VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Mandat u procesu koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje, rekao je na onlajn panelu o dijalogu Beograda i Prištine predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak.
    Dodaje i da rješenje postignuto na silu nije održivo. Izaslanik Sjedinjenh Američkih Država Gabriel Eskobar poručuje da podržava dijalog koji vodi Evropa i objašnjava da svoju vrijednost ima i Vašingtonski sporazum.

    Miroslav Lajčak ponavlja da je njegov mandat da olakša postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Proces je, kaže, u rukama dvije strane – objašnjava kako razumije svoj mandat.

    „Mandat u procesu koji vodim trebalo bi Kosovu da donese puno međunarodno priznanje, konsolidaciju i kontrolu na cijeloj svojoj teritoriji i značajan napredak u evropskim integracijama. Uporedo sa tim proces bi trebao da kreira radna mjesta, da razvija ekonomiju kao i da pomogne rješavanje pitanja vladavine prava“, rekao je predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Kaže da Evropska unija nikoga ni na šta ne primorava i da rješenje postignuto na silu nije održivo.

    „To nije sporazum Evropske unije ili Vašingtonski sporazum. To je sporazum između Kosova i Srbije o normalizaciji njihovih odnosa. Oni moraju da stanu iza sporazuma, da objasne svojim građanima, da ga brane i sprovedu. Mi ćemo uraditi naš dio posla ali moramo biti precizni o kakvom procesu govorimo“, dodao je Lajčak, navodi “N1“.

    Izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo ukazala je na predstojeće lokalne izbore na Kosovu, ali i najavljene izbore u Srbiji za sljedeću godinu, kao prepreke za napredak u dijalogu. Kaže dosta toga zavisi od političke volje.

    „Imajući u vidu da imamo velike investicione programe zajedno sa IPA fondovima, bilo bi prikladno postaviti stroge uslove kada je u pitanju novac. Na jednoj strani, naravno mi volimo da vidimo demokratizaciju u obje države, ali na drugoj strani bi trebalo da vidimo kako možemo koristiti taj novac i investicije za malo političkog pritiska na aktere koji su na terenu“, rekla je izvestiteljka za Kosovo Viola fon Kramon.

    Zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta Gabriel Eskobar poručuje da Amerika podržava dijalog koji vodi Evropska unija. Ali, čini se da promjena američke administracije nije po strani stavila Vašingtonski dogovor postignut za vrijeme Donalda Trampa.

    „Da, dogovori su validni i mi u to vjerujemo. Jedna stvar je veoma zanimljiva o Vašingonskim dogovorima. Ne bih rekao da su bez vrijednosti. Svjesni smo da se teška politička pitanja rješavaju u okviru dijaloga, ali ono što smo pokušali da postignemo Vašingtonskim dogovorom jeste da se stvore neke okolnosti za izgradnju povjerenja u oblasti ekonomije“, rekao je Eskobar.

    Upravo je ekonomija važna tema za Gabriela Eskobara.

    „Možemo da pokažemo da je moguće uspostaviti neku saradnju bez rješavanja pitanja statusa. I bili smo uspješni u tome da damo stranama priliku da to prepoznaju. Zato je ekonomski mir važan za mene kao mjera izgradnje povjerenja, kao i međuetničko pomirenje. Ali fokus će biti na dijalogu i mi to podržavamo“, dodao je Eskobar.

    Posljednjih mjeseci u tom dijalogu nema značajnog napretka. Tokom ove nedjelje predstavnik Evropske unije za dijalog Miroslav Lajčak posjetiće Prištinu i Beograd.

  • Vehabović progurao Albanca u Ustavni sud BiH?

    Vehabović progurao Albanca u Ustavni sud BiH?

    Novi strani sudija Ustavnog suda BiH trebalo bi da bude pedesetogodišnji Albanac Ledi Bianku koji na toj funkciji treba da zamijeni moldavskog sudiju i trenutno potpredsjednika Ustavnog suda Tudora Pantirua.

    Prema tvrdnjama našeg izvora iz diplomatskih krugova, izuzetno značajnu ulogu u izboru Biankua, koga imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, imao je aktuelni sudija tog suda iz BiH Faris Vehabović za koga su mediji ranije objavili da je tokom rata imao značajnu ulogu u muslimanskoj obavještajnoj službi Agencija za istrage i dokumentaciju (AID). Naš izvor tvrdi da su se Vehabović i Bianku upoznali u Strazburu, jer je budući sudija Ustavnog suda BiH od 2008. do 2019. godine bio sudija tog suda, gdje je na nekoliko predmeta radio zajedno upravo sa Vehabovićem.

    • Pored Vehabovića, izbor Biankua podržao je i sam Pantiru, jer je od 2005. do 2007. godine u vrijeme dok je Pantiru uporedo sa funkcijom sudije Ustavnog suda BiH, bio i međunarodni sudija Vrhovnog suda Kosova, Bianku bio predavač u kosovskoj školi za evropske integracije – objašnjava naš izvor.

    On dodaje da je Bianku sebi priskrbio ugled u međunarodnim pravničkim krugovima, ali ističe da se ne smije zanemariti ni činjenica da je u periodu od 2003. do 2006. godine bio savjetnik predsjednika Albanije i predsjednika albanskog parlamenta.

    Njegove navode je praktično potvrdio i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je, ne otkrivajući njegovo ime, objelodanio da bi novi strani sudija Ustavnog suda BiH trebao da bude Albanac iz Albanije. Dodik je istakao da je to produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva, ističući da je apsolutno jasno da Republika Srpska nema razloga da vjeruje u njegovu objektivnost.

    Dodik je nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu rekao da je taj sudija izbor posredstvom jednog sudije koji više nije u mandatu, ali koji je zajedno sa njim radio na nekoliko predmeta.

    • Današnji svijet i civilizacija dostigli su nivo kada nacionalno pripadništvo i nije neka prepreka da bilo ko bude dobar sportista, pravnik, ali u kontekstu u kojem mi živimo i onome što mi znamo o tom novom eventualnom novom sudiji, jeste da je on izbor i produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva – istakao je Dodik.

    On je ocijenio da sve to govori o spremnosti dokle se ide u nekim stvarima, ističući da on kao čovjek i političar ne može da kaže “mi ne vjerujemo Albancima”.

    • Nisu svi ljudi isti. Ali savršeno dobro znam da mi imamo neriješenih istorijskih i drugih pitanja. Ako taj sudija Albanac pripada istoj strukturi vjeroispovijesti, onda će opet napasti Milorada Dodika da je šovinista. Ne, nisam, ja samo to govorim iz pragmatičnih razloga – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da pragmatični razlozi govore da su sve strane sudije Ustavnog suda BiH birani kako bi sa dva Bošnjaka donosili razne odluke koje su išle na štetu Republike Srpske, što pokazuju i odluke koje su donošene u posljednje vrijeme.

    • To je jedna sprega koja treba da sveže Republiku Srpsku do samog nestajanja njene subjektivnosti – rekao je Dodik.

    Mandat

    Pored Tudora Pantirua iz Moldavije koga bi uskoro trebao da zamijeni Albanac Ledi Bianku, strane sudija Ustavnog suda BiH su Njemica Angelika Nusberger i Helen Keler iz Švajcarske. Mandat sudija Ustavnog suda BiH traje od trenutka izbora do 70. godine života. Prvi kome će isteći mandat je aktuelni predsjednik suda Mato Tadić koji iduće godine navršava 70 godina, isto kao i sudija iz reda srpskog naroda Miodrag Simović koji 70. rođendan slavi početkom novembra naredne godine.

  • Za „vaskrsenje“ izumrlog runastog mamuta sakupljeno 15 miliona dolara

    Za „vaskrsenje“ izumrlog runastog mamuta sakupljeno 15 miliona dolara

    Deset hiljada godina nakon što su runasti mamuti nestali sa lica Zemlje, naučnici se upuštaju u ambiciozan projekat vraćanja drevne životinje u arktičku tundru. Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“.
    Mogućnost da mamuti ponovo postoje i da budu vraćeni u divljinu bila je predmet rasprava u naučnim krugovima prije više od jedne decenije, ali istraživači su upravo najavili nova sredstva uz koja da bi im san mogao da se ostvari, piše Gardijan.

    Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“, čiji su suosnivači Ben Lam, tehnološki i softverski preduzetnik, i Džordž Čerč, profesor genetike na Harvardskoj medicinskoj školi koji je bio pionir na polju novih pristupa mijenjanju gena.

    Naučnici će prvo biti fokusirani na stvaranje hibrida slona i mamuta, što bi podrazumijevalo da u laboratoriji naprave embrione koji nose DNK mamuta.

    Početna tačka projekta uključuje uzimanje ćelija kože azijskih slonova, kojima prijeti izumiranje, i njihovo reprogramiranje u matične ćelije koje nose DNK mamuta.

    Određeni geni koji su odgovorni za dlaku mamuta, naslage masti koje služe kao izolacija i druge osobine nastale kao rezultat adaptacije na hladnu klimu identifikovani su analizom genoma mamuta iz jedinki izvađenih iz vječnog leda sa onima iz srodnih azijskih slonova.

    Mladunci hibrida mamuta i slona za šest godina
    Ove embrione bi potom nosile surogat majke ili bi se razvijali u vještačkim matericama. Ako sve bude išlo po planu, a prepreka ima i daleko su od beznačajnih, istraživači se nadaju da će dobiti prve mladunce za šest godina.

    „Naš cilj je da napravimo slona otpornog na hladnoću, a uz to će izgledati i ponašati se kao mamut. Ne pokušavamo bilo koga da prevarimo, već ovo radimo zato što želimo životinju funkcionalno ekvivalentnu mamutu, koja će uživati na minus 40 stepeni Celzijusa, i raditi sve ono što rade slonovi i mamuti, kao što je obaranje drveća“, rekao je Čerč.

    Projekat je definisan kao pokušaj da se pomogne očuvanju azijskih slonova tako što će ih opremiti osobinama koje im omogućavaju da napreduju u ogromnim dijelovima Arktika poznatim kao stepa mamuta.

    Sudar prošlosti i budućnosti: mamuti protiv klimatskih promjena
    Naučnici takođe vjeruju da bi uvođenje krda hibridnih slonova-mamuta u arktičku tundru moglo pomoći u obnavljanju oštećenog staništa, kao i u borbi protiv nekih uticaja klimatskih promjena. Na primjer, obaranjem drveća, ove velike životinje mogle bi da pomognu u obnavljanju nekadašnjih arktičkih travnjaka.

    S druge strane, nisu svi naučnici ubijeđeni da je stvaranje životinja sličnih mamutu u laboratoriji najefikasniji način za obnavljanje tundre.

    „Moje lično mišljenje je da dato obrazloženje – ideja da biste mogli da koristite mamute za geoinženjering arktičkog područja, nije izvodljiva“, rekla je dr Viktorija Heridž, evolucioni biolog.

    Prema njenim riječima, obim ovog eksperimenta je ogroman: „Govorimo o stotinama hiljada mamuta kojima je potrebno 22 mjeseca da zatrudne i 30 godina da odrastu do zrelosti“.

    Ben Lam, međutim, ističe da cilj nije samo da se mamuti vrate, već da se vrate krda koja mogu da se ukrštaju i koja su uspješno integrisana u arktičku regiju.

    Da li bi azijski slonovi htjeli da se miješaju i razmnožavaju sa hibridima, za sada nije poznato.

    „Možda ćemo morati malo da ih obrijemo“, rekao je Čerč aludirajući na runo koje će hibridi naslijediti od mamuta.

  • Sarajevo bi uskoro moglo da dobije ulicu Bila Klintona

    Sarajevo bi uskoro moglo da dobije ulicu Bila Klintona

    Sarajevo bi uskoro moglo dobiti ulicu Bila Klintona, 42. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

    Riječ je o inicijativi kantonalnog zastupnika Harisa Zahiragića koju je danas usvojila Skupšina Kantona Sarajevo.

    “Podnosim inicijativu da se ulica ‘Put života’ (Opština Novo Sarajevo) ili dio ulice ‘Put života’ (strana ulice pored Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), preimenuje u ulicu ‘Bulevar Bila Klintona’ ili da se postojećem nazivu ulice doda ime Bila Klintona – 42. Predskednika Sjedinjenih Američkih Država”, stoji u inicijativi.

    Portal Kliks podskeća da je Klinton bio predskednik SAD-a od 1993. do 2001. godine, pa tako i u vrokeme sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, kojem su posredovali upravo Amerikanci.

  • Šta je poručila Angela Merkel?

    Šta je poručila Angela Merkel?

    Iako je u Beogradu provela nepuna 24 sata, poruke koje je za to vreme uputila nemačka kancelarka Angela Merkel tek će se analizirati, pišu mediji.

    Neke od njih su već odjeknule, poput onih o vladavini prava, rešenju kosovskog čvora, opasnostima koje vrebaju iz “drugih krajeva sveta”, a dotakla se i iskopavanja litijuma, piše Blic.

    Nemačka kancelarka je sa predsednikom Srbije razgovarala o raznim temama, od evropskog puta Srbije, preko njene spoljne politike, zaštiti životne sredine i klimatskim promenama, dualnom obrazovanju.

    Ipak, neke stvari su se izdvojile.

    Vladavina prava i obećanja

    Vučić: Merkel nesumnjivi lider, sad imam strah; Merkel: Vučić ne daje lažna obećanja VIDEO

    Iako nije direktno rekla ono što evropski zvaničnici često ponavljaju: da nema napretka ka EU bez vladavine prava, Angela Merkel se ove oblasti i te kako dotakla.

    “Razgovarali smo o reformama, o otvaranju novih poglavlja u procesu pristupanja. Upravo je u oblasti pravnog sistema važno da se postigne napredak. Presednik je izneo planove i dao obećanja”, rekla je Merkel.

    U prevodu, piše Blic, problem sa vladavinom prava postoji, i očekujemo da se to poboljša, a da će to biti tako, garancije je dao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Ova njena poruka ostaje podložna tumačenjima, ali je činjenica da je Merkel istakla da je “gospodina Vučića upoznala kao osobu koja ne dalje lažna obećanja, nego kao osobu koja pokušava da sprovede u delo to što obećava”.

    “Ohrabrujem da se ide dalje ka pravnoj državi, pluralnom društvu”, rekla je Merkel.

    Rešenje za Kosovo i članice Unije

    Neibežna tema bila je i stara boljka – takozvani kosovski čvor. Kako će se on raspretljati za sada je nepoznanica, ali se odgovor možda može naslutiti upravo iz kancelarkine izjave.

    “Neka pitanja će se rešiti na kraju procesa. Svako zna da nisu sve države članice priznale kosovsku nezavisnost. Pitanje se mora rešiti da bi sadašnje države članice EU potvrdno odgovorile o pitanju procesa pristupanja EU. Nema smisla razgovati o kraju nekog procesa pre nego što se ne reše drugi problemi”, kazala je Merkel.

    U prevodu, ima mnogo toga što se može rešiti na evropskom putu Srbije pre nego što kosovsko pitanje zaista postane biti ili ne biti. Zašto onda čekati sa ostalim izazovima koji su lakše rešivi? Poruka bi se mogla shvatiti i tako da će možda biti najpre potrebno ubediti pet članica Unije koje nisu priznale kosovsku nezavisnost da to urade, što bi onda Uniji olakšalo posao na postizanju konačnog dogovora.

    Merkel je, međutim, u jednoj stvari sigurno u pravu – kada kaže da “pitanje neće nestati”.

    Vučić je ipak bio direktniji i jasno je stavio do znanja ono što je delu javnosti manje-više poznato – nema Unije bez rešenja za tzv. Kosovo. “Da li smo svesni da nećemo biti članica Unije pre toga, da svesni smo”, rekao je Vučić.

    Opasnost iz “drugih područja sveta”

    Nemačka kancelarka je potvrdila bojazan koju EU i inače ima kada je u pitanju odnos Zapadnog Balkana, a možda ponajviše Srbije, sa drugim svetskim silama, pre svega Rusijom i Kinom.

    Nije nepoznanica da Srbija upravo zbog njih često dobija packe iz Unije, nekada glasnije, a nekada malo tiše, ali to ne menja suštinu.

    “Geostrateški interes je da se zemlje Zapadnog Balkana prime u EU. Imamo uticaje iz drugih područja sveta, zbog čega moramo sa naše strane imati na umu koliko je važan naš geostrateški interes i približavanje regiona Uniji”, rekla je Merkel.

    Slučajno ili namerno, ali dogodilo se da baš juče bude najavljen dolazak predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Srbiju i potpisivanje ugovora o izgradnji auto-puta Niš – Pločnik – Priština.

    Iskopavanje litijuma
    Da se priča sa rudnikom litijuma u Srbiji daleko čula, potvrdila je i sama Merkel koja je rekla da ako u Srbiji budu realizovana bilo kakva iskopavanja litijuma, “sve mora da bude urađeno u skladu sa najvišim standardima, čuvajući životnu sredinu”.

    “Ukoliko se ceo svet interesuje za to, interesuje se i Nemačka”, kazala je Merkel.

    U prevodu, i Nemačka ima interes. Tim pre što, kako je i sama Merkel navela, u Srbiji postoji veliki broj nemačkih investicija u oblasti autoindustrije, dok je litijum važan za buduću mobilnost i pravljenje baterija.

    “Srbija tu ima nešto što zaista vredi. Naravno, postoji zabrinutost da li će se eksploatacija vrštiti u skladu sa ekološkim standardima. EU ima dobre standarde održivosti. Nije samo reč o nemačkim interesima, to je pitanje kojim će se baviti države članice EU, jer je očuvanje životne sredine u Evropi zaista važno pitanje”, rekla je Merkel.

  • Tegeltija danas u Tirani s Merkel i liderima Zapadnog Balkana

    Tegeltija danas u Tirani s Merkel i liderima Zapadnog Balkana

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) danas će u Tirani učestvovati na sastanku i radnom ručku lidera Zapadnog Balkana s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

    Iz Vijeća ministara BiH je saopćeno da će Tegeltija imati bilateralni sastanak s Merkel.

    Bit će to idealna prilika da Merkel prenese prvom čovjeku bh. vlade svoja zapažanja povodom bojkota rada državnih institucija u režiji političara iz RS-a zbog imenovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je u BiH stigao na prijedlog Njemačke.

    Susret političkih lidera s njemačkom kancelarkom u glavnom gradu Albanije dolazi nakon njene jučerašnje posjete Beogradu gdje se sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Merkel je nakon sastanka rekla da je s Vučićem razgovarala i o Bosni i Hercegovini, ne preciziravši konkretno o čemu, te je istakla da je geostrateški interes EU da sve zemlje regiona budu primljene u članstvo EU.

    Njena posjeta Balkanu je oproštajna s obzirom na to da uskoro napušta funkciju koju je obnašala proteklih 16 godina, a dolazak u naš region je simboličan u okviru Berlinskog procesa.

  • Zbog hapšenja Edina Vranja: Bisera Turković hitno pozvala ambasadorku BiH u Srbiji na konsultacije

    Zbog hapšenja Edina Vranja: Bisera Turković hitno pozvala ambasadorku BiH u Srbiji na konsultacije

    Ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković pozvala je danas na hitne konsultacije ambasadorku BiH u Srbiji Aidu Smajić, a povod je hapšenje državljanina Bosne i Hercegovine Edina Vranja na granici sa Srbijom.
    To je potvrđeno Radio Slobodnoj Evropi u Ministarstvu spoljnih poslova BiH.

    Prethodno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića rečeno da je ambasador Srbije u BiH Aleksandar Ðordević odbio da dođe na sastanak u Predsjedništvo BiH, na koji ga je pozvao predsjedavajući.

    Ambasador Ðorđević je, medutim, demantovao da je odbio da dođe.

    Tema sastanka je trebalo da bude hapšenje Edina Vranja, državljanina BiH juče na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH, a na osnovu raspisane policijske potrage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.

  • Skupština KS: Tužilaštvo KS da hitno provjeri diplomu Sebije Izetbegović

    Skupština KS: Tužilaštvo KS da hitno provjeri diplomu Sebije Izetbegović

    Klub Naroda i pravde zatražio je, a Skupština KS podržala da se od Tužilaštva KS zatraži da što prije izvrši provjere navoda da direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović nije u skladu sa zakonom položila ispite na postdiplomskom studiju, te da je krivotvorila indeks Medicinskog fakulteta u Zagrebu.Zatraženo je i da Tužilaštvo KS hitno, putem međunarodne pomoći zatraži provjeru vjerodostojnosti indeksa, s obzirom da se iz do sada prikupljenih i objavljenih informacija može osnovano zaključiti da postoji sumnja u počinjenje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

    Obrazlažući ovaj zahtjev, zastupnica NIP-a Danijela Kristić na današnjoj sjednici Skupštine KS obrazložila je da je provjerom Rektorata i nadležne kantonalne inspekcije do sada utvrđeno nekoliko nepobitnih činjenica.

    Između ostalog, pomenula je da Izetbegović nije imala uslove za upis na postdiplomski studij shodno prosjeku ocjena na Medicinskom fakultetu.

    “Također, Zagrebački univerzitet u svom odgovoru Rektoratu Sarajevskog univerziteta nije mogao potvrditi vjerodostojnost indeksa koji je priložen kao dokaz da je navedena osoba u Zagrebu položila 10 ispita. Ovakvo stanje je također utvrđeno provjerom Kantonalne inspekcije Kantona Sarajevo. Da su stvari upravo ovakve potvrdila je i sama direktorica KCUS-a, odgovorajući na upite medija, rekavši da nikada nije polagala ispite postdiplomskog studija u Zagrebu”, navela je Kristić zahtjeve Kluba.

    Kako je dalje dodala, imajući u vidu sve to, te da je da je Skupština nadležna za visoko obrazovanje, činjenice da je najveći finansijer KCUS-a Sarajevo, a shodno nejasnoćama, u NiP-u smatraju da Tužilaštvo KS mora hitno reagovati.

    “Ovakav zahtjev Skupštine KS prema Tužilaštvu je neophodan s obzirom da Tužilaštvo do sada nije, iz potpuno nerazumljivih razloga, po službenoj dužnosti formiralo predmet i krenulo u provjere. Potvrda dostupnih navoda u javnosti dovodi do nemjerljive štete po kredibilitet Univerziteta u Sarajevu kao i do upitnosti diploma na Medicinskom fakultetu, s s obzirom da student polažu ispite pred osobom koja nema zakonske uvjete da bude professor”, navodi se u zaključcima NiP-a koje je iznijela Kristić na današnjoj sjednici Skupštine KS.

    Ova inicijativa usvojena je sa 21 glasom ZA.

  • ” Vučić i Merkel o kosovskom čvoru: “Svesni smo da nećemo biti članica EU bez rešenja tog pitanja”

    ” Vučić i Merkel o kosovskom čvoru: “Svesni smo da nećemo biti članica EU bez rešenja tog pitanja”

    Ogromno je zadovoljstvo i zahvalnost nemačkoj kancelarki što je danas u Beogradu, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa Angelom Merkel.

    Kod nas zahvalnost ne traje kratko, i kada ne bude ovde kao kancelarka, uvek ćemo govoriti o onome što je uradila – rekao je Vučić.

    Kako je naveo, danas je bilo dosta konkretnih i jasnih razgovora. Naveo je da je bilo reči o usklađenosti spoljne politike Srbije sa EU, političkim temama, dijalogu Beograda i Prištine, rezultatima Berlinskog procesa.

    Ovih dana ćemo imati i najkonkretnije rezultate tog procesa. Predsednica Evropske Komisije Ursula Fon der Lajen stiže u Srbiju – rekao je Vučić.

    On je kazao da danas 72.000 ljudi radi u nemačkim kompanijama, kao i da je Nemačka najveći trgovinski partner Srbije.

    – Mi smo tri puta uvećali spoljnotrgovinsku razmenu sa Nemačkom – naveo je on, dodavši da je važna i podrška Nemačke obrazovanju u Srbiji, pre svega sa uvođenjem dualnog obrazovanja, koje će uskoro biti implementirano i na fakultetima.

    O dijalogu Beograda i Prištine

    On je rekao da je bilo dosta reči i o dijalogu Beograda i Prištine.

    – Slažemo se da je kompromisno rešenje i mir jedino rešenje, i put u budućnost – naveo je on, dodavši da je bilo reči i o vladavini prava.

    Merkel: Dosta urađeno, predstoji dug put

    Nemačka kancelarka rekla je da želi da se zahvali na gostoprimstvu.

    – Drago mi je što sam mogla doći u Srbiju jer smo kroz godine naše zajedničke saradnje došli do otvorenog odosa i međusobnog poverenja. Na tom putu smo postigli dosta rezultata, bez obzira što pred Srbijom i celim regionom stoji još dug put koji je potrebno preći, kako bi se postigao krajnji cilj, članstvo u EU – rekla je Merkel.

    Ona je dodala da je Nemačka opredelila pola miliona evra za obnovu Srbije, a povod je godišnjica bombardovanja Vermahta.

    Ona je navela i da je sa Vučićem razgovarala sa o mnogim temama, kao i da je ono što “odlikuje naše odnose iskrenost u tim razgovorima”.

    – Zahvaljujem na saradnji i ohrabrujem Srbiju na putu ka pravnoj državi – rekla je ona.

    Upitana o priznavanju nezavisnosti Kosova, Merkel je rekla da će se neke stvari rešiti na kraju procesa.

    – Znamo da i neke države članice EU nisu priznale nezavisnost. Ja sam za pragmatičan pristup, jer to pitanje neće nestati – rekla je Merkel.

    Vučić se nadovezao, rekavši da ne želi ponižavajuće rešenje, kao i da “smo svesni da nećemo postati članica EU dok to pitanje ne rešimo”.

    Nemačka kancelarka danas je stigla u Srbiju oko 16 sati. Nakon zvaničnog dela posete uslediće, prema saznanjima “Blica”, radna večera.

    Angela Merkel će prespavati u srpskoj prestonici, a već sutra dan odlazi u Tiranu gde će se sastati sa liderima Zapadnog Balkana.

  • Eho Stanivukovićevog mitinga: Od dokaza do cirkusa

    „Predizborni skup Draška Stanivukovića ispred RTRS-a, koji je sticajem okolnosti nazvan konferencijom za novinare, postao je miting na kojem su građani tražili od novinara da se predstave i da kažu kojoj medijskoj kući pripadaju. Od argumenata je ostao samo cirkus“.

    Tako je novinar Goran Dakić, nakon što joj je svjedočio „iz prvog reda“, na društvenim mrežama ukratko opisao jučerašnju konferenciju za novinare na kojoj je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković predstavio izvještaj Tima za reviziju.

    U nešto „blažoj“ verziji, novinari danas poručuju – ako zakažete konferenciju za novinare neka to bude konferencija za novinare. Novinar EuroBlica Slobodan Popadić ističe da medijski radnici ne smiju da budu dovedeni u neugodnu situaciju da ih „iznenađuju“ opozicionim mitingom i predizbornim skupom.

    „Odnos prema medijima koji smo juče vidjeli na konferenciji za novinare ili predizbornom skupu za svaku je osudu, bez obzira šta ko mislio o nekim medijskim kućama ili novinarima lično. Naravno, ne zaboravljam da sve to povlači i pitanje odgovornosti novinara koji koriste svoja prava a zaboravljaju na obaveze i profesionalne norme, ali nikome ovdje ne trebaju smjene i promjene ako će odnos prema novinarima biti isti ili još gori“, kaže Popadić za BL portal.

    Ponavljaju nam se stvari kojih smo se nagledali i to je loše, baš kao što je loše da najavite pres, a sve to pretvorite u klasični, stranački, maltene predizborni skup, smatra dugogodišnji novinar Vladimir Šušak.

    „Odnos prema novinarima, ma iz kojih medija dolaze, nikako ne može biti vrijeđanje i prozivka. Ono što je bio predmet konferencije ili skupa, kako bih ga nazvao, nije sporno, jer javnost to treba da zna a institucije da reaguju, ali je problematično što sve to liči na dežavi“, kaže Šušak.

    Problematično je i ono što se dogodilo sa „predmetom“ konferencije, jer se „obračun“ sa kriminalom koji je za svaku pohvalu pretvorio u kič i predstavu za javnost, smatra Popadić.

    „Što se tiče gradonačelnikovog nastupa, on se, bez obzira na funckiju koju obavlja, i dalje ponaša kao lider opozicije u Republici Srpskoj. Sve one dokaze, ako su dokazi, trebalo je da preda tužilaštvu i da tu stavi tačku. Međutim, čini se da je on svjestan da bi predao nešto što tužiocu ne znači ništa i da je politički mnogo efektnije kad od toga napravi predstavu za javnost. Ovo je bio klasični predizborni miting, kao da su izbori za tri dana a ne dogodine“, kaže Popadić.

    Kao da su toga danas svjesni i u Gradskoj upravi, pa na zvaničnom sajtu Grada na kojem je konferencija za medije uredno najavljena, do objavljivanja ovog teksta nije napisana nijedna rečenica o događaju na kojem je predstavljen izvještaj gradonačelnikovog Tima za reviziju.

    Novinarka televizije N1 Snežana Mitrović koja je bila na licu mjesta ne želi da komentariše jučerašnja događanja, ali kaže da pitanje koje je postavila sadrži i odgovor.

    „Ovo nisu lijepi uslovi za rad novinara bilo koje medijske kuće. Uz dužno poštovanje svih okupljenih građana, nije ugodno ispitivanje čiji su novinari i ko su, jer ih to dovodi u neugodnu situaciju. Imate sve metode borbe protiv medijskog mraka, bilo čega, neke pojave, ali zar ne mislite da ovakva pres konferencija nije način, izlažete ljude“, pitala je Mitrović.

    „Ua” od okupljenih nije bilo namijenjeno čestitim kamermanima i novinarima, već uređivackoj politici RTRS-a i Alternativne televizije, pokušao je da objasni Stanivuković.

    „Podrška svima koji rade profesionalno. Mogu da shvatim da su to izazovni uslovi rada za vas, ali ovo su jedini mogući uslovi rada za nas, uz narod, podršku naroda, da se oni tresu, da imaju odgovornost. Nisam siguran koliko će medija ovo prenijeti, ali sam pozvao svoj narod na lice mjesta da čuje da ga niko ne može prevariti. Ovo je i protest i izvještaj tima za reviziju“, rekao je Stanivuković i uz galamu mase pozvao okupljene da snimatelju ATV-a pruže ruku.

    To „pružanje ruke“ ne može sakriti jedan strašno problematičan segment, a to je ogromna podjela u javnosti, smatra Slobodan Popadić. Oni koji su nekad Milorada Dodika pitali zašto i kako, sada ništa ne pitaju Draška Stanivukovića ili bilo koga iz opozicije.

    „Smisao skupa je namjerno zamagljen. Na početku je to trebao da bude izvještaj takozvanog tima, pa se onda išlo pred zgradu RTRS-a zbog problema koje BN televizija ima oko digitalnog emitovanja, pa se na kraju sve svelo na neku vrstu osude i presude ljudima bez konkretnog dokaza. Još jedna bitna stvar, na tom presu su bili i neki ljudi iz opozicije koji imaju udjela u onim kompanijama koje je Stanivuković pominjao i to otvara dodatna pitanja – je li i to razlog zašto se ne ide prema tužilaštvima, nego se pravi javna predstava“, kaže Popadić i naglašava da to što se na skupu pojavio predsjednik banjalučkog odbora SDS-a Milan Radović, potvrđuje činjenicu da smo svjedočili opozicionom mitingu.

    Radović je, inače, prije pet godina bio jedan od osnivača juče javnog prozvanog „Euros“ osiguranja.

    Novinari, između ostalog, ocjenjuju da njegovo prisustvo na skupu na kojem nije bilo nikog od čelnika Stanivukovićevog PDP-a govori i o mogućim kombinacijama potencijalnih kandidata na predstojećim izborima, ali bi, kako kažu, tim analizama zasjenili glavni utisak.

    „Ne sviđa mi se način na koji se predstavlja ljudima ono što se otkrije, ali očigledno je da Stanivukovićevi glasači to podržavaju i to je razlog zašto im podilazi. I to jeste dežavi, ali on je tu tek osam-devet mjeseci, pa ćemo vidjeti. U svakom slučaju, nije dobro počeo“, smatra Popadić.

    Goran Dakić u svom tvitu i o tome ima nešto „grublju“ verziju.

    „Ništa više biti isto neće. Neće, biće gore“, napisao je Dakić nakon jučerašnjeg skupa u Banjaluci.