VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    U okviru generalne debate 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija predsjedavajući prisutnim se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić gdje je govorio o izazovima pandemijske krize, klimatskim promjenama i političkim izazovima u našoj zemlji.

    Predsjedavajući Predsjedništva je naglasio važnost poštovanja i zaštite ljudskih prava zasnovanih na vrijednostima uspostavljenim Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskih pravima, te u Evropi, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

    Ipak, istakao je Komšić, u Bosni i Hercegovini su spomenute vrijednosti poljuljane i selektivno se primjenjuju, što predstavlja veliku opasnost za očuvanje sistema zaštite ljudskih prava.

    “Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama, uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regionu Zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost. Građani Bosne i Hercegovine veoma su osjetljivi na takve društvene poremećaje, s obzirom na rat koji su prošli od 1992. do 1995. godine, te posebno zbog genocida koji je izvršen u Srebrenici”, rekao je Komšić.

    Komšić je naglasio prisutnima da dolazi iz zemlje koja je važila za uspješan primjer uspostave mira.

    “Ipak, u zadnjih nekoliko godina naše društvo je pod sve većim pritiskom nastojanja za degradacijom osnovnih ljudskih, građanskih, prava i eliminiranjem pojedinca, građanina, kao subjekta ljudskih prava. Kompleksno izgrađen sistem institucija Bosne i Hercegovine zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu otežava postizanje političkog konsenzusa koji bi moju zemlju pomjerio sa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ka funkcionalnoj državi sa perspektivom da postane članica Evropske unije i NATO saveza, ali na način da se prihvate sve one vrijednosti koje nalažu demokratija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda”, naglasio je Komšić.

    S tim u vezi Komšić je dao primjer selektivnosti u primjeni međunarodnih akata u Bosni i Hercegovini, a koji se tiču ljudskih prava. Istakao je da Ustav BiH u svojoj preambuli jasno i nedvosmisleno navodi da se on, između ostalog, temelji i na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, što ne predstavlja zakonsku obavezu zemljama koje su joj pristupili, ali da se svakako radi o sistemu vrijednosti koji ima za cilj jednakost svakog ljudskog bića na planeti u njegovim osnovnim ljudskim pravima.

    “Takav sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive”, kazao je Komšić.

    Dodao je da diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije.

    “Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”, kazao je Komšić.

    S tim u vezi naglasio je da se kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, “kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama”.

    Dodao je da isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Istakao je da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

    “Da li takvi faktori, koje negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

    Osim toga, kazao je da se u političke svrhe zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije za progon osumnjičenih za ratne zločine.

    Također, Komšić je govorio o tome da pojedine politike žele staviti pod kontrolu institucije Bosne i Hercegovine.

    “Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem moje zemlje, kako bi imali ‘Zlatni ključ’ ili ‘Zlatnu dionicu’ upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji, iako po svim aktima međunarodnog prava, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti. Njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da kroz forsiranje nejednakosti među građanima na temelju etničke pripadnosti, uz nastojanje stvaranja etnički čistih teritorijalnih cjelina, stoje jako opasni politički ciljevi koji destabilizuju Zapadni Balkan u cjelini.

    S tim u vezi izrazio je očekivanje da će visoki predstavnik, čije ovlasti su utvrđene rezolucijama UN-a voditi računa o potrebi zaštite međunarodnih pravnih akata i njihovih temeljnih vrijednosti, jer mu je to jedan od važnijih zadataka.

    “Odnosno, ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se sa pravom postavlja pitanje – da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njena implementacija selektivna? Da li je uopće potrebno općenito pričati o zaštiti ljudskih prava ukoliko na konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, gdje Ujedinjene nacije još uvijek imaju izvršni mandat kroz Ured Visokog predstavnika, ne pokažemo primjerom da smo spremni stati iza zajedničkih vrijednosti kao što je zaštita ljudskih prava i jednakost svakog građanina u odnosu na nekog drugog i različitog”, kazao je Komšić.

    Pandemija koronavirusa i oporavak

    Osim toga Komšić je govorio o izazovima s kojima se čovječanstvo susrelo tokom pandemije koronavirusa, rekavši da je pandemija bitna poruka i lekcija kako postojeći međunarodni sistem može biti lako poljuljan ali da je isto tako bitna izdržljivost međunarodnih institucija zasnovanih na multilateralizmu.

    S tim u vezi naglasio je važnost bilateralne saradnje i pomoći susjednih ili prijateljskih zemalja, koje su u mnogim regionima, pa i na Zapadnom Balkanu, bili prvi konkretni potezi pomoći.

    “Ovdje želim pohvaliti neke od mnoštva regionalnih organizacija sa Zapadnog Balkana koje su pomogle da se održi ekonomija i omogući olakšan protok ljudi i osnovnih roba pod novim okolnostima”, rekao je Komšić.

    Klimatske promjene

    Predsjedavajući Predsjedništva je u konktestu izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljavanja kazao da do sad nije dovoljno urađeno.

    “Klimatske promjene već odavno nisu pitanje upozorenja naučne zajednice već krizna situacija koja je već tu. Odgovor na klimatske promjene će nas koštati mnogo, ali će koštati još i više ako nužnost ubrzanja aktivnosti na ublažavanju klimatskih promjena ne shvatimo ozbiljno”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju nemaju dovoljno kapaciteta niti sredstava da izvrše brzu i pravičnu tranziciju na zelene izbore energije.

    “U mojoj zemlji, Bosni i Hercegovini imamo oko 40 posto zelenih kapaciteta za proizvodnju električne energije pa ipak, postupno gašenje termoelektrana, a samim tim i većine rudnika, koje se od nas očekuje u narednih 25-30 godina će izazvati manjak električne energije koji teško možemo pravovremeno nadomjestiti zelenim energetskim kapacitetima, a ujedno i očuvati rijeke i ekološki biodiverzitet, u skladu sa međunarodnim normama”, rekao je Komšić, te dodao da naša zemlja ipak stoji iza svojih obećanja o doprinosu smanjenja emisije stakleničkih gasova.

    Komšić se u svom izlaganju osvrnuo na problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva u razvijene zemlje, rekavši da je od zadnjeg Popisa stanovništva iselilo gotovo 10 posto stanovništva.

    “Naši ljudi odlaze za boljim poslovnim i životnim prilikama, ali i tragajući za sigurnošću u uređenim društvima zasnovanim na aktivnoj promociji i zaštiti vrijednosti ljudskih prava. Naši ljudi odlaze za perspektivom života u okruženju gdje svojim znanjem i radom mogu sebi obezbjediti život u izvjesnosti jednog racionalnog društvenog uređenja”, kazao je Komšić.

  • Vučić: Kurti želi priznanje Kosova u zamjenu za povlačenje snaga Rosu

    Vučić: Kurti želi priznanje Kosova u zamjenu za povlačenje snaga Rosu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Mađarsku, gdje sutra učestvuje na Četvrtom demografskom samitu u Budimpešti.

    On je prije zvaničnog dijela programa, sa srpskim članom Predsedništva BiH Miloradom Dodikom, posjetio Crkvu svetog Đorđa u Budimpešti.

    Predsjednik Srbije Vučić kratko se osvrnuo na situaciju na KiM, rekavši da je Srbija proglašena krivom za sve situacije od Jarinja do Cetinja, “samo zato što postaje sve snažnija”. Kao primjer naveo je, kako kaže, 122 teksta u hrvatskim medijima protiv njega.

    Kaže i da kosovski premijer Aljbin Kurti želi priznanje Kosova u zamjenu za povlačenje snaga Rosu sa Kosova, piše Blic.

    “Kurti želi priznanje u zamenu za povlačenje mera Prištine i snaga Rosu”, rekao je Vučić i naveo da Beograd neće pristati na ucjene, niti na legitimisanje nasilnih akcija.

    Vučić je naveo da neće biti nikakvih razgovora dok se naoružane snage Prištine ne povuku sa sjevera.

  • Dodik i Vučić posjetili crkvu Svetog Đorđa u Budimpešti

    Dodik i Vučić posjetili crkvu Svetog Đorđa u Budimpešti

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić posjetili su danas crkvu Svetog Đorđa u Budimpešti, a dobrodošlicu im je poželio episkop budimski Lukijan sa sveštenstvom.

    Dodik je danas otputovao u Mađarsku, gdje će, na poziv premijera Viktora Orbana, učestvovati u radu 4. Demografskog samita, kojem će, pored zvaničnika više zemalja, prisustvovati i predstavnici crkava, naučne zajednice i medija.

    Prema protokolu posjete, srpski član Predsjedništva BiH danas u 18 časova sastaće se s premijerom Slovenije Janezom Janšom, a u 19 časova prisustvovaće svečanoj večeri koju, u čast šefova delegacija učesnika Demografskog samita, organizuje mađarski premijer.

    Dodik će tokom trajanja samita u Budimpešti imati više bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima zemalja učesnica ovog skupa.

  • EU uputila Vučiću novi predlog

    EU uputila Vučiću novi predlog

    EU uputila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću nov predlog za razrešenje napetosti na KiM.

    Vučić je u utorak izjavio, nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, da je dobio predlog od zemalja Kvinte i EU za razrešenje napetosti na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak, nastalih zbog ukidanja registarskih oznaka iz Srbije, a koji je odbio.

    Prema rečima Vučića, Srbiji je tada ponuđen kompromis, kako je rekao, malo više na strani Srbije, ali da prihvati odluku Prištine. “E, neću i tako će ostati”, rekao je predsednik Srbije i ponovio da nije reč o kompromisu i da nema više ucenjivanja Srbije.

    Međutim, kako prenose agencije, danas je Vučiću upućen nov predlog.

    Kako se navodi, šef diplomatije EU Žosep Borelj i specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak su u telefonskim kontaktima sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i s premijerom tzv. Kosova Aljbinom Kurtijem.

    Cilj je hitno smirivanje napete situacije na severu Kosova i Metohije i eventualno održavanje sastanka Vučića i Kurtija u Briselu, saznaje Tanjug iz izvora u EU.

    ”Specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak se vratio iz Beograda u Brisel i svi naši napori su usmereni na spuštanje tenzija i povratak dijalogu”, rečeno je Tanjugu u diplomatskim izvorima u Briselu.

    U EU napominju da su spremni da posreduju dijalogu dva lidera koji bi se održao u Briselu, čija bi osnovna tema bila rešavanje trenutne situacije na KiM.

    Kada je reč o primeni Briselskog sporazuma, u krugovima bliskim šefu diplomatije EU za Tanjug naglašavaju da su svi do sada postignuti dogovori u dijalogu Beograda i Prištine ”na stolu” i da ih ”niko nije povukao”.

    Dodaje se da su EU, ambasadori Kvinte i SAD potpuno jedinstveni u svojoj poruci da je u interesu i Beograda i Prištine da se situacija na terenu smiri, a da su u suprotnom obe strane na gubitku.

  • DF: Komšić će se danas obratiti Generalnoj skupštini UN

    DF: Komšić će se danas obratiti Generalnoj skupštini UN

    Demokratska fronta, čiji je lider aktuelni predsedavajući Predsedništva BiH, najavila je da će se Željko Komšić ipak obratiti danas na Generalnoj skupštini UN, uprkos protivljenju Republike Srpske, Hrvata u BiH i zvaničnog Zagreba.

    Demokratska fronta je na službenom Twitter nalogu stranke saopštila da će se Komšić obratiti u 17 sati po ovdašnjem vremenu.

    Odlazak Komšića u Njujork osporio je ranije srpski član Predsjedništva BiH Milorad, rekavši da je on tamo otišao samoinicijativno i da je time prekršio Ustav BiH.

    Dodik je tada rekao i da je o tome obavijestio Generalnog sekretara Antonia Guteresa i sve članice UN.

    Komšića kao člana Predsjedništva ne priznaju ni Hrvati u BiH, ni zvanični Zagreb.

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je takođe u Njujorku, izjavio je nakon obraćanja u Generalnoj skupštini da ne zna u kom svojstvu je Komšić prisutan i u čije ime govori.

    Milanović je to rekao za Aldžaziru Balkans i poručio da je on predsjednik svih Hrvata u jmeri u kojoj to dozvoljava Ustav i uz poštovanje zemlje u kojoj oni žive.

    Komšiću je ovo drugi mandat u Predsjedništvu BiH, a na prošlim izborima na tu poziciju je izabran glasovima Bošnjaka, što je posljedica kašnjenja izborne reforme u BiH oko čega se već godina lome koplja.

    Stav Hrvata je da su prema Ustavu BiH oni jedan od tri konstitutivna naroda i zahtijevaju ravnopravnost tako da niko drugi ne može da im izborima nameće predstavnike na najvišim funkcijama u BiH, protiv njihove volje.

  • Specijalci Rosu pokušali da izvuku Srbina iz auta, reagovao i KFOR

    Specijalci Rosu pokušali da izvuku Srbina iz auta, reagovao i KFOR

    Situacija na Brnjaku danas je izuzetno napeta, otkako su pripadnici specijalnih jedinica kosovske policije pokušali na silu da izvuku jednog vozača iz automobila sa KM tablicama, ali su incident spriječili pripadnici Kfora.

    Kako navodi, okupili su se i Srbi koji protestvuju danima na tom administrativnom prelazu, a vozač je uspio da se skloni na sigurno.

    Kosovo onlajn prenosi, pozivajući se na nepotvrđene informacije, da je policija zahtjevala od građanina srpske nacionalnosti da izađe iz automobila i skine KM tablice, što je on odbio, pa su krenuli da ga izvlače iz kola.

    Situacija je i dalje veoma napeta, jer pripadnici specijalnog odreda policije prisilom pokušavaju da natjeraju sve vozače sa srpskim tablicama da ih skinu.

    Glavni magistralni putevi ka Jarinju i Brnjaku blokirani su teškom mehanizacijom koju su nezadovoljni građani postavili u ponedjeljak ujutru nakon što su na te administrativne prelaze stigli pripadnici Rosu sa namjerom da sprovedu odluku Prištine o oduzimanju srpskih registarskih tablica gradova na KiM i zamjeni tablica iz Srbije probnim tablicama RKS.

  • “Šmit ima problem sa činjenicama” Mitrović poručio da u BiH ne postoji funkcija visoki predstavnik

    “Šmit ima problem sa činjenicama” Mitrović poručio da u BiH ne postoji funkcija visoki predstavnik

    Predsjednik Političkog savjeta SNSD Slavko Mitrović, smatra da funkcija visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH ne postoji i da je Šmita za visokog predstavnika, pokušala imenovati neformalna grupa zapadnih ambasadora u BiH.

    Podsjetio je da Šmit u intervjuu kaže: „Vrlo je jasno da me imenovala međunarodna zajednica, da me imenovao Savjet za provođenje mira. Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta.“

    Mitrović je komentarišući intervju visokog predstavnika Kristijana Šmita za Hrvatsku televiziju, poručio da Šmit ima problem sa činjenicama.

    – Ne postoji nikakva međunarodna zajednica kao organ bilo koga. Po međunarodnom Dejtonskom sporazumu u BiH ne postoji funkcija „visoki predstavnik međunarodne zajednice“. U BiH može postojati samo visoki predstavnik strana-potpisnica Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma, a to su Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska, dok je „republika BiH“ prestala postojati u Dejtonu – kaže Mitrović.

    Dalje ističe da u Dejtonskom sporazumu ne postoji nikakav savjet za implementaciju mira u BiH.

    – Bilo je nekada, do 2000. godine, samoizabrano tijelo samoizabranih zemalja koje je samo sebe tako nazivalo, ali je i to prestalo postojati prije 20 godina. Samozvani upravni odbor savjeta za implementaciju mira nastavio je postojati i nakon toga, isto tako bez utemeljenja u Dejtonskom sporazumu – kaže Mitrović.

    Ističe da je Kristijana Šmita za visokog predstavnika, pokušala imenovati neformalna grupa zapadnih ambasadora u BiH, čemu se usprotivila ambasada Rusije, a potom i ambasada Kine. Podsjeća da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji po Aneksu 10. potvrđuje ime visokog predstavnika kao izbor strana-potpisnica, odbio imenovati Kristijana Šmita za visokog predstavnika.

    – Svoj glas za Šmita nisu dali SAD, Velika Britanija, Francuska i još 10 članica, čime je odbijen pokušaj njegovog imenovanja od strane pojedinih sarajevskih ambasadora koji su grubo prekršili svoj mandat i Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. Poslednji visoki predstavnik Valentin Incko podnio je ostavku što je prihvatio Savjet bezbjednosti, pa sada ne postoji visoki predstavnik u BiH. Gospodin Šmit za sebe kaže da nije diplomata, već političar. Postavlja se pitanje – u čijoj službi je i šta radi njemački političar u stranoj zemlji koji ne „barata činjenicama, već svojim poimanjem svijeta“?- upitao je Mitrović.

  • “Zora Vidović prekršila zaključke NS RS” Radović poručuje da opozicija mora da napravi otklon od pogubne politike SNSD

    “Zora Vidović prekršila zaključke NS RS” Radović poručuje da opozicija mora da napravi otklon od pogubne politike SNSD

    Zamjenik predsjednika SDS, Milan Radović tvrdi da su juče pale maske oko blokade institucija BiH i oko srpskog jedinstva nakon što je ministarka finansija Zora Vidović učestvovala u radu Upravnog odbora UIO BiH. Zaključak Narodne Skupštine je juče grubo prekršen jer je u radu, ali i u odlukama Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje učestvovala ministarka finansija, Zora Vidović iz čega se može zaključiti da je prestala blokada institucija BiH – tvrdi Radović.On je podsjetio na zaključak Narodne Skupštine Republike Srpske koji kaže “da će srpski predstavnici učestvovati u radu zajedničkih institucija samo u slučajevima kada je neophodno učešće radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske”.

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje je naložio Upravi ove institucije da koriguje budžet za narednu godinu i to za nabavku zgrade u Banjaluci u iznosu od oko 100 miliona КM. Da li je nabavka sporne i veoma skupe zgrade interes građana Republike Srpske? Da li je predsjednik SNSD konsultovao ili informisao predsjednike drugih stranaka o učešću u radu UO Uprave za indirektno oporezivanje? Očito je da je interes pojedinaca iznad interesa naroda u Republuci Srpskoj i da za to ne treba tzv.srpsko jedinstvo – upitao je Radović.

    Dok SNSD sa jedne strane polako vrši deblokadu institucija na nivou BiH, kaže Radović, sa druge strane se blokira budžet Banjaluke kako bi se skrenula pažnja sa deblokada.

    – Na ovaj način se realizuju prijetnje Banjalučanima iz izborne noći od strane predsjednika SNSD. Sada je potpuno jasno da podignuta tenzija oko tzv. Inckovog zakona nije bila iskrena i da predstavlja klasičnu zloupotrebu i igru sa narodom u cilju pribavljanja jeftinih političkih poena ali i ostvarenja ličnih interesa – poručio je Radović.

    On ističe da se pokazalo da je tzv. blokada institucija BiH, ali i osporavanje visokog predstavnika čista politička farsa SNSD.

    – Dok s jedne strane zamajavaju narod pričama o samostalnosti Republike Srpske, mirnom razdruživanju ili čak o nekom novom Dejtonu, sa druge strane pokušavaju da se bezbolno vrate u institucije BiH. Opozicija mora da napravi otklon od pogubne politike SNSD jer ona nije iskrena i može da narod u Republici Srpskoj odvede u ekonomsku izolaciju što bi realno teško mogli da izdržimo. Nas budžet je na kreditnoj infuziji jer zavisi od kredita MMF i banaka, a građani sve lošije žive – zaključio je Radović.

  • Tegeltija poručuje: Tadićeva se ponašala u skladu sa zakonom

    Tegeltija poručuje: Tadićeva se ponašala u skladu sa zakonom

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za pravna pitanja Milan Tegeltija izjavio je Srni da se glavni tužilac Tužilaštva BiH Gordana Tadić u potpunosti ponaša u skladu sa zakonom i ovlaštenjima, te da je cilj spinova pojedinih medija o njenoj odgovornosti, pokušaj SDA da ovlada i ovom pravosudnom institucijom.

    “Pošto se u pojedinim medijima pravi spin o nekoj odgovornosti Gordane Tadić, da to razjasnimo. Glavni tužilac ne samo da ima pravo nego i obavezu da prima i sasluša pritužbe na postupanje tužilaca i tu se ne može govoriti o nikakvoj odgovornosti Gordane Tadić”, rekao je Tegeltija.

    On je istakao da se Tadićeva potpuno ponašala u skladu sa Zakonom i svojim ovlaštenjima.

    “Svaki pokušaj da se Gordana Tadić predstavi u kontekstu bilo kakve disciplinske odgovornosti je ništa više do običnog spina koji nema uporište u Zakonu o Tužilaštvu BiH, a u sklopu projekta njenog uklanjanja sa pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BiH i ovladavanje i tom pravosudnom institucijom od SDA”, tvrdi Tegeltija.

    Tužilaštvo BiH je saopštilo da je na osnovu prijava formiralo dva predmeta, koja su data u rad postupajućim tužiocima u Posebnom odjeljenju za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju u vezi sa nezakonito snimljenim razgovorom generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i glavnog tužioca BiH Gordane Tadić.

    U federalnim medijima pojavio se 40-minutni tonski snimak sastanka Mehmedagića i Tadićeve.

  • “Sve što stranci danas kritikuju i osuđuju u BiH, sami su stvorili” Dodik reagovao na izjave Johana Satlera

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je za Srnu da je mučna i tragikomična izjava šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera da “nema pravog evropskog puta bez napretka u vladavini prava u BiH”, kojom, istakao je Dodik, de fakto upravljaju stranci, a de jure treba da odgovaraju domaći političari.

    Pričati o vladavini prava u zemlji u kojoj neizabrani stranci donose zakone, smjenjuju legalno izabrane političare, utiču na tokove i izbore u pravosuđu, u kojem još sjede strane sudije, miješaju se u gotovo sve pore društva je i drsko i nepodnošljivo za slušati svima koji putem izbora dolaze na odgovorne funkcije, pa i meni”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše izjavu Satlera o vladavini prava u BiH, a u vezi sa snimkom razgovora Osmana Mehmedagića i Gordane Tadić koji se pojavio u javnosti.

    Kada Kristijan Šmit kaže da je došao da se bavi evropskom budućnošću zemlje, naveo je Dodik, tada Satler ćuti, a odlično zna da Šmit, čak i da je izabran po proceduri koju predviđa Aneks 10 a nije, nema prava da se bavi tim pitanjima, i to govori u prilog tome da je i Satler saučesnik u razgradnji evropskog puta BiH, iako je upravo on delegiran za ta pitanja od EU.

    “Događaje koje Satler komentariše i izvodi zaključke generisali su upravo on i njegovi prethodnici, kao i razni svjetski mešetari, te stoga ni on, ni oni o vladavini prava ne bi smjeli da govore u BiH. Sve što danas kritikuju i osuđuju u BiH stvorili su sami”, zaključio je Dodik