VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Milanović: Komšić je u UN-u predstavljao sebe, opasan je i radi štetu BiH

    Milanović: Komšić je u UN-u predstavljao sebe, opasan je i radi štetu BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je ponovo govorio o Bosni i Hercegovini te prokomentarisao zamjerke zbog izjave da se smatra “predsjednikom Hrvata u BiH”, a za Željka Komšića poručio da je opasan za BiH.

    “Kolinda Grabar-Kitarović je bila predsjednica Hrvata u BiH. Ako želite potjerati Hrvatsku iz BiH, onda ćete uzimati ta temeljna ustavna prava i optuživati one koji se bore za temeljni red. Bi li se narod i njegovi predstavnici postavili tako da se ne dira u njihova prava? Ne bi, gledali bi prema Hrvatskoj. Što više Hrvati inzistiraju na svom pravu, zaključio bih da žele ostati. Postulat Daytona je da svaki narod bira svoje predstavnike, za ugradbene mjere nema mjesta. Netko je devedesetih bio ratni huškač, ali nisam rekao da je netko četnik”, kazao je.

    Zoran Milanović je zatim dao izjavu koja je identična mišljenju koje ima član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD).

    “Komšić je predstavljao sebe u UN-u. Znam ga dugo, opasan je i radi štetu BiH. Ako želiš dobro svojoj zemlji daj im, brate, da biraju svoje ljude. Istina uvijek ne pobjeđuje, ali ima velike šanse”, kazao je Milanović.

    Interesantno, prije dva dana hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako se ne slaže sa izjavom predsjednika Milanovića da je on predsjednik Hrvata u BiH.


    Plenković je na upit novinara da pojasni Milanovićeve izjave u kojima tvrdi da je on predsjednik i Hrvata u BiH, rekao da ne zna da li je to bila reakcija na ranije izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    “Ne znam radi li se o nekakvim reakcijama ili ne, ja nisam bio u New Yorku. Ono što mogu reći na to sve je da Bosna i Hercegovina ima svoje institucije, a Hrvatska svoje”, kazao je Plenković.

  • “Jedinstvo je snaga” Siniša Vidović na barikadama uz Srbe na Kosovu

    “Jedinstvo je snaga” Siniša Vidović na barikadama uz Srbe na Kosovu

    Trebamo težiti jedinstvu, jer je jedinstvo snaga, ovako započinje priču zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, Siniša Vidović, koji je dva dana proveo rame uz rame sa srpskim narodom na sjeveru Kosova.

    Uz mnogo borbe, a još više sloge, Srbi dane provode na barikadama, u cilju da se suprostave odluci Prištine da uvedu probne tablice za sva vozila koja ulaze na teritoriju Kosova i Metohije iz centralne Srbije.

     – Srpski narod se organizovao, jedinstveni su, čvrsti, jaki. Život im nikada nije bio lak, ali ih nikada nije pokorio. Odlučili su da ostanu dole, uz sve nedaće – priča Vidović.

    Njegov dolazak na barikade je, priča, izazvao oduševljenje, jer je najveća hrana za dušu naroda u jeku njihove pravedne borbe – podrška.

    – Bio sam u manastiru Duboki Potok, pa sam osjetio dužnost da dam podršku našem narodu. Neki me već poznaju, neki ne, pa kada sam rekao da sam iz Banjaluke, zavladalo je opšte oduševljenje. To je onaj koncept kada kažemo da je Banjaluka zapadna srpska prestonica i da imamo osjećaj za Srbe na Kosovu i Metohiji, zato što smo prošli istu golgotu – rekao je on i dodao da je uspio doći do prvih barikada, a u namjeri da pođe dalje, spriječili su ga pripadnici specijalne jedinice policije Rosu.

    Na administrativnom prelazu su jedinice Rosu, gdje su naši Srbi napravili barikade sa kamionima. U prvom naletu je oduzeto šest naših kamiona. Međutim, ima ih previše, zakrčili su put, napravljene su druge barikade – priča Vidović.

    Rekao je da njegov odlazak, propraćen velikom podrškom prema srpskom narodu na Kosovu, nije obojen političkim namjerama, nego jednim ciljom – da pošalje poruku solidarnosti i ljudskosti.

    Od 1997. godine idem na Kosovo, bavim se humanitarnim radom, a bio sam na barikadama još 2011. godine. Susreo sam se i sa Episkopom raško-prizrenskim Teodosijem, što mi je velika čast. Takođe, imam mnogo prijatelja po čitavom Kosovu i Metohiji. Na nama je da imamo veći osjećaj za Srbe i u Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj, Federaciji…, jer smo mi jedan narod; to jer naša dužnost, pravo i obaveza – rekao je Vidović.

  • Brnabić: Na Kosovu kulminirala spirala nasilja nad Srbima

    Brnabić: Na Kosovu kulminirala spirala nasilja nad Srbima

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić istakla je u govoru na Generalnoj skupštini UN da je spirala nasilja nad Srbima na Kosovu i Metohiji kulminirala ove nedjelje i da Priština ne primjenjuje sporazum iz Brisela.

    “Pozivam još jednom međunarodnu zajednicu i EU da insistira na to da privremene institucije u Prištini počnu da primenjuju sporazume”, rekla je premijer Srbije na generalnoj debati svjetskih lidera.

    Brnabićeva je istakla da je, od svih izazova sa kojima se Srbija suočava, najveći održavanje mira i stabilnosti na Kosovu i Metohiji, te ukazala na konstantan rast napada koji pogađaju srpsko stanovništvo, kojih je po početka godine bilo tačno 100.

    Prema njenim riječima, napadi na srpske manastire i crkve čine da su oni najugroženiji od nasljeđa.

    “Manastir Dečani je jedan od sedam najugroženijih kulturnih nasleđa ove godine. Ovo je jedini kulturni objekat pod stalnom vojnom zaštitom”, istakla je Brnabićeva.

    Govoreći o nasilju koje je ove nedjelje kulminiralo, Brnabićeva je istakla da je pod izgovorom primjene novih pravila za registarske tablice Priština poslala teško naoružane specijalne jedinice na sjever pokrajine što je još jedno brutalno kršenje Briselskog sporazuma.

    Istakla je da je ova iracionalna demonstracija sile rasplamsala veliku krizu, da je to poremetilo snabdijevanje hranom i lijekovima srpske zajednice na sjeveru pokrajine.

    Premijer Srbije navela je da su Srbi, koji su se mirno okupili u znak protesta protiv te mjere, naišli na suzavac i policijsku brutalnost, čime je ozbiljno ugrožena lokalna i regionalna stabilnost.

    “Uprkos svim izazovima i svakodnevnim provokacijama Srbija ostaje snažno posvećena pronalaženju rešenja zasnovanog na kompromisu, koje će obezbediti trajni mir i stabilnost”, rekla je Brnabićeva i dodala da je za Srbiju važna aktivnost UN na Kosovu i Metohiji.

    Ona je govorila i o klimatskim promjebama, posvećenosti Srbije zelenoj agendi, kao i o saradnji u regionu, te Berlinskom procesu i Otvorenom Balkanu, a u dijelu koji se odnosio na borbu protiv virusa korona je naglasila da je Srbija donirala ili rasporedila više od milion doza vakcina.

  • Selaković zadovoljan sastancima u Njujorku “Srbija sve poželjniji partner za saradnju”

    Selaković zadovoljan sastancima u Njujorku “Srbija sve poželjniji partner za saradnju”

    Ministri spoljnih poslova različitih zemalja na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku bili su puni riječi hvale za Srbiju, sa kojom države sa različitih meridijana žele saradnju, poručio je iz Njujorka ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da je Selaković za tri dana boravka u Njujorku imao 25 sastanaka na kojima su, kako navode, svi sagovornici iskazali poštovanje prema Srbiji i njenom napretku.

    – Sa Srbijom saradnju žele mnoge države, čak i one koje imaju drugačije gledište od nas po pitanju naše južne pokrajine Kosova i Metohije. One države koje nas podržavaju po pitanju Kosova i Metohije svoju podršku dodatno su afirmisale u razgovorima koje sam imao u Njujorku – naveo je Selaković.

    On je prenio da je opšta ocjena daje Srbija veoma poželjan partner, dodajući da ga čeka još mnogo sastanaka.

    – Uvjeren sam da će ti sastanci će biti krunisani organizacijom našeg samita u Beogradu 11. i 12. oktobra, kada će se prijatelji iz Pokreta nesvrstanih zemalja opet okupiti u mjestu rođenja samog pokreta, a Beograd je upravo to mjesto – rekao je Selaković

  • Dodik: Stanivukovićeve tvrdnje zločin protiv čovjeka

    Dodik: Stanivukovićeve tvrdnje zločin protiv čovjeka

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da ima puno povjerenje u ljude koji rade u banjalučkom Kliničkom centru, te istakao da je ono što tvrdi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković o ugroženosti pacijenata na Univezitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske totalna laž i predstavlja apsolutno opasnu stvar.

    “To što on tvrdi je zločin protiv čovjeka, tako olako dižući paniku u Republici Srpskoj, za šta nema nikakvog osnova, niti razloga”, rekao je Dodik za RTRS, komentarišući izjavu Stanivukovića da je zdravlje pacijenata ugroženo zbog kiseonika koji se koristi na UKC-u.

    Prema Dodikovim riječima, tim neistinim tvrdnjama naneseno je ozbiljno zlo evropskoj kompaniji koja to proizvodi i isporučuje.

    Dodik je ocijenio da opozicija u Srpskoj stalno pokušava napraviti situacija nekog haosa, da on može da razumije političku borbu, ali da je došlo do neizdrživosti vezano za tako neodgovorno ponašanje.

    “Nisam umoran, spremam se za političku borbu, ali je veoma teško boriti se s glupostima. Taj gradonačelnik je dužan da tim zdravstvenim radnicima, prema budžetu koji je usvojen, isplati određeni iznos kao dio zahvalnosti grada, a on im još podvaljuje ovakvu vrstu priče”, rekao je Dodik.

    Stanivuković je danas izjavio da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja kiseonika UKC-a “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    Kiseonik koji se daje pacijentima u UKC Republike Srpske isti je kao kiseonik koji se upotrebljava u svim bolnicama u regionu i Evropi, te pacijenti nemaju razloga za strah, rekao je ranije danas generalni direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić.

  • Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Brnabićeva otkrila “SAD formiraju timove za Zapadni Blakan, pojačavaju političko prisustvo”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas u Njujorku da SAD trenutno formiraju timove koji će se baviti Zapadnim Balkanom i da očekuje da će ta zemlja već u narednim danima ili nedjeljama posvetiti veću pažnju političkim pitanjima i provokacijama u regionu.

    Brnabićeva je to izjavila srpskim medijima poslije sastanka sa podsekretarkom za politička pitanja u Stejt departmentu Viktorijom Nuland, sa kojom je razgovarala i o trenutnoj situaciji na KiM.Premijerka Srbije je istakla da je taj sastanak bio odličan, iskren i otvoren.

    – Amerika je u procesu formiranja timova koji će se baviti Zapadnim Balkanom. To je kod njih ta smjena generacija koja se trenutno dešava i očekujem svakako da će u narednim danima i nedjeljama imati i veće američko prisustvo i veću njihovu pažnju političkim pitanjma i svim provokacijama koje se dešavaju – navela je Brnabićeva.

    Takođe, istakla je da Srbija ima veliku podršku SAD na putu evropskih integracija.

  • Reagovala i Cvijanovićeva “Stanivukovićeve izjave o kiseoniku maska za ukidanje naknada za zdravstvene radnike”

    Reagovala i Cvijanovićeva “Stanivukovićeve izjave o kiseoniku maska za ukidanje naknada za zdravstvene radnike”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović smatra neozbiljnim izjave gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o kiseoniku koji se koristi na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.

    Ona je poručila da su te izjave su samo maska kojom treba da se sakrije činjenica da je upravo on uskratio sredstva porodiljama i zdravstvenim radnicima.

    Cvijanovićeva je istakla da je čitav niz ljudi uključen u određene nabavke, te da oni znaju čime snabdijevaju pacijente i UKC Srpske.

    – To su ljudi od struke, za razliku od gradonačelnika koji nema nikakvu struku. Ali, evo, on je izgleda pozvao samog sebe da komentariše sve što je moguće na ovoj planeti, pa uključujući i tako jednu besmislenu tvrdnju da je neadekvatan sistem snabdijevanja kisikom – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

    Ona smatra da je to neozbiljno, da služi namjernom izazivanju i širenju panike, te napominje i da su na te izjave odgovorile i relevantne institucije i ljudi koji su na njihovom čelu.

    Isto tako mislim da to pokazuje da je on jednostavno dokon i da nema nekih drugih poslova, pa stalno nešto najavljuje ili proteste ili stvari ove vrste – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da nije u redu igrati se odraslim ljudima, među kojima su i pacijenti, ali i svi oni koji rade u zdravstvenim ustanovama Srpske.

    Cvijanovićeva smatra da je gradskoj administraciji bilo bolje da su kroz budžet poštovali ono je određeno, a to je da bude naknada i za porodilje i zdravstvene radnike, kao i da se ne umanjuju prava za boračke kategorije.

    – Mislim da je tema o kiseoniku samo maska ili šarada kojom treba da se sakrije činjenica da je, upravo gradonačelnik, uskratio sredstva porodiljama i zdravstvenim radnicima, kao i da je umanjio boračka prava – naglasila je Cvijanovićeva.

    Stanivuković je danas izjavio da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja kiseonika UKC-a “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    Kiseonik koji se daje pacijentima u UKC Republike Srpske isti je kao kiseonik koji se upotrebljava u svim bolnicama u regionu i Evropi, te pacijenti nemaju razloga za strah, rekao je ranije danas generalni direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić.

  • Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Kristijan Šmit je poručio da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju. Milorad Dodik je odgovorio da „negdje čak i priziva“ da se on tako ponaša, jer bi se u tom slučaju suočio s „definitivnim odlukama Narodne skupštine“.

    Posljednji put tzv. bonska ovlaštenja korištena su 23. jula, kada je tada odlazeći visoki predstavnik, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koje predviđaju zatvorske kazne za one koji negiraju sudske presude, a posebno „genocid u Srebrenici“.

    Posljedice su do sada najveća politička kriza u BiH: predstavnici RS ne učestvuju u odlučivanju Savjeta ministara, Predsjedništva i PS BiH, a Narodna skupština donijela je zakon o nepriznavanju nametnute odluke Incka, kao i izmjene Krivičnog zakonika RS kojima se onaj ko Republiku Srpsku nazove „genocidnom“ šalje u zatvor. Za razliku od Inckovih izmjena KZ BiH, koje su objavljene u „Službenom glasniku BiH“, izmjene zakona u Srpskoj još nisu stupile na snagu jer su Bošnjaci pred Ustavnim sudom RS pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

    Inckov nasljednik, Kristijan Šmit (koga ne priznaju Rusija, Kina i RS), nije zaprijetio da će djelovati tako što će nametati zakone ili smjenjivati funkcionere, ali se, u nekoliko dosadašnjih intervjua, tih „ovlaštenja“ nije ni odrekao.

    Šta bi za BiH značilo ako bi i njemački diplomata nastavio da nameće rješenja, odnosno kako bi mogle da izgledaju „definitivne odluke“ NSRS? U drugom slučaju, svi misle da bi RS pošla putem neke vrste nezavisnosti, dok je u slučaju nametanja zakona prvi na spisku Izborni zakon BiH, koji bi Hrvatima obezbijedio legitimno političko predstavljanje, prvenstveno u Predsjedništvu BiH. U Sarajevu, iz koga svaki dan pozivaju OHR da reaguje, priželjkuju da „bonska ovlaštenja“ znače smjenu Milorada Dodika ili neke druge sankcije prema političarima u RS.

    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, kaže da ne treba isključiti mogućnost da bi Šmit mogao iskoristi bonska ovlaštenja. Ali, ukoliko bi se odlučio na to, Savović je siguran da to ne bila jedna odluka, usmjerena ka jednoj strani, već niz odluka koje bi napravile, prema njegovom mišljenju, politički haos na svim stranama.

    – Ne bih rekao da bi bio balans nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i eventualne sankcije prema političarima u RS. Ja bih to razdvojio. Nisam siguran da su sankcije u ovom trenutku realne, jer šta će međunarodna zajednica uraditi ukoliko RS kaže da nećemo poštovati tu odluku? Dokle će ići, hoće li nas uvesti u jedan ozbiljan sukob? Neće. Dakle, ne vjerujem da će se u tom pravcu ići, bar još jedan duži period, pod uslovom da političari značajno dodatno ne zaoštre situaciju – kaže Savović za Srpskainfo.

    Na konferenciji u Njemačkoj, početkom septembra, Kristijan Šmit je izjavio da, što se tiče bonskih ovlaštenja, njihovo korištenje može zamisliti tek u kontekstu sankcija “političara sklonih korupciji”. Budući da je on kasnije, u jednom od intervjua, rekao da neće smjenjivati političare umiješane u korupciju, postavlja se pitanje hoće li OHR, u tom slučaju, reagovati preko pritisaka na domaće pravosuđe, da konačno počne da radi svoj posao.

    – Mislim da bi potez u vidu sankcija ili smjena političara od strane OHR samo eskalirao situaciju i doveo do nastavka neizvjesnosti. Zbog toga mislim da se međunarodna zajednica mora skoncentrisati na popravljanje i reformu pravosuđa, jer su tu oni značajno odgovorni. Da su na taj način radili do sada, imali bi mnogo veću legitimnost, jer bi se skoncentrisali na uspostavljanje sistema, a ne davanje moći visokom predstavniku koji bi, eto, brzo mogao da im rješava stvari. To nikada nisu bile posljedice samo u BiH, nego je uvijek imalo širi uticaj na međunarodnu politiku, kao što, recimo, ima Kosovo. Zato ne vjerujem da će doći do nekih ozbiljnijih poteza još jedan duži period. Ako i bude odluka koje bi bile usmjerene ka određenim političkim liderima, više sam uvjeren da to neće dolaziti sa strane OHR nego sa strane pojedinih država i međunarodnih organizacija – kaže Savović.

    Kada je u pitanju potez bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka, Savović smatra da je to bila više lična odluka nego što je imao podršku Zapada, jer je uveo zemlju u ovakvu krizu bez bilo kakvih pozitivnih efekata na građane.

    Milan Sitarski, iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, naglašava da je Kristijan Šmit nekoliko puta poručio da su „bonska ovlaštenja“ njegova posljednja opcija. Sitarski kaže da ta ovlaštenja na prvo mjesto stavljaju samo „unitarističke snage koje uopšte ne mogu da razmišljaju o nekom ključu osim naredbodavnom i koji ne razumiju da su bonska ovlaštenja izuzetak, a ne pravilo“.

    – Šmit stalno prebacuje odgovornost za rješavanje svih kriza na ovdašnje političke aktere. Tako da mislim da je preuranjeno očekivanje primjene bonskih ovlaštenja. Za one koji su se radovali nametanju izmjena Izbornog zakona, hladan tuš je bio kada je Šmit postao prvi visoki predstavnik koji je izjavio da ovdje postoji sistemski problem sa legitimnim predstavljanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim organima. Poslije toga su došle potpunio suprotne izjave, recimo od Željka Komšića. To je neka vrsta ponašanja razmaženog djeteta koje je očekivalo zasluženi poklon, a kada je vidjelo da ga neće biti, onda pripisuje onom od koga je očekivao poklon naklonjenost nekoj drugoj strani u političkom sporu – ilustruje Sitarski.

    Prema njegovim riječima, Šmit „načelno blagotvorno utiče na ovdašnja politička zbivanja time što razbija iluzije i nerelana očekivanja“.

    – Vidjeli smo da je svako korištenje bonskih ovlaštenja samo produbilo krize i stvorilo nove. Postoji tu i problem s nepriznavanjem legitimiteta Šmita od strane vlasti u RS, ali on je dovoljno iskusan diplomata koji može naći neki format komunikacije i sa njima, kako bi se barem nužni politički procesi odblokirali. Prije svega mislim na usvajanje izmjena Izbornog zakona, koji skandalozno kasni – kaže Sitarski za Srpskainfo.

  • Članovi Predsjedništva BiH nemaju gotovo nikakve državničke susrete: Krah bh. diplomatije

    Mnogi su skloni ustvrditi da Bosna i Hercegovina na međunarodnoj sceni nikad nije bila izoliranija, a naši političari međunarodno nerelevantniji. Zašto je to tako, može se shvatiti i ako se pogledaju diplomatske aktivnosti naših državnih funkcionera. Analiza aktivnosti Predsjedništva BiH u ovoj godini pokazuje porazne rezultate.

    Jednocifren broj
    Aktivnosti Predsjedništva pokazuju da su čelnici naše države tokom ove godine imali šest (dobro ste pročitali) sastanaka s državnicima koji nose funkcije po težini slične njihovima, dakle, predsjednika ili premijera države. To su bili sastanci s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom 5. marta, s predsjednikom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem 24. maja, s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) 17. juna u Antaliji.

    Zatim, ponovo s Erdoanom 27. avgusta u Sarajevu, kada je turski predsjednik došao da bude vjenčani kum kćerki Bakira Izetbegovića, te opet sastanak sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom 2. septembra.

    Osim ovoga, član Predsjedništva Milorad Dodik ima učestale sastanke s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. No, mimo Vučića, i susreti Dodika sa stranim državnicima su krajnje rijetki.

    Porazni rezultati
    Kada je riječ o ostalim susretima s nosiocima visokih funkcija, treba izdvojiti sastanak s generalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedrosom Adhanomom Gebrejesusom (Ghebreyesus) 2. marta ove godine, posjetu ministra vanjskih poslova Italije Luidžija Di Maja (Luigi Di Maio) 30. marta, susret sva tri člana Predsjedništva sa Žozepom Boreljom (Josep Borell), visokim predstavnikom EU za proširenje, 27. aprila.

    Upriličen je i susret s ministrom vanjskih poslova Japana Motegijem Tošimicuom 1. maja u Predsjedništvu, susret s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Čavušoluom (Cavusoglu) 5. maja, također u Predsjedništvu, sastanak s Miroslavom Lajčakom, specijalnim predstavnikom EU 19. juna, sastanak s potpredsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem 9. jula te sastanak s Miguelom Bergerom, državnim sekretarom njemačkog ministarstva vanjskih poslova.

    Osim toga, vrijedi spomenuti da se trenutni predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić 21. septembra u Njujorku sastao s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guteresom (Guterres). To je sve što se može izdvojiti od značajnijih susreta članova Predsjedništva tokom čitave ove godine.

    Ostale aktivnosti Predsjedništva uglavnom uključuju susrete s ambasadorima, predstavnicima svjetskih i evropskih institucija, predstavnicima nevladinih organizacija, humanitarnih fondacija…

    Naravno, i sam pregled susreta Predsjedništva daje jedan sumoran zaključak – Bosna i Hercegovina međunarodno je izolirana. S izuzetkom, eventualno, Turske i nekoliko zemalja regiona, članovi Predsjedništva nisu prispjeli nigdje. Nemaju susrete sa stalnim državnicima, nemaju utjecaj u svijetu i nisu u stanju pozicionirati našu zemlju na međunarodnom nivou. Čak i relativno visoki funkcioneri s kojima se uspiju sastati, poput Borelja, osobe su kojima je bavljenje BiH u opisu posla. Mimo toga, naše predsjedništvo ne uspijeva uspostaviti odnose i veze gotovo nigdje u svijetu.

    Republika Tatarstan
    Osim živih susreta, Šefik Džaferović je 25. marta imao telefonski razgovor s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim (Aliyev) te 16. aprila, također telefonom, razgovor sa slovenskim premijerom Janezom Janšom. Doduše, još jedan predsjednik bio je u Predsjedništvu. Dana 14. aprila Predsjedništvo je posjetio Rustam Minikhanov, predsjednik Tatarstana, republike u Ruskoj Federaciji.

  • Oglasio se Stanislav Čađo, direktor firme koja isporučuje kiseonik UKC

    Oglasio se Stanislav Čađo, direktor firme koja isporučuje kiseonik UKC

    Direktor preduzeća “TGT tehnogas” iz Laktaša Stanislav Čađo izjavio je da su notorna neistina i laž tvrdnje koje je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković iznio o tobožnjoj ugroženost zdravlja pacijenata.

    Kiseonik koji se proizvodi u postrojenjima za proizvodnju kiseonika je jasno određene čistoće koja apsolutno zadovoljava sve standarde njegove primjene, dakle i u medicini – rekao je Čađo u izjavi Srni.

    On je istakao da svaku nabavku i isporuku kiseonika kupcima prati odgovarajuća dokumentacija sa podacima o čistoći, kvalitetu i ostalim karakteristikama, i to je slučaj sa isporukama svim kupcima, pa i zdravstvenom sektoru.

    – Sramno je na ovaj način manipulisati građanima, posebno u trenutku u kome mnogim taj kiseonik više nego ikada znači život i kada i naše preduzeće ulaže nadljudski napor da osigura dovoljne količine kiseonika u jednoj opštoj nestašici, koja nije prisutna samo u ovoj regiji, već na daleko širem prostoru – rekao je Čađo.

    On je istakao da će iz “TGT tehnogas” o svemu ostalom blagovremeno informisati javnost.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je danas da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske kiseonika “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    On je dodao da ima dokaze da taj kiseonik isporučuje firma “TGT tehnogas” iz Laktaša, koja “nije registrovana za unutrašnji promet lijekova”.

    U registru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH firma “TGT tehnogas” nosilac je dozvole za stavljanje u promet medicinskog gasa kiseonika, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.