VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Upitan legitimitet guvernera Softića

    Upitan legitimitet guvernera Softića

    Iako je mandat članova Upravnog odbora Centralne banke (CB) BiH, a samim tim i guvernera, Ustavom BiH ograničen na period od šest godina, Senad Softić je, i pored isteka mandata, nastavio da obavlja guvernersku funkciju, pozivajući se na Zakon o upravi BiH, koji po mišljenju stručnjaka, uprkos svemu, ne može biti iznad Ustava BiH.

    Zbog ove situacije guverner, ali i članovi Upravnog odbora CB BiH, izbjegavaju donošenje bilo kakvih odluka, tako da u ovom trenutku CB BiH praktično ne radi ništa, a zbog različitih pravnih tumačenja u ovoj instituciji vlada haos, jer su mnogi mišljenja da i sam guverner nema legitimitet.

    Da je tako, govori i činjenica da sjednica Upravnog odbora CB BiH, koja po Zakonu o Centralnoj banci BiH mora da se održi jednom mjesečno, nije održana od 10. avgusta 2021. godine, tako da je i taj član zakona prekršen.

    Naime, pored Predsjedništva BiH i Ustavnog suda BiH, Centralna banka jedina je institucija kojoj je Ustavom propisano trajanje mandata. Članom VII Ustava BiH propisano je da se Upravni odbor Centralne banke sastoji od pet lica koja imenuje Predsjedništvo BiH na period od šest godina.

    Odbor će među svojim članovima imenovati guvernera na period od šest godina.

    Da je legitimitet Softića upitan, govori i činjenica da ga niko od sadašnjeg sastava Upravnog odbora CB BiH nije birao za guvernera.

    Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH 2015. godine imenovalo je Kemala Kozarića, Ankicu Kolobarić, Ljubišu Vladušića, Trivu Marinkovića i Senada Softića za nove članove Upravnog odbora CB BiH.

    Na konstitutivnoj sjednici novog Upravnog odbora članovi su između sebe izabrali Softića za guvernera na mandat koji mu je istekao 11. avgusta ove godine.

    Na dan isteka mandata, odnosno 10. avgusta 2021. godine, održana je sjednica UO CB BiH, s koje je izdato šturo saopštenje da je zauzet stav da je neophodno omogućiti nesmetan rad CB dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog saziva.

    “Od tog saziva Upravnog odbora četiri člana su ili dala ostavke ili su smijenjeni, tako da niko od četiri nova člana, a to su Šerif Isović, Dragan Kulina, Radomir Božić i Danijela Martinović, nikada nije glasao za imenovanje guvernera i zbog toga je i dosad njegov mandat bio upitan, a posebno nakon što je prošao rok od šest godina na koji je imenovan”, ispričali su izvori “Nezavisnih novina” bliski Centralnoj banci.

    Da je situacija konfuzna i da CB praktično ne funkcioniše, govori i činjenica da nijedna nadležna institucija BiH, odnosno Predsjedništvo, Parlamentarna skupština niti Ministarstvo pravde, a ni nadležne službe Centralne banke, nisu dali pisano mišljenje kojim bi se potvrdilo da Upravni odbor CB BiH ili sam guverner djeluju zakonito.

    Kakva je situacija u banci najbolje govori da su svi zainteresovani za pojedine funkcije, kao što su mjesto viceguvernera CB BiH i Glavne banke Republike Srpske CB BiH, povukli svoje kandidature jer UO, a i samog guvernera Centralne banke smatraju nelegitimnim.

    “Niko ništa ne radi. Sjednica UO treba da se održi jednom mjesečno, a nije održana u posljednjih mjesec dana. Priča se da bi uskoro mogla biti nova sjednica, ali je pitanje kako će se sve to završiti, da li će uopšte biti održana i hoće li biti donesena neka odluka”, ispričali su naši izvori.

    Na pitanja o legitimitetu guvernera, ali i činjenici da je mandat članova UO CB BiH ograničen Ustavom BiH, pokušali smo dobiti odgovore i u samoj Centralnoj banci, međutim do zaključenja današnjeg broja “Nezavisnih novina” nije stigao.

  • Previranja u Modriči: Plaketa sa simbolom Armije RBiH izbacila SDA iz koalicije

    Previranja u Modriči: Plaketa sa simbolom Armije RBiH izbacila SDA iz koalicije

    SDA je izbačena iz skupštinske većine u Modriči, a ključni razlog je plaketa koju je organizacija žena ove partije početkom ovog mjeseca uručila federalnom ministru Edinu Ramiću, potvrđeno je “Glasu Srpske”.

    Ramić, koji obavlja funkcije potpredsjednika SDA i federalnog ministra za raseljene osobe i izbjeglice, posjetio je prije nekoliko dana Modriču i učestvovao na tribini koju je organizovala organizacija “Žene SDA”, te je nakon toga dobio priznanje u vidu plakete Armije RBiH od predsjednice Aktiva žena SDA za regiju Doboj Amine Kavazović, supruge modričkog efendije. Sve to se odigralo u sali Srpskog kulturnog centra u Modriči, a iz vrha te opštine podvlače da je zvaničan dio Ramićeve posjete protekao korektno, uz dogovore o projektima, ali da nisu bili upoznati sa ostalim, stranačkim aktivnostima.

    Prvi čovjek Modriče Jovica Radulović (SDS) potvrdio je za “Glas Srpske” da su juče, a imajući u vidu sve što se dešavalo, odlučili da SDA ne bude više dio većine u lokalnom parlamentu u kojoj su od sada samo SDS, PDP, SP i dva nezavisna odbornika.

    Radulović ističe da je dodjela plakete izazvala burne reakcije, zbog čega su stranke i nezavisni poslanici skupštinske većine zauzeli stav da SDA ne bude dio te priče.

    “Pokušali smo da ovo prevaziđemo. Zatražili smo od opštinskog odbora SDA da se ogradi i izrazi žaljenje prema svima koje je ovaj gest povrijedio. Oni jesu izdali saopštenje, ali to nije bila nikakva ograda. Naveli su da su oni za suživot, da su svjesni reakcija i ništa drugo. O svemu će se krajem mjeseca izjasniti i Skupština opštine na sjednici”, istakao je Radulović te dodao da ih ovakav epilog dovodi u situaciju da je na strani većine 14, a u opoziciji 13 odbornika.

    Radulović je ponovio da smatra da je u pozadini čin pojedinaca koji ne žele dobro Modriči ni bošnjačkom stanovništvu.

    “Dosadašnji odnosi su bili i više nego dobri, a ovo je pokušaj da to bude narušeno. I dalje ostajem pri tome da ću biti načelnik svih stanovnika u Modriči i da ne dijelim ljude po naciji, te da ćemo ulagati i u one sredine u kojima su većinski Bošnjaci”, zaključio je Radulović.

  • Počeo sastanak Schmidta i Vučića u Beogradu

    Počeo sastanak Schmidta i Vučića u Beogradu

    Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt sastao se u Beogradu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Sastanak dolazi nekoliko dana poslije Schmidtovih izjava o izboru članova Predsjedništva te niz drugih izjava o stanju u Bosni i Hercegovini.

    Vučić je u više navrata govorio pohvalno o Schmidtu. Kazao je da se radi o iskusnom i ozbiljnom političaru koji dolazi iz velike zemlje.

    “Schmidt je jedan fantastično inteligentan čovjek, vrsni i veoma iskusan političar”, rekao je nedavno Vučić.

  • Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj

    Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj

    U Istočnom Sarajevu danas, na dan ubistva sestre i brata Radmile i Radenka Galinca, biće obilježena 26. godišnjica NATO agresije na Republiku Srpsku, njene građane i imovinu.

    Operacija nazvana “Namjerna sila” , počela je u noći sa 30. na 31. avgust 1995.

    Tokom dvosedmičnog bombardovanja vojnih i civilnih ciljeva, ubijeno je 59, a ranjeno 119 Srba. Pričinjena je ogromna materijalna šteta.

  • Tender usporio prvu banku humanog mlijeka

    Tender usporio prvu banku humanog mlijeka

    Uspostavljanje prve banke humanog mlijeka, koja bi trebalo da se nalazi u sklopu Klinike za dječje bolesti UKC RS, usporio je tender raspisan za sređivanje dodatnog prostora gdje bi ova banka trebalo da bude smještena.

    Kazao je ovo za “Nezavisne novine” Vladimir Mirošljević, načelnik Klinike za dječje bolesti Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), dodajući da zbog toga banka humanog mlijeka još nije završena.

    Sredstva za osnivanje prve banke humanog, majčinog, mlijeka u Srpskoj prikupljena su u sklopu humanitarne akcije “S ljubavlju hrabrim srcima” krajem prošle godine.

    Prva banka humanog mlijeka u Srpskoj se osniva s namjerom da se prijevremeno rođenoj i teško bolesnoj djeci, kojima nije dostupno majčino mlijeko, osigura donirano humano, majčino, mlijeko. Inicijator humanitarne akcije i projekta osnivanja banke majčinog mlijeka je Udruženje roditelja prijevremeno rođene djece u RS “Mrvice”.

    Kako je Mirošljević naveo, tenderskim procedurama moraju da se srede i druge prostorije gdje bi ova banka mogla da bude smještena, jer ona ne može da bude sama izolovana zbog tenderskih procesa koji to ne dozvoljavaju.

    “Udruženje ‘Mrvice’ je doznačilo sredstva koja su prikupljena u ovoj akciji, a Vlada RS je odobrila sredstva za drugi, tenderski, dio koji treba da se završi”, rekao je Mirošljević.

    Istakao je da bi do kraja ove godine osnivanje banke trebalo da bude realizovano.

    “Možda čak i prije, jer smo mi već dobro ušli u procedure koje zakon trenutno dozvoljava. Ono što smo obećali – to ćemo sigurno i napraviti, jer se bez ove banke više ne može”, kazao je Mirošljević.

    Ukazao je da je važnost banke humanog mlijeka u tome što je majčino mlijeko najbolja hrana koja postoji i ničim se ne može u potpunosti zamijeniti.

    “Posebno je važno za prijevremeno rođenu djecu kojima je ta banka najviše i namijenjena, jer je važno da njihov probavni trakt prvo dođe u kontakt s majčinim mlijekom, a znamo da majke prijevremeno rođene djece često ili nemaju mlijeka ili ga nemaju u dovoljnim količinama”, objasnio je Mirošljević.

    Istakao je da majčino mlijeko predstavlja i zaštitini faktor za bebe, posebno one prijevremeno rođene, jer štiti njihovu crijevnu floru.

    Mileva Mirović Tanić, predsjednica Udruženja roditelja prijevremeno rođene djece “Mrvice”, je za “Nezavisne novine” kazala da je Vlada usvojila informaciju o pokretanju procedure za adaptaciju prostora na Klinici za dječje bolesti UKC RS, te da se nadaju da će procedura teći bez problema kako bi banka humanog mlijeka što prije krenula s radom.

    “U humanitarnoj akciji ‘S ljubavlju hrabrim srcima’, koja je organizovana pod pokroviteljstvom predsednice Republike Srpske Željke Cvijanović, prikupljeno je 1,16 miliona KM”, rekla je Mirović Tanićeva.

    Na pitanje da li je Udruženje “Mrvice” upoznato s tenderskim procedurama koje usporavaju realizaciju ovog projekta, Mirović Tanićeva je rekla da sa tim nisu upoznati.

    “Mi smo samo inicijatori. Dogovor je bio da se realizuje do kraja godine, ali zbog celokupne situacije možda dođe i do probijanja roka”, zaključila je Mirović Tanićeva.

  • Šmit iz Predsjedništva “tjera” Izetbegovića i Komšića: Krčkaju li se u OHR izmjene Izbornog zakona

    Šmit iz Predsjedništva “tjera” Izetbegovića i Komšića: Krčkaju li se u OHR izmjene Izbornog zakona

    Prema onome što je visoki predstavnik Kristijan Šmit nedavno govorio na konferenciji u Njemačkoj o izbornom sistemu u BiH, može se naslutiti da bi, ukoliko to ne urade domaći političari, on mogao nametnuti određene izmjene Izbornog zakona BiH.

    Plan je, kako pojedini mediji pišu, retroaktivno ograničavanje mandata članovima Predsjedništva BiH na maksimalno dva.

    Ovo bi značilo da Željko Komšić i Bakir Izetbegović više ne bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Obojica su do sada odradila najmanje po dva mandata, dok bi Milorad Dodik mogao biti kandidat, jer je biran samo jednom. Isto se odnosi i na Dragana Čovića.

    Mandati
    Saznanje da se u kancelariji visokog predstavnika krčkaju izmjene Izbornog zakona BiH kojom će se broj mandata ograničiti na maksimalno dva je istovremeno i poražavajuće i ohrabrujuće. Kaže ovo za Srpskainfo politikolog Darko Kuzmanović.

    – Poražavajuće je iz razloga što nismo dostigli taj nivo demokratske svijesti da to sami učinimo, već to neko drugi mora činiti umjesto nas. Ohrabrujuće je iz razloga što će se napokon stati u kraj političkim metuzalemima, korumpiranim političarima i biznis predsjednicima – objašnjava Kuzmanović.

    Podsjeća da je ovaj model ograničavanja broja mandata, kakav od 1951. godine donošenjem 22. amandmana na američki Ustav poznaje politički sistem SAD, još 1995. trebalo uvrstiti u sam Dejtonski mirovni sporazum, za cijelu BiH.

    Dodaje da je nezastupljenost hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH upitna, a da Izborni zakon treba mijenjati u pravcu da u BiH nikada više ne dođe do marginalizacije bilo kojeg etnonacionalnog korpusa i legalnog kršenja Ustava.

    Dodikov prijatelj
    Kada je bivšem visokom predstavniku Valentinu Incku pred kraj mandata postavljeno pitanje da li je tačno da u OHR razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao je da će taj posao prepustiti svom nasljedniku Kristijanu Šmitu.

    Pravilno insistiranje da se bavi konkretnim stvarima, što Izborni zakon jeste, Incko nije želio da čuje. Umjesto toga, donio je “zakon” koji spasava političke karijere Izetbegovića i Dodika, za kojeg je priznao da mu je prijatelj, a “prijatelju se u nevolji pomaže” – kaže Kuzmanović.

    Već sada je očigledno, dodaje, da se Kristijan Šmit neće baviti marginalnm temama već konkretnim stvarima koje bi, ako se bude gađala suština, mogle donijeti ozbiljne benefite za građane.

    – Ni opozicioni ni korumpirani političari vlasti ne bi mogli da ustanu protiv zakona koji bi unio regularnost u izborni proces – zaključuje Kuzmanović.

    Odgovor iz OHR
    Iz OHR pojašnjavaju šta je govorio Šmit na konferenciji Njemačkog atlantskog društva.

    – Visoki predstavnik je u nedjelju, 5. septembra, učestvovao na konferenciji Njemačkog atlantskog društva, koja je imala za cilj upoznati učesnike s posebnim karakteristikama političkog i izbornog sistema BiH kako bi se dobila podrška za BiH. Visoki predstavnik je zahvalio predsjedavajućem Predsjedništva Komšiću, koji je dao značajan doprinos ovoj konferenciji svojom izjavom putem video linka – kažu iz OHR.

    Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški.

    – On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine. Visoki predstavnik poziva zakonodavna tijela u BiH da provedu preporuke ODIHR/GRECO i Venecijanske komisije i prezentuju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore. Svaki zakon treba poštivati principe Opšteg okvirnog sporazuma za mir – rečeno je iz OHR.

  • Đonlagić: Od novembra isplate iz državnog budžeta više neće biti moguće

    Đonlagić: Od novembra isplate iz državnog budžeta više neće biti moguće

    Bez odluke Vijeća ministara BiH, a čiju sjednicu saziva predsjedavajući Zoran Tegeltija, nijedna novčana obaveza, koja će nastati od 1. oktobra, već od novembra neće moći biti plaćena iz budžeta institucija BiH!

    Potcrtava to u izjavi za Klix.ba Dženan Đonlagić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH, govoreći o tome šta će se dešavati nakon 30. septembra, kada istekne trenutna odluka o privremenom finansiranju.
    Podsjetimo, zbog opstrukcija koje u državnim institucijama provode predstavnici iz Republike Srpske, donošenje nove odluke o privremenom finansiranju je kranje neizvjesno te je, između ostalog, upitna i isplata plata državnim službenicima.
    Đonlagić podsjeća da primjena privremene osnove u praksi znači da Vijeće ministara BiH, a na prijedlog državnog ministarstva finansija, svojom odlukom omogućava tzv. privremeno finansiranje.

    “Razlika u odnosu na entitetske budžete, kada privremeno finansiranje može trajati do 31.3., na nivou institucija BiH, privremeno finansiranje ide, po Ustavu, cijelu fiskalnu godinu”, kaže Đonlagić.

    Kako potcrtava, za provođenje navedene ustavne odredbe neophodna je odluka o privremenom finansiranju Vijeća ministara BiH, koja se donosi četiri puta godišnje.

    “Prema mom mišljenju, sada je vrlo izvjesno da ukoliko Vijeće ministara BiH ne donese odluku za period 1.10. – 31.12.2021., sve isplate iz državnog budžeta početkom novembra se neće moći izvršiti. Jedini automatizam je servisiranje vanjskog duga i međunarodnih obaveza države”, kaže Đonlagić.

  • Sattler nakon sastanka s Komšićem: Vratiti fokus na izborne i ustavne reforme

    Sattler nakon sastanka s Komšićem: Vratiti fokus na izborne i ustavne reforme

    Na sastanku je bilo govora, potvrdio je novinarima Komšić nakon sastanka, i o stavu koji je iznio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt kazavši da “Komšić predstavlja Hrvate, ali da su ga birali najviše Bošnjaci”

    Šef delegacije Evropske unije u Bosni Hercegovini Johann Sattler napisao je danas na Twitter nalogu da je današnji sastanak s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i ambasadorima zemalja Evropske unije rezultirao dobrom raspravom.

    – EU će nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu, i kada je u pitanju ekonomski oporavak zemlje i kada je u pitanju proces vakcinacije stanovništva. Sada je najvažnije vratiti fokus na neophodne izborne i ustavne reforme – napisao je.

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić razgovarao je danas u Sarajevu s ambasadorima zemalja Evropske unije o aktuelnoj blokadi rada državnih institucija, izbornom zakonodavstvu u BiH te općim izborima koji su planirani za narednu godinu.

    Na sastanku je bilo govora, potvrdio je novinarima Komšić nakon sastanka, i o stavu koji je iznio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt kazavši da “Komšić predstavlja Hrvate, ali da su ga birali najviše Bošnjaci”.

    Sastanak u zgradi Delegacije EU u Sarajevu organiziran je u trenutku kada je rad bh. institucija u potpunoj blokadi jer predstavnici Republike Srpske odbijaju dolaziti na posao nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

  • Denis Zvizdić se sastao sa Sebastianom Kurzom: Jačati veze BiH i Austrije

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH dr. Denis Zvizdić razgovarao je sa austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom.

    Kako je objavio Zvizdić na Twitteru, BiH i Austrija imaju višedecenijski dobar odnos.

    “Stotine hiljada Bosanaca i Hercegovaca živi i radi u Austriji. Više od 3.000 bh. studenata studira u toj zemlji. Austrija je najveći investitor i jedan od najvažnijih vanjskotrgovskih partnera BiH. Veze BiH i Austrije treba jačati. O tome sam imao priliku razgovarati sa Sebastianom Kurzom”, naveo je Zvizdić.

    Inače, Zvizdić boravi u Beču na 5. Svjetskoj konferenciji predsjednika parlamenata.

  • Dodik: Šmit odlično shvatio prevaru Bošnjaka u BiH

    Dodik: Šmit odlično shvatio prevaru Bošnjaka u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da ništa od onoga što je danas Željko Komšić rekao na sastanku sa ambasadorima EU u BiH, ni što je nakon toga saopštio ne odražava stav Predsjedništva BiH, već isključivo njegov lični stav.

    “Niko iz Republike Srpske nije se obraćao vladi Njemačke, pa Komšić vjerovatno riječ ‘mi’ koristi za njega i Džaferovića”, rekao je Dodik upitan da prokomentariše današnji sastanak Komšića sa ambasadorima EU u BiH.

    Dodik je istakao da je Komšić obmanuo diplomate akreditovane u BiH da je na sceni blokada institucija, znajući da to nije tačno, dodavši da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama uredno idu na posao i obavljaju svoje dužnosti.

    “Priča o konstitutivnosti naroda, koja je sastavni dio Ustava, očito je nešto što Komšića strašno iritira, jer odlično zna da konstitutivnost podrazumijeva predstavljanje, a da on nije predstavnik naroda na čiju poziciju je sjeo. Još više ga iritira što je stranac na čiju je pomoć računao odlično shvatio prevaru kojom Bošnjaci po treći put u Predsjedništvo BiH delegiraju dva člana”, naglasio je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH je ponovio da Kristijan Smit nije visoki predstavnik, niti je u BiH došao po proceduri koju predviđa Dejtonski mirovni sporazum i o njegovom dolasku nema saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN i sa njim nema razgovara koji se tiče BiH.

    “Čak i da je došao u BiH po utvrđenim procedurama, on nema pravo da se bavi ni evropskim pitanjima, ni izbornim zakonodavstvom niti pitanjem konstitutivnosti naroda. To su sve pitanja o kojima treba da odlučuju legalno izabrani predstavnici naroda u BiH”, ukazao je Dodik.