Selmo Cikotić rekao je da su skupu prisustvovali predstavnici velikog broja ambasada, međunarodnih organizacija, kao institucija iz BiH, opština i dva kantona u kojima je najizraženija migrantska kriza.

    – Upravljanje migracijama je podignuto na značajno viši nivo u odnosu na stanje od prije godinu dana – rekao je Cikotić i naveo da je broj migranata znatno smanjen i da je sve kvalitetnija koordinacija svih učesnika u tom procesu.

    Cikotić je dodao da je, uz podršku EU, Evropske komisije i velikog broja međunarodnih organizacija, u toku gradnja kampa Lipa, za koji je rekao da će biti vrsta modela za privremeni prihvatni centar za migrante ne samo u BiH, već u širem regionu.

    Današnji skup organizovalo je Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara uz podršku austrijske organizacije “Hilsverk internešnel”.

    Generalni menadžer “Hilsverka” Stefan Fric rekao je da ova organizacija u BiH sprovodi projekt koji je podržalo Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije uz podršku najvećeg donatora Evropske komisije, prenijeli su federalni mediji.

    – Cilj ovog projekata je prevencija ilegalnih migracija na područje BiH i zapadnog Balkana i dalje u EU. Radimo prije svaga kroz jačanje kapciteteta u zemljama regiona, a pristup se temelji isključivo na potrebama – objasnio je Fric.

  • Revizorski izvještaj za 2020. otkriva: U godini korone, u PS BiH se više jelo, pilo i zaađivalo

    Revizorski izvještaj za 2020. otkriva: U godini korone, u PS BiH se više jelo, pilo i zaađivalo

    Za bruto plate i naknade u Parlamentarnoj skupštini BiH prošle godine isplaćeno je za 740.000 KM više nego 2019, za jelo i piće 13 odsto više, a poslanik Jakov Galić upisao se na spisak onih koji su otišli u penziju, uzeli otpremninu i ponovo se vratili na posao.

    Sve to se dešavalo u godini pandemije, kada je cijela BiH bila zaključana, a parlamentarci odlazili na posao manje nego ikad.

    Prema revizorskom izvještaju PS BiH za 2020. godinu, bruto plate i naknade na kraju godine koštale su 10.064.911 KM i veće su u odnosu na prethodnu godinu za 740.932 KM, što je posljedica većeg broja zaposlenih. Budžetom za 2020. planirano je 230 zaposlenih, a 31. decembra u PS BiH bilo ih je 228.

    Parlamentarna skupština na raspolaganju ima 13 službenih vozila. Krajem godine dva vozila su prodata putem javne licitacije za 28.571 KM. Istovremeno, za tri nova automobila plaćeno je čak 329.175 KM s PDV. Kupljene su tri BMW „petice“, konkretno 530 XD.


    Tokom nabavke, stigle su dvije ponude, od kojih su obje, tvrde revizori, imale istu računsku grešku – u koloni „Jedinična cijena sa PDV i popustom“ upisana je jedinična cijena koja pomnožena sa količinom daje ukupnu vrijednost. Takođe, u okviru ponude izabranog ponuđača uopšte nije upisan tip odnosno model ponuđenog vozila, kako je to traženo u dokumentaciji, što znači da je prisutna dilema šta je konkretno ponuđeno i da li udovoljava uslovima traženim u dokumentu o nabavci. Ipak, tokom postupka nabavke nije bilo izjavljenih žalbi i na kraju su utomobili kupljeni od Auto centra „Tomić“ iz Mostara.

    U 2020. dvije osobe u PS BiH su otišle u penziju – državni službenik i poslanik Predstavničkog doma. Prvi je dobio otpremninu 8.805 KM, a drugi 28.998 KM, odnosno u visini šest ostvarenih neto plata.

    – Postupcima revizije utvrdili smo da je ove godine nastavljena praksa ponovnog aktiviranja statusa profesionalnog poslanika nakon sticanja uslova za odlazak u penziju. U praksi to znači da je poslanik koji je imao puni radnopravni odnos, uz prekid radnog odnosa od tri dana (prema podacima obrasca prijave-odjave iz Poreske uprave RS) isplaćena otpremnina u iznosu od 28.998 KM, te je istom ponovo aktiviran radnopravni status u Parlamentarnoj skupštini BiH u istom mjesecu, odnosno nakon tri dana – piše u izvještaju.

    Ime nije navedeno, ali je poznato da se radi o poslaniku Socijalističke partije, Jakovu Galiću.

    Ukupni troškovi reprezentacije PS BiH na kraju godine bili su 61.445 KM i za 13 odsto su veći u odnosu na prethodnu godinu. Najviše imaju pravo da potroše članovi kolegijuma oba doma PS BiH (njih šestoro), po 6.000 KM godišnje.

    – Uvidom u određene račune interne i eksterne reprezentacije ponovo se nismo uvjerili da su pojedini korisnici u okviru dozvoljenih limita koristili usluge hrane i pića s jasnim povodom i obrazloženjima nastanka troška, što u pitanje dovodi samu svrhu reprezentacije i načelo transparentnosti – upozorili su revizori.

  • Domaći eksperti idu u Zagreb po detalje o otpadu

    Domaći eksperti idu u Zagreb po detalje o otpadu

    Eksperti iz BiH, kojima je povjerena borba protiv namjera Hrvatske da na lokaciji Trgovske gore, u blizini granice, skladišti radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo, dobili su zeleno svjetlo za odlazak u tu zemlju da bi na licu mjesta saznali što više detalja o tom projektu.

    Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Emir Dizdarević potvrdio je za “Glas” da bi 30. juna trebalo da budu u hrvatskom Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane “Krško”.

    • Vidjećemo kakvi su njihovi pristupi i koje podatke ćemo moći dobiti i koje ćemo moći da razmjenjujemo. Mislim da ćemo djelimično dobiti tehničku dokumentaciju, a kada je riječ o drugom koraku, odnosno da naši eksperti prisustvuju sastancima na kojima će se razgovarati o projektu, sada ne znam šta bih kazao – rekao je Dizdarević.

    U narednim danima će, kako je kazao, sa ostalim članovima tima sačiniti spisak dokumentacije za koju će se interesovati.

    • Imaćemo listu zahtjeva početkom iduće sedmice – rekao je Dizdarević, koji je i zamjenik direktora Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH.

    Odlazak domaćih stručnjaka u Hrvatsku dogovoren je nedavno u Zagrebu, gdje su se sastali ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac i ministar privrede i održivog razvoja Hrvatske Tomislav Ćorić. Košarac je tada informisao hrvatsku stranu o jedinstvenom stavu nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u BiH da je izgradnja spornog odlagališta u neposrednoj blizini granice neprihvatljiva. Cilj je, kako je tada i ponovio, da Hrvatska odustane od izgradnje odlagališta jer je u pitanju zaštita zdravlja 250.000 građana koji žive u opštinama u slivu Une, kao i očuvanju životne sredine. I pored, kako je sam istakao, suprotnih mišljenja dvije strane, dogovoreno je da domaći eksperti uđu na teritoriju Hrvatske i sarađuju sa kolegama iz te susjedne zemlje da bi se utvrdilo činjenično stanje u slučaju izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori. Protiv odlagališta na Trgovskoj gori su, kako su ranije isticali, i vlast i građani s druge strane Une, odnosno u opštini Dvor u Hrvatskoj.

    U Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”, ipak, tvrde da je Trgovska gora, odnosno bivša kasarna Čerkezovac, odabrana kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog kapaciteta koji garantuju potpunu tehničku bezbjednost i ispravnost, te da lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode tako da skladište ne predstavlja opasnost ni za ljude ni za prirodu.

    Hrvatska je vlasnik polovine elektrane “Krško” u Sloveniji i mora da preuzme pola otpada, a u BiH, osim Ekspertskog, funkcioniše i Pravni tim koji se bavi ovom tematikom.

    Studija opasnosti

    Iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško” saopšteno je da će izradu studije opasnosti od potresa na lokaciji skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada, te postavljanje i održavanje mreže seizmografa u okolini centra u osnivanju na Čerkezovcu na Trgovskoj gori obavljati zagrebački Prirodno-matematički fakultet. Jedna mjerna stanica postavljena je u novembru 2020. godine na lokaciji Čerkezovac, a u planu su još dvije.