VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Samit u Sloveniji: Proširenje spašeno, ali nema prečica ni rokova

    Samit u Sloveniji: Proširenje spašeno, ali nema prečica ni rokova

    Na Brdu kod Kranja počinje Samit lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana, na kojem učestvuje i presjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Kako javljaju regionalni mediji, u prijedlogu deklaracije koja bi trebala biti usvojena navodi se da Evropska unija ponovo potvrđuje svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i pozdravlja posvećenost partnera tog regiona evropskoj perspektivi.
    Podsjetimo da je agencija Reuters nedavno objavila da Evropska unija, plašeći se političke reakcije u državama članicama, ne može više garantovati buduće članstvo za zemlje Zapadnog Balkana, kojima je prethodno obećano mjesto u EU. Agencija je to objavila pozivajući se na četvoricu diplomata i interni dokument.

    Prema Reutersu, deklaracija koja je danas trebala biti usvojena na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana nije usaglašena, što je “potvrda neuspjele strategije EU za prijem Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije u svoje članstvo”.
    No, prema informacijama diplomatskih izvora, koje su se danas pojavile paralelno u nekoliko velikih regionalnih medija, deklaracija sa stavom podrške proširenju ipak će biti usvojena.

    S druge strane, odbijen je prijedlog Slovenije da sve zemlje Zapadnog Balkana budu primljene u EU do 2030. godine. Kako saznajemo, EU se ne želi obavezati na bilo kakve rokove, tako da će pristup zemalja zavisiti od ispunjavanja kriterija, ali i od unutrašnje klime u državama članicama.

    Nivo organizacije i imena učesnika na današnjem samitu, kako se čini, također pokazuju da EU nije odustala od proširenja. Domaćin samita je premijer Slovenije Janez Janša, a skupom će predsjedavati predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

    Na samitu su i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Francuske Emmanuel Macron.

    Svi oni će, navodno, u nacrtu deklaracije pružiti podršku proširenju Evropske unije, ali naglasiti da će se ono zasnivati na provođenju reformi.

  • Ursula von der Leyen: Zapadnom Balkanu je mjesto u EU, on je dio naše porodice

    Ursula von der Leyen: Zapadnom Balkanu je mjesto u EU, on je dio naše porodice

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen poručila je zemljama Zapadnog Balkana da su dio jedne porodice s EU, javio je Reuters.

    Ona je novinarima po dolasku na samit s liderima Zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja u Sloveniji rekla da EU želi zemlje regiona u svom sastavu.
    “Poruka je to da je Zapadnom Balkanu mjesto u EU. Želimo ih u uniji. Mi smo jedna evropska porodica”, izjavila je Von der Leyen.


    Von der Leyen je istakla da EU i Zapadni Balkan imaju zajedničku historiju i vrijednosti te da je prilično uvjerena da dijele istu sudbinu.

    Lideri EU sastaju se danas na Brdu kod Kranja u Sloveniji kako bi uvjerili šest zemalja Zapadnog Balkana da se mogu pridružiti uniji kada dostignu standarde bloka, objavila je ranije agencija AP.

    “Evropski lideri potvrdit će privrženost procesu proširenja uopće, ali će napredak biti zasnovan na kredibilnim reformama partnera te poštenim i strogim uslovima, kao i principu pojedinačnih zasluga”, navodi se u nacrtu.


    U nacrtu, u koji je AP imao uvid, naglašena je važnost mogućnosti EU da održi i produbi sopstveni razvoj i osiguraju kapacitet za integrisanje novih članica.

    AP je napomenuo da je malo vjerovatno da će predsjednici i premijeri zemalja EU dati bilo kakav signal u vezi s tim kada bi zemlje Zapadnog Balkana mogle napredovati na evropskom putu.

  • Јaka eksplozija u centru Foče

    Јaka eksplozija u centru Foče

    U centru Foče u Krajiškoj ulici jutros se dogodila jaka eksplozija u jednom od stanova na drugom spratu, trospratne zgrade, prenosi RTRS.

    Nezvanično, uzrok je eksplozija plinske boce.

    Od detonacije izvaljeni su prozori i vrata.

    Nema povrijeđenih.

    U toku je policijski uviđaj, nakon kojeg će biti poznato više detalja.

  • Dragojević-Stojić o fotografijama Pavlovića: Ako su autentične ostavka je jedini ispravan čin

    Dragojević-Stojić o fotografijama Pavlovića: Ako su autentične ostavka je jedini ispravan čin

    Predsjednica Gradskog odbora SDS Prijedor, Maja Dragojević-Stojić, rekla je da je ostavka gradonačelnika Dalibora Pavlovića jedini ispravan čin, ako su autentične fotografije rastrojstva.

    Kako je rekla obavljati javnu funkciju zahtjeva lični integritet i odgovornost u javnom nastupu.
    “Niti imam namjeru, niti želim da se bavim bilo čijim privatnim životom, ali ono što trenutno potresa naš grad ide daleko preko toga. Politika je ozbiljna stvar koja uređuje živote građana. Upravo zbog toga moramo voditi računa ko predstavlja građane i ko zastupa njihove interese”, poručila je Maja Dragojević-Stojić govoreći o aferi fotografija Pavlovića, saopšteno je iz SDS-a.

  • Tenizije u Skupštini: Čubrilović opozicionarima isključio mikrofon jer nisu nosili masku

    Tenizije u Skupštini: Čubrilović opozicionarima isključio mikrofon jer nisu nosili masku

    Predsjednik Narodne skupštine RS Nedjeljko Čubrilović oduzeo je riječ PDP-ovom poslaniku Igoru Crnatku i SDS-ovom poslaniku Miladinu Staniću jer su se obraćali bez maske na zasjedanju.

    “Štab je izričit da se nose maske. Vidite li ijednog doktora da govori bez maske”, rekao je Čubrilović i opozicionarima isključio mikrofon, prenosi N1.
    Inače, NSRS je nastavila redovno zasijedanje, a trenutno je pred poslanicima izvještaj o bankarskom sektoru u 2020.godini.

    Bankarski sektor ostvario je u prošloj godini dobit od preko 50 miliona KM, ali to je za oko 37 odsto manje nego godinu ranije.

  • Ruska filmska ekipa otputovala na Međunarodnu svemirsku stanicu

    Rusija je preuzela vodstvo u svemirskoj utrci tako što je na Međunarodnu svemirsku stanicu poslala tim koji će snimiti film, a učinila je to prije Amerikanaca.

    Tridesetsedmogodišnja Yulia Peresild će glumiti u filmu koji režira Klim Shipenko. Njihova Soyuz MS-19 raketa je poletjela iz Baikonura u Kazahstanu, a tri sata kasnije se letjelica u kojoj su se nalazili spojila s Međunarodnom svemirskom stanicom. Američki glumac Tom Cruise je u saradnji s američkom svemirskom agencijom NASA-om također planirao snimiti film na ISS-u.

    Lansiranje je prošlo prema planu, posada se osjeća dobro, a spajanje s ISS-om je malo kasnilo jer je zakazao Soyuzov automatski sistem pa je komandant misije, kosmonaut Anton Shkaplerov morao preuzeti kontrolu. Njemu bi inače pomagao inžinjer leta, no u ovoj situaciji mu njegove kolege nisu mogle pomoći iako su prošli brzu obuku.

    Uprkos tome, komandant je obavio svoj posao, a kada se poklopac otvorio, filmska ekipa se pridružila ostalim “stanovnicima” ISS-a u ruskom modulu.

    Glumica i režiser imaju samo 12 dana da snime scene filma u svemiru,a Peresild glumi hirurginju koja je poslana u orbitu da spasi kosmonauta. Dva ruska kosmonauta, Oleg Novitsky i Pyotr Dubrov, već su se nalazili na ISS-u i također će sudjelovati u snimanju filma.

    Ruski modul Nauka je tokom ljeta stigao do ISS-a i to 14 godina nakon što je prvobitno planirano. Rusija je zaprijetila da će se povući iz ISS-a za četiri godine, a razlog je zastarjelost hardvera.

  • Banjalučka “Krajina grupa” dobila dozvolu, kiseonika sve manje na tržištu

    Banjalučka “Krajina grupa” dobila dozvolu, kiseonika sve manje na tržištu

    Banjalučka firma “Krajina grupa” dobila je dozvolu za promet medicinskog kiseonika i trenutno je jedina firma u Srpskoj sa tom dozvolom Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, potvrđeno je za “Glas Srpske”.

    Međutim, iz ove firme kažu da zbog nedostatka kiseonika na tržištu, koji je uzrokovao virus korona, sama dozvola ne znači mnogo.

    “Kompanija ‘Meser’, koja snabdijeva skoro kompletno tržište u FBiH, u mogućnosti je da obezbijedi određene količine medicinskog kiseonika i za zdravstvene ustanove u Srpskoj, ali ni oni nisu sigurni do kada će moći da obezbjeđuju kiseonik. Zbog novog talasa virusa korona sve zemlje koje imaju postrojenja za proizvodnju kiseonika ograničavaju ili potpuno zabranjuju izvoz kiseonika, tako da prometom ove tečnosti mogu da se bave uglavnom kompanije sa dugotrajnim ugovorima”, kažu iz “Krajina grupe” za pomenuti medij.

    Oni ističu da su ispunili sve uslove i obezbijedili neophodne dozvole da se u skladu sa zakonom uključe u borbu za nabavku kiseonika za potrebe zdravstvenih ustanova u Srpskoj.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je tražio da predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija održi sastanak s njim, ministrom zdravlja Srpske Alenom Šeranićem i direktorom Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandrom Zolakom. Višković je istakao da se ne može pomiriti sa činjenicom da je administrativna barijera prepreka za ljudski život, ističući da se ne može realizovati interventni uvoz kiseonika, jer sve bolnice u Republici Srpskoj imaju važeće ugovore sa potencijalnim dobavljačem.

    “Oni bi morali raskinuti te ugovore, a postoji mogućnost da će dobiti i tužbe po tim ugovorima. Moraju zatim raspisati javnu nabavku i sa tim ponuđačem potpisati ugovor, a nakon toga resorno ministarstvo daje odobrenje za interventni uvoz”, pojasnio je Višković.

    On je istakao i da je Zolak dao netačnu informaciju u kojoj se navodi da će “Meser” naći mogućnosti da isporuči pet cisterni sedmično sa više od 115.000 kilograma medicinskog kiseonika.

    “‘Meser’ za BiH zvanično je obavijestio Vladu Republike Srpske da može da isporuči 60 tona medicinskog kiseonika sedmično zdravstvenom sistemu Srpske”, naveo je Višković.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić poručio je juče da se intenzivno radi na obezbjeđivanju kontinuirane nabavke medicinskog kiseonika u Srpskoj, potvrđujući navode premijera da je kompanija “Meser” u petak obavijestila Vladu da je u mogućnosti da Srpskoj doznači 60 tona medicinskog kiseonika sedmično.

    “Međutim, putem naših kontakata, lokalnih i međunarodnih, uspjeli smo da kroz saradnju sa ovom kompanijom dobijemo obavještenje i za veće količine kiseonika u cisternama i bocama”, rekao je Šeranić.

    S druge strane, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak saopštio je juče da ga je predstavnik kompanije “Meser” obavijestio da su u mogućnosti da organizuju dostavu pet cisterni medicinskog kiseonika sedmično (jedna cisterna je kapaciteta oko 23 tone), plus jedan kamion kiseonika u medicinskim bocama.

    “Prvih 150 boca bi bilo dato na revers, jer u Srpskoj nema dovoljno medicinskih boca, ako ih i ima uopšte”, navodi se u saopštenju.

    Konkurencija
    Prema saznanjima “Glasa Srpske”, postoje ogromne tehničke i administrativne barijere za nabavku medicinskog kiseonika nakon što je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zabranila firmi “TGT Tehnogas” iz Laktaša da isporučuje kiseonik UKC-u RS jer za to nema odgovarajuću dozvolu.

    “UKC RS mora da raskine ugovor sa firmom ‘TGT Tehnogas’ da bi raspisao tender i tražio drugog dobavljača. Interesantno je da je ‘TGT Tehnogas’ u vlasništvu italijanske grupacije ‘Sol’, čija najveća konkurencija je kompanija ‘Meser'”, objašnjava naš sagovornik.

  • Šmit rekao da je to njihova obaveza: Očekujem da će se srpski predstavnici vratiti u institucije BiH

    Šmit rekao da je to njihova obaveza: Očekujem da će se srpski predstavnici vratiti u institucije BiH

    Kristijan Šmit izjavio je da očekuje da se politički predstavnici iz Republike Srpske vrate u institucije BiH, ocijenivši da je to obaveza svih onih koji su izabrani da rade u korist naroda.

    “Siguran sam da će se oni priključiti, odnosno vratiti u institucije i tamo izraziti svoj politički stav. Ukoliko to ne urade, koga će imati za političke taoce? Ljude – mlade i stare, sve oni koji očekuju poboljšanje okolnosti u kojima žive“, rekao je Šmit za Politiku.

    Govoreći o odluci srpskih predstavnika da ne učestvuju u radu institucija BiH dok se ne povuče Zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, Šmit je rekao da postoje neke mogućnosti za saradnju, ne kroz javna izjašnjavanja, već “radeći na pitanjima koja treba rješvati“.

    On je istakao da inicijativa Otvoreni Balkan ubrzava saradnju u regionu, i ocijenio da bi bilo najbolje ako bi broj učesnika mogao da bude povećan sa tri na šest država, dodavanjem Crne Gore, Bosne i Hercegovine i takozvanog Kosova.

    Šmit je rekao da bi predložio da se to ne shvati ideološki, već kao zajednički rad na pripremi svih tih država za članstvo u Evropskoj uniji.

    “Dobro iskorištene inicijative mogle bi otvoriti put ka ekonomskom uspjehu za sve”, naglasio je Šmit.

  • Vučić: Nisam sretan onim što sam čuo o BiH, ne možemo računati na apsolutno mirno okruženje

    Vučić: Nisam sretan onim što sam čuo o BiH, ne možemo računati na apsolutno mirno okruženje

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je danas da je zabrinut trenutnom situacijom u BiH nakon što je danas čuo, kako ih je nazvao, predstavnike Hrvata, Srba i Bošnjaka na samitu Evropske narodne stranke (EPP) u Ljubljani.

    “Na mene je posebno ostavilo utisak ono što sam čuo o BiH. Neću dalje komentarisati, osim što nisam naročito sretan niti mi je unijelo nadu da ćemo moći da računamo sa sigurnošću na apsolutno bezbjedno i mirno okruženje… Da tako definišem u blagoj formi”, rekao je Vučić.

    Lider Srbija smatra da su razlike između predstavnika tri naroda toliko velike da ih nikada prije nije primjetio u toj ravni.

    “Ono što su govorili predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba, te razlike nikada nisu bile izraženije, a dugo sam u politici”, kazao je.

    Uz Vučića današnjem sastanku prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik PDP-a Branislav Borenović i Ilija Cvitanović (HDZ 1990). Sastanku je prisustvovao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

  • Borenović sa Vučićem na Samitu EU – Zapadni Balkan: Prijateljstvo Srbije i Srpske put da se lakše odoli svim izazovima

    Predsjednik Partije demokratskog progresa, Branislav Borenović, razgovarao je danas sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o nesebičnoj podršci koju ta država pruža Srbima u BiH.

    Borenović i Vučić sreli su se na Samitu EU Zapadni Balkan, u organizaciji Evropske narodne stranke (EPP), koji se održava u Sloveniji.

    Lider PDP je tokom razgovora sa Vučićem istakao da je Srbija najznačajnija regionalna zemlja i da je Republici Srpskoj i njenim građanima važna njihova podrška, koju ta država uvijek nesebično iskazuje.

    – Ponovljen je stav da je Dejtonski mirovni sporazum osnov koji garantuje poziciju Republike Srpske i samo u tim okvirima postoji prostor za dalje dogovore. Region se nalazi pred brojnim izazovima, ne samo pandemije, nego i izazova sa energentima i nastavkom EU integracija – napisao je Borenović na društvenim mrežama nakon susreta sa predsjednikom Srbije.

    Dodao je da je međusobno uvažavanje i prijateljstvo Srbije i Srpske put da što lakše odolimo svim budućim izazovima.