Kategorija: Vijesti

Dodik nakon sastanka s Vučićem: Ne želim sretati Schmidta i tako mu dati legitimitet

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem izjavio je da je tema današnjeg razgovora u Beogradu bio i Christian Schmidt, visoki predstavnik kojeg lider SNSD-a ne priznaje.

“Razgovarali smo i o posjeti Christiana Schmidta Beogradu i razgovoru koji je predsjednik Srbije imao s njim. Predsjednik Vučić zna moje mišljenje da je Schmidt nelegitiman i da bih volio da to tog sastanka nije došlo”, rekao je Dodik.
On je dodao da je nakon toga u Sarajevu bilo špekulacija o tom sastanku “i kod nekih naših ljudi”.

“Schmidt je nelegalan. On nije visoki predstavnik i nema potrebe da se u tom njegovom svojstvu srećem sa njim i ne želim da mu dam legitimitet”, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, tema razgovora je bila i sutrašnja posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel Srbiji.

12 Septembra, 2021
Krokodil je malo nervozan: Milo na kraju karijere počeo da guta samog sebe

Dostojevski ima jednu kratku pripovetku pod nazivom „Krokodil“ u kojoj poslušni i plašljivi činovnik Ivan Matvejič završi u utrobi zastrašujućeg krokodila. Iako progutan, on se koristi raznim veštinama preživljavanja, nastojeći da iz tog mračnog i zatvorenog prostora pošalje poruku onima koji još nisu progutani, da je unutra mračno, neizdržljivo, nezajažljivo pohlepno. Kada se ova pripovetka prvi put pojavila, mnogi su alegorijski tumačili da je krokodil simbol Sibira, a da je činovnik Ivan Matvejevič u stvari sam Černiševski, koji je baš u to vreme na robiji napisao mnogo korišćenu knjigu u levičarskim krugovima „Šta da se radi“. Dostojevski je mnogo puta odbijao bilo kakvu povezanost njegove priče sa konkretnim ličnostima, ali je ipak ostalo je sećanje na ta živa i uporna tumačenja.

Ako bismo danas tumačili ovu pripovetku u kontekstu okolnosti u Crnoj Gori, onda bi nas alegorija, jednaka istini, dovela do toga da krokodil danas alegorijski ne može biti niko drugi nego Milo Đukanović, a da je Crna Gora ona progutana i izgubljena ličnost činovnika u mraku utrobe njenog vlasnika. Ovaj krokodil u Crnoj Gori je nezajažljiv, drzak, gladan tuđeg i krvožedan u odbrani svoje sebičnosti. Pri tome, on je krokodil kanibalista, sa posebnim uživanjem „jede“ svoju vrstu, one najbliže koji su pomislili da u njegovoj blizini i oni mogu biti neki krokodilčići. On jede prošlost, guta budućnost, a od sadašnjosti pravi svakodnevne demonstracije predatorske netolerancije i pokušaja lova. Njegova specifičnost je što je za razliku od pravog krokodila, ovaj alegorijski u Crnoj Gori lišen još uvek napora da lovi, osim kada mu je to zabavno ili obredno nužno da bi pokazao prisustvo. Ovom krokodilu se žrtve same predaju, ne čekaju da ih on proguta, računaju da će mu se tako približiti i sačekati neko pomilovanje, dok u utrobi obavljaju neke nevažne zadatke u odbrani krokodilovog carstva, zaboravljajući da samo krokodil odlučuje o svemu i samo on i niko drugi. Možda će ih nekada kao Jonu iz utrobe kita u starozavetnoj priči, spasiti milost Božja, ali naviknuti da mrze i Boga i crkvu, teško je očekivati neki takav rasplet.

Ovih dana je krokodil mnogo nervozan, ljut, osvetoljubiv iz slabosti i svesti da je potrošen po zakonima vremena i da ga se odavno većina ranijih i mogućih žrtava odavno ne plaši. Naprotiv sve više postaje svestan da se vrti u krug, umoran i slab da izbegne mrežu koja ga negde u tom njegovom sve manjem brlogu vode čeka, postavljena od slobodnih i odvažnih ribara. Da, to je život. I krokodili imaju kraj, pre ili kasnije, naročito ovaj jedan koji je sada na kraju svoje karijere počeo da guta samog sebe. Da ubrza kraj i ove priče, koja će alegorijski trajati duže od krokodila i njegove samovlasti.

12 Septembra, 2021
Dodik: Susret Vučića sa Šmitom biće dominantna tema sastanka u Beogradu

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da će na današnjem sastanku u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem dominantna tema biti susret Vučića sa Kristijanom Šmitom, koji je, kako je naveo, lažni visoki predstavnik.

Dodik je ponovio da bi volio da se taj susret nije dogodio, ali da razumije da su postojali razlozi, te podsjetio da u Srbiju sutra dolazi njemački kancelar Angela Merkel.

“Sigurno da Njemačka kao velika zemlja neće dozvoliti sebi da doživi nekakav fijasko i u tom pogledu to razumijem. Pričaću o tome sa predsjednikom Srbije. Mislim da je korektno da mi razgovaramo i dominantna tema će biti upravo to”, rekao je Dodik za TV “Prva”.

Dodik kaže da se ono što je Vučić rekao nakon sastanka sa Šmitom na neki način i očekivalo, a to je da nema nametanja.

“Ali nema garancija, tamo funkcioniše sistem po onome – `majke mi, neću`”, rekao je Dodik, koji je ponovio da Šmit ima ozbiljan problem identiteta, te da su mu “ne” rekle Rusija i Kina, članice Savjeta bezbjednosti UN.

On je istakao da poštuje zalaganje Rusije i Kine za međunarodno pravo i da ne može da bude čovjek koji će reći – “izgleda mi dobro ovaj čovjek Šmit, šta ima veze šta misle Rusija i Kina”.

“Smatram da treba da vodimo računa o tome šta misle Rusija i Kina, jer upravo od strane zapadnih zemalja i SAD nije nam uvijek dolazilo nešto što je bilo ravnopravno za nas”, rekao je Dodik i ponovio da Šmit za Srpsku nije visoki predstavnik.

Dodik je naveo da Šmit treba da ode u Savjet bezbjednosti i dobije mandat, što je minimalno potrebno da bi imao identifikaciju visokog predstavnika.

“A ovako, on je lažni visoki predstavnik”, naveo je Dodik.

On je najavio da će na sastanku sa Vučićem biti riječi i o obilježavanju praznika Dana srpskog nacionalnog jedinstva, slobode i zastave, te o memorijalnom centru Jasenovac.

Dodik je rekao da će u utorak, 14. septembra, u Banjaluci biti održana akademija povodom praznika Dana srpskog jedinstva, a u srijedu u Beogradu.

Napomenuo je da će u srijedu, 15. septembra istovremeno parlamenti Srbije i Srpske donijeti identičan zakon o zaštiti ćirilice.

“Razgovaraćemo i o pitanjima u vezi sa Spomen-područjem Donja Gradina, u Jasenovcu. To je ideja koju smo davno razvijali”, rekao je Dodik, navodeći da misli da se sada stvaraju realne okolnosti da se izgradi memorijalni centar.

On je dodao da će razgovarati sa Vučićem o dijelu magistralnog puta dužine 30 kilometara od Gradiške prema Gradini, čija će totalna rekonstrukcija početi iduće sedmice.

Dodik je rekao da je u Brčkom napravljen vrtić većinom sredstvima Vlade Srbije koji će nositi naziv “Beograd”, te da su ga iz Brčko distrikta zamolili da obezbijedi da Vučić dođe da otvore taj objekat.

Srpski član Predsjedništva BiH je ocijenio da zajednička proslava Dana srpskog jedinstva, slobode i zastave smeta nekim u regionu, jer ne podnose da je Srbija stabilna i da su Srbi faktor na Balkanu.

“Zašto nam oduzimate to da smo faktor na Balkanu? Jesmo li mi otišli u Skandinaviju možda i tražili tamo da budemo faktor?”, pitao je Dodik.

On je rekao da je Srbija snažna, jaka, ekonomski stabilna i na dobrom putu, kao i da je Republika Srpska politički stabilna i izvršava sve svoje obaveze, a isplatila je posljednju prosječnu platu od 510 evra, te dostigla nivo 10 odsto rasta BDP.

“Republika Srpska i i Srbija jesu jedno. U čemu nisu jedno, šta je tu problem? Zato što Srpskoj ne daju stolicu u UN? Pa ne treba nam, ali ćemo mi biti nezavisni. Nama je važno da te odluke koje bi mi donijeli ne prati vojna intervencija NATO-a”, rekao je Dodik.

Dodik je ponovio da BiH neće biti u NATO, jer to ne želi Srpska, te dodao da je najvažnije da ne bude novih sukoba šta god se bude dešavalo u budućnosti.

On je rekao da postoji dijalog Beograda i Prištine, ali da postoje i otvoreni problemi u BiH, te dodao da su i u jednom i drugom slučaju Srbi važan faktor tih razgovora.

“Vrijeme će doći da se sjedne i kaže – ljudi, ajde da to poravnamo nekako, ali bez rata. Ja nisam ratni čovjek, ali u političkom smislu ja sam ratnik i ne mogu da prihvatim razne spekulacije i iluzije koje nama nameću. Čitav svijet ide jednim procesom, a nas guraju u neki drugi”, rekao je Dodik.

12 Septembra, 2021
Snažna solarna oluja mogla bi izazvati internetsku apokalipsu

Naučnici već decenijama znaju da bi ekstremna solarna oluja ili izbacivanje koronalne mase moglo oštetiti električne mreže i potencijalno uzrokovati dugotrajni nestanak struje.
Posljedice bi se osjećale posvuda, od globalnih opskrbnih lanaca i transporta do pristupa internetu i GPS-a. Dosad je manje ispitivan specifičan uticaj takve solarne emisije na internetsku infrastrukturu. Novo istraživanje pokazuje da bi kvarovi mogli biti katastrofalni, naročito za podmorske kablove koji podupiru globalni internet, piše Wired.

Na konferenciji za komunikaciju SIGCOMM 2021. prije desetak dana Sangetha Abdu Jyothi s Kalifornijskog univerziteta u Irvineu predstavila je “Solarne oluje: Planiranje internetske apokalipse”, ispitivanje štete koju bi brzopokretni oblak magnetiziranih solarnih čestica mogao nanijeti globalnom internetu.

Istraživanje ukazuje na dodatnu nijansu solarne oluje koja izaziva zamračenje, scenario u kojem se, čak i ako se struja vrati za nekoliko sati ili dana, nastavljaju masovni prekidi interneta.

Ima i dobrih vijesti
Abdu Jyothi otkrila je da bi lokalna i regionalna internetska infrastruktura bila pod niskim rizikom od oštećenja čak i u velikoj solarnoj oluji, jer na sama optička vlakna ne utiču geomagnetski inducirane struje. Kratki rasponi kabla takođe su dobro uzemljeni. No, za dugačke podmorske kabele koji povezuju kontinente rizik je mnogo veći. Solarna oluja, koja je već prekinula niz ovih kabla širom svijeta, mogla bi uzrokovati velik gubitak povezivosti isključivanjem cijelih zemalja od izvora, ostavljajući lokalnu infrastrukturu netaknutom.

– Ono što me zaista podstaklo na razmišljanje o ovome je to što smo u pandemiji vidjeli koliko je svijet nepripremljen. Nije bilo protokola za efikasno rješavanje problema, a isto je i s otpornošću interneta. Naša infrastruktura nije pripremljena za veliki solarni događaj. Imamo vrlo ograničeno razumijevanje o tome kolika bi bila šteta – rekla je Abdu Jyothi za Wired, prenosi “Index.hr”.

12 Septembra, 2021
I naredne sedmice sunčano i toplo

U Republici Srpskoj će i naredne sedmice biti sunčano i toplo sa dnevnom temperaturom vazduha na sjeveru i jugu i do 33 stepena Celzijusova, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U ponedjeljak, 13. septembra, ujutro će biti vedro i svježe, a tokom dana sunčano i malo toplije. Jutarnja temperatura vazduha biće od devet do 15, na jugu do 18 stepeni, a najviša dnevna od 23 do 29, lokalno na sjeveru i jugu do 31 stepen Celzijusov.

U utorak, 14. septembra, nakon pretežno vedrog jutra uz malu oblačnost na sjeveru, biće sunčano i za koji stepen toplije nego prethodnog dana.

Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 15, na jugu do 18, a najviša dnevna od 23 do 29, lokalno na sjeveru i jugu do 32 stepena Celzijusova. U srijedu, 15. septembra, biće još toplije sa dnevnom temperaturom vazduha od 23 do 29, lokalno na sjeveru i jugu do 33 stepena Celzijusova.

12 Septembra, 2021
Dodik na sastanku sa Vučićem

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, danas će se u Beogradu sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Najavljujući susret, prije nekoliko dana, Dodik je rekao da je sastanak u okviru njihovih redovnih konsultacija, a Vučić zbog predstojećeg obilježavanja Dana nacionalne zastave i srpskog jedinstva, prenosi RTRS.

Do sastanka Vučića i Dodika dolazi dan uoči posjete njemačke kancelarke Angele Merkel Srbiji.

12 Septembra, 2021
“Njeni preci su klali Srbe”: Dodik poručio da Turkovićeva nema ništa sa gradnjom spomen kompleksa

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković nema ništa sa gradnjom spomen kompleksa u Donjoj Gradini, te da je riječ o dogovoru koji Republika Srpska i Srbija imaju već duže vrijeme.

“Ko nju šta pita? Šta ona ima s tim? Njeni preci su klali, ubijali Srbe, na kraju bi još nju trebalo da pitamo nešto”, rekao je Dodik komentarišući izjavu Turkovićeve da je “neprihvatljivo da se kompleks u Donjoj Gradini radi bez odluke institucija BiH”.

Dodik je naglasio da se kompleks gradi na prostoru Republike Srpske u Gradini.

“To je dogovor koji Republika Srpska i Srbija imaju već duže vrijeme. Radi se opsežan projekat koji treba da objedini sva mjesta stradanja u Gradini, ona koja su ostala izvan srpskih država kao što su Pag, Jadovno, Garavice kod Bihaća gdje je ubijeno u sedam dana 14.000 Srba”, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je u Bihaću prije Drugog svjetskog rata živjelo 76 odsto Srba.

“Ubijeno je tada 14.000 Srba i naravno da nije čudo što danas u Bihaću ima samo 96 Srba od čega 50 i nešto njih pripadaju porodicama pravoslavnih sveštenika”, rekao je Dodik.

On je dodao da to govori o tome kako je u kontinuiteu bilo strašno stradanje Srba.

11 Septembra, 2021
O kome će Stanivuković govoriti na presu: “Kako je profesor za četiri godine postao milioner”

Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, poručio je da će na sutrašnjem predstavljanju Tima za reviziju govoriti o tome kako je jedan profesor, a bivši zamjenik gradonačelnika, postao milioner za vrijeme jednog mandata.

“Sutra ćete imati priliku čuti o našem profesoru, nekada zamjeniku gradonačelnika, o tome kako je za četiri godine postao milioner i tome koliko je firmi osnovao sa ljudima koji su takođe imali radili u kabinetu prethodnog gradonačelnika”, rekao je Stanivuković.

On je dodao da “funkcioneri SNSD rade po principu porodice Dodik”, što će, kaže, potvrditi i ovaj izvještaj Tima za reviziju.

“Ako oni imaju 60 firimi, drugi moraju da se približavaju tom broju, pa da imaju bar 6. Izgleda ko se više približi, taj je cjenjeniji u toj crvenoj bandi. Zato, što nas više dođe sutra, njih će više biti sramota što su radili na taj način. Važno je da sve ovo sutra uživo čujete ispred televizije koju svi plaćamo, a koja o tome uporno ćuti”, rekao je Stanivuković.

Dodaje da će ujedno pozvati MUP i Tužilaštvo da počnu da reaguju.

“Pozivam ih da rade nakon što iznesemo sutra sve dokaze, crno na bijelo, ali da djeluju i po pitanju tema koje smo ranije pokrenuli. Dakle, sutra govorimo o vrhu crvene bande koja je upravljala gradon ne samo posljednje četiri godine, nego više od dvije decenije. Biće to jedan širi obuhvat. Nakon ovog izvještaja, vrlo brzo ćemo iznijeti još dodatnih tema, a u narednim danima podnosimo i krivične prijave. Pozivamo vas sve sutra ispred RTRS da pokažemo koliko znamo i zašto svih prethodnih godina nisu mogle da se naprave uštede od 17 miliona”, poručio je Stanivuković, piše Srpskainfo.

11 Septembra, 2021
Dodik nakon sastanka sa mitropolitom Joanikijem: Srpski narod i SPC su jedno

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je danas, nakon razgovora sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, da su srpski narod i Srpska pravoslavna crkva jedno i da kao takvi moraju opstati.

Čestitajući mitropolitu Joanikiju ustoličenje, Dodik je poručio da su današnje vrijeme, ali i sva vremena za srpski narod uvijek tražili ljude koji mogu da razumiju i ponesu narodne probleme na svojim leđima i da ih na najbolji mogući način rješavaju.

“Zato i mislim da je ovo dio pravde koja je ovdje bila potrebna. Došao sam da čestitam kao čovjek koji vjeruje u SPC integrisanu i jedinstvenu, onu koja je osnovni element našeg identiteta, crkvu koja nikada nije poklela, kalkulisala u uvijek je istrajala”, rekao je Dodik novinarima u Manastiru Ždrebaonik gdje se danas sastao sa mitropolitom Joanikijem.

Dodik je dodao da ova vremena koja nose određene probleme mogu da se lakše shvate i brže riješe uz sjećanje na sve ono što je Crkva prošla kroz vijekove da bi očuvala narod.

“Želim sve najbolje, prije svega mitropolitu, a onda i svom vjerujućem narodu Crne Gore da ih ohrabrim da žive u nezavisnoj Crnoj Gori, ali da njihov identitet niko ne može i ne bi trebalo da ugrožava”, rekao je Dodik.

On je istakao da je narod u Republici Srpskoj i Srbiji uvijek spreman da razgovara o svemu što je potrebno da se pomogne narodu u Crnoj Gori i da rješava probleme.

“SPC je ovdje učinila sve da spriječi da se oduzmu hramovi, a to je pokazala kroz podršku naroda. Mi smo u Republici Srpskoj kao znak podrške organizovali litije u Banjaluci i Trebinju i davali podršku na različite načine, jer smo smatrali da smo jedno i da to jedno ne može niko da promijeni. To jedno mora opstati, a jedno se zove srpski narod i SPC”, rekao je Dodik.

11 Septembra, 2021
Zašto Angela Merkel na kraju mandata ide u Beograd i Tiranu?

Njemačka kancelarka Angela Merkel pred sam kraj svog mandata odlazi u posjet Beogradu i Tirani. U regiji zapadnog Balkana se ova gesta različito tumači.

Oproštajna balkanska turneja njemačke kancelarke Angele Merkel i predstojeći njemački izbori pažljivo se prate u čitavoj regiji jugoistočne Evrope. Većina zemalja Zapadnog Balkana ima iste ciljeve i slične probleme: punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) i istodobno gomilu domaćih izazova, od ekonomskih do korupcije, nedostatka reformi i etničkih napetosti.

Politike Njemačke i EU se stoga snažno reflektiraju i na domaće prilike, i sada se već analizira što će silazak s političke scene Angele Merkel značiti za ovaj dio Evrope, i mogu li se u tom smislu očekivati neke bitnije promjene, piše Deutsche Welle.

Kada je konkretno riječ o Srbiji, Njemačka je ne samo jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera nego i zemlja čiji se glas vidi kao presudan za proces evropskih integracija. Tome bi svakako trebalo dodati i jednu osobnu notu koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić unio u odnose s Angelom Merkel, što je vrlo često bio povod za oštre kritike opozicije u Srbiji. Dio srbijanske opozicije smatra da je Angela Merkel svojim blagonaklonim odnosom prema Aleksandru Vučiću i njegovim autokratskim potezima otežala oporbenu političku borbu, i na tako favorizirala vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) u Srbiji.

Nepromijenjeni njemački interesi
Razumljiva je stoga znatiželja u Beogradu povodom njemačkih izbora, ističe za DW Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, “ali mi ćemo morati sačekati neko vrijeme nakon formiranja vlade kako bismo vidjeli hoće li se nešto promijeniti u politici prema Srbiji, i Zapadnom Balkanu u cjelini”.

Pritom, nastavlja Savković, “bi trebalo analizirati jesu li se promijenili njemački interesi u regiji. Po mom mišljenju nisu, jer je Njemačka i dalje zainteresirana za stabilan Zapadni Balkan, koji ne proizvodi probleme, da je vrlo važna migrantska ruta pod kontrolom, a ujedno se bilježi i visok rast njemačkog gospodarskog prisustva u Srbiji. Mislim da će to ostati prioriteti i u budućnosti”, kaže naš sugovornik.

Oproštajna podrška Vučiću
Kao neka vrsta pripreme za posjet Angele Merkel Beogradu vide se susreti s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom, ali i razgovori u Beogradu s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.Kako za DW ocjenjuje Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.

“”Angela Merkel dolazi u oproštajni posjet neposredno uoči izbor u Srbiji kako bi ponovo dala podršku Aleksandru Vučiću, a njeno prisustvo će predsjednik Srbije iskoristiti kako bi pokazao podršku Zapada, i sve će to biti u svrhu predizborne kampanje”, kaže Beširi.

Direktor Instituta za evropske poslove smatra „da neće biti nikakvih tektonskih promjena u njemačkoj politici prema Srbiji, osim što će možda sada zemlje EU-a postati svjesnije da SNS i Aleksandar Vučić ne ispunjavaju dogovoreno već punih devet godina. Angela Merkel je za to vrijeme vjerovala da je stabilokracija važnija od unutarnjih prilika u Srbiji, očekujući možda da se pitanje Kosova trajno riješi, ali se ni to nije dogodilo”, napominje Beširi.

Marko Savković susret sa Schmidtom također vidi kao pripremu za posjet Angele Merkel, i primjećuje kako je Vučić u jednom danu primio Schmidta, i održao izvanrednu konferenciju za medije na kojoj se pokušao ograditi od više politika koje se u drugim zemljama zapadnog Balkana doživljavaju kao problematične. „Tu konkretno mislim na ideju takozvanog srpskog svijeta”, kaže Savković.

Odlazi Vučićev EU oslonac?
Možda ključno pitanje nakon političkog odlaska Angele Merkel je hoće se i u kojoj mjeri sada promijeniti odnos cjelokupne EU prema Srbiji, konkretno prema vlasti Aleksandra Vučića. U Srbiji postoji snažna uvjerenost da je Merkel bila glavni oslonac Vučića u EU, i da je stoga u Srbiji i bilo teško s njim voditi ravnopravnu političku borbu.

Marko Savković ocjenjuje „da se taj odnos često simplificira, ali je to uvjerenje u svojoj biti točno. Vučić je konstruktivnim nastupom oko Kosova u prvim godinama vlasti, i naročito držanjem tijekom migrantske krize, na neki način zadužio Merkel. Vučić stalno ističe kako je ona tu uslugu vratila time što podržava Srbiju. Činjenica je i da su se ti susreti prorijedili u posljednjih par godina, i stoga mislim da se ovaj posjet može promatrati i kao nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi zapadnog Balkana“, navodi Marko Savković.

Evropska unija ipak nije jedna homogena tvorevina, skreće pažnju Naim Leo Beširi, i kaže kako većina zemalja EU-a je bila kritična prema onome što se događa u Srbiji, ali da je Njemačka zaista često smirivala te glasove, jer je stabilnost regije stavljala ispred svega. A što se tiče srpske oporbe, ona prije svega nije nudila ništa novo kada je riječ o Kosovu, ili Bosni i Hercegovini, a pored toga bili su i vrlo kritični prema nekim reformskim zahtjevima koji su stizali iz EU-a. Nije stoga ni iznenađenje što odatle i nije stizala neka ozbiljnija podrška oporbi u Srbiji”, kaže Beširi.

Opozicija bi morala biti opreznija u svojim ocjenama, dodaje Marko Savković, „jer će jedna demokratska Njemačka biti potrebna svakom političkom akteru u Srbiji. Njemačka je i jedna od zemalja koja želi saslušati argumente opozicije, koji su kada je riječ o stanju demokracije u Srbiji, vrlo jaki. Zato je potrebno da i oni nastupe proaktivno prema novoj njemačkoj vladi, tko god u njoj bio”, naglašava naš sugovornik.

Tirana i Beograd- (ne)običan izbor?
Činjenica da će Angela Merkel tijekom oproštajne balkanske turneje posjetiti samo Beograd i Tiranu izazvala je nova pitanja, prije svega zašto su odabrane baš te dvije balkanske prijestolnice?

“Čini mi se da Angeli Merkel Aleksandar Vučić i Edi Rama djeluju kao njena čeda Berlinskog procesa, koji ipak nije uspjela sprovesti do kraja. Bojim se zato da će njen odlazak s političke scene biti i kraj tog Berlinskog procesa, koji nikada nije ni bio zamišljen kao zamjena za članstvo u EU, nego kao neki regionalni motor reformi, koje bi onda dovele do članstva u EU“, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi.

Marko Savković kaže da je “teško odgovoriti na to pitanje, jer mogla je to biti i Bosna i Hercegovina, koja je u nekoj permanentnoj krizi. Zanimljivo je i da ne ide na Kosovo, ne vjerujem da je to neko distanciranje od Kurtija (Aljbina, aktualnog premijera), ali je zanimljivo da tamo ne ide. I na kraju ne znam zašto ne ide u Sjevernu Makedoniju, koja je vrlo nezasluženo gurnuta na začelje evropskih integracija“, zaključuje izvršni direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

11 Septembra, 2021