Kategorija: Vijesti

Vozači u Srpskoj tokom ovog i sljedećeg mjeseca posebno treba da obrate pažnju na brzinu, jer će svi mobilni radarski sistemi biti angažovani svakog dana najmanje 12 sati dnevno.

Osim toga, kako saznaju “Nezavisne novine”, putevima će krstariti i 12 presretača, a kada je u pitanju njihov rad, poseban akcenat odnosiće se na Banjaluku, Bijeljinu, Prijedor, Doboj i Gradišku.

U MUP-u Srpske potvrđeno nam je i da je u julu i avgustu planirano šest republičkih akcija, s tim što će i svaka policijska uprava organizovati po jednu regionalnu i jednu lokalnu.

I to nije sve – sedam policijskih motocikala će biti podijeljeno u dvije grupe, a pod njihovom lupom biće motociklisti, ali i vozači mopeda, bicikala i traktora.

Vozačima vozila stoga se savjetuje da ne prekoračuju brzinu, da ne piju te da koriste bezbjednosni pojas, koji za 40 do 50 odsto smanjuje mogućnost pogibije tokom nesreće.

Na motocikliste se apeluje da koriste kacige i drugu zaštitnu opremu te da pretiču u skladu s propisima – ne sa desne strane i ne kolone. Biciklistima se savjetuje kretanje biciklističkim stazama ili kolovozom na propisan način.

Sve ove kontrole biće sprovedene u sklopu preventivne kampanje “Vozi oprezno, putuj bezbjedno”, čiji je cilj smanjenje broja poginulih na putevima Srpske u julu i avgustu, koji su identifikovani kao mjeseci tokom kojih je bezbjednost učesnika u saobraćaju najugroženija.

Goran Amidžić, načelnik Jedinice policije za bezbjednost saobraćaja MUP-a Republike Srpske, rekao je da je u 2018. godini u toku jula i avgusta poginulo 40, a 2019. godine 38 lica.

On je dodao da je kampanja “Vozi oprezno, putuj bezbjedno” prvi put sprovedena prošle godine, kada ja broj poginulih u julu i avgustu smanjen na 28 lica.

“Očekujemo da ove godine bude manji broj poginulih u ova dva mjeseca”, naglasio je Amidžić.

Milan Salamadija, inspektor u Upravi policije MUP-a Srpske, rekao je da je s ciljem smanjenja broja saobraćajnih nezgoda s poginulim licima MUP naložilo niz mjera i aktivnosti za policijske uprave, kao i angažovanje mobilnih radarskih sistema na teritoriji policijskih stanica s najvećim brojem saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima.

On je rekao da je analiza saobraćajnih nezgoda s poginulim licima za jul i avgust 2018, 2019. i 2020. godine pokazala da je na području policijskih uprava Banjaluka, Doboj, Bijeljina i Prijedor identifikovan najveći broj smrtno stradalih u ta dva mjeseca.

“Kada je riječ o strukturi poginulih lica, na prvom mjestu su vozači putničkih vozila, na drugom vozači motocikala i mopeda, te slijede pješaci, vozači traktora i biciklisti”, rekao je Salamadija.

“Nezavisnim novinama” je iz MUP-a Srpske potvrđeno da se najveći broj saobraćajnih nesreća okončanih tragedijom u julu i avgustu u prethodne tri godine dogodio od 20 do 22 časa (17), te od 18 do 20 časova (13).

“Najveći broj saobraćajnih nezgoda sa smrtnom posljedicom u julu i avgustu u prethodne tri godine se, po danima, dogodio, u subotu – 19, te u srijedu – 17”, rekli su iz MUP-a Srpske.

Broj poginulih tokom jula i avgusta

2018. 40
2019. 38
2020. 28

Izgradnja mosta preko rijeke Save kod Gradiške napreduje planiranom dinamikom, potvrdio je za Klix.ba Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH.

“Na našoj strani završeni su armiranobetonski objekti, propust ispod trupa autoputa i podvožnjak na odbrambenom nasipu. Nasip u trupu autoputa od završene dionice autoputa E661 Gradiška – Banja Luka do odbrambenog nasipa uz rijeku Savu urađen je do kote vrha nasipa”, izjavio je.

Dalje ističe kako su na obje strane završeni upornjaci (obalni stubovi), kao i svi stubovi.

“Na našoj strani montirani su svi segmenti čelične konstrukcije mosta, uključujući i prvi koji povezuje obalni stub. Na hrvatskoj strani montirano je oko 1.900 tona konstrukcije od ukupno 2.400 tona. Spajanje dvije strane planirano je u augustu ove godine. Most bi trebao da bude završen do maja 2022. godine, a bit će u funkciji po završetku prilazne saobraćajnice, koju treba da izgradi Hrvatska. Naime, Hrvatske ceste potpisale su ugovor s izabranim izvođačem radova, tačnije kompanijom Integral inženjering Laktaši na dionici brzog puta Okučani – granica BiH, u koju će investirati oko 351.000.000 kuna. Dionica je duga oko četiri kilometra, imat će četiri trake od mosta Sava do naselja Nova Varoš. Izgradnja bi trebalo da počne uskoro, a izvođač ima rok od 24 mjeseca da posao privede kraju”, kazao je Mitrović.

Gradnja mosta preko Save počela je u jesen 2019. godine, a rok za završetak je 30 mjeseci. Ugovorena vrijednost radova je 19.702.997 eura, bez PDV-a, dok je za projekt odobren i grant Evropske komisije preko Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 6,8 miliona eura. Obje strane finansiraju izgradnju po pola.

“Most preko rijeke Save kod Gradiške je značajan prvenstveno zbog ubrzanja protoka ljudi i robe preko najfrekventnijeg graničnog prijelaza između BiH i Hrvatske, odnosno Evropske unije. Završetkom mosta smanjit će se saobraćajne gužve u samom centru Gradiške, što će olakšati život lokalnom stanovništvu, ali i razvoj samog grada. Pored toga, most preko rijeke spaja mrežu autoputeva u RS-u s evropskom transportnom mrežom”, istakao je Mitrović.

Most je dug 426 metara, a u njegovoj izgradnji učestvuju Integral inženjering a.d. Laktaši, “Đuro Đaković Montaža” d.o.o. Slavonski Brod i Zagreb Montaža d.o.o. Zagreb s podizvođačima.

Nova pravila Evropske unije za prodaju robe na daljinu, unutar i van EU, stupila su na snagu danas.

Kako je ranije rečeno iz BH Pošte, ovo znači da se ukida oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost (PDV) za uvoz robe čija vrijednost ne premašuje 22 evra.

“Kao posljedica navedenog, sva komercijalna roba uvezena u EU podlijegaće obavezi plaćanja PDV-a. U skladu s navedenim izmjenama, na komercijalnu robu sadržanu u poštanskim pošiljkama, otpremljenim iz BiH u zemlje Evropske unije, zemlja odredišta će zaračunavati PDV primaocu pošiljke, po stopi PDV-a koja se primjenjuje u državi članici EU”, poručili su iz BH Pošte, prenosi Klix.

Navedena izmjena predstavlja pojednostavljenje pravila u vezi s prodajom usluga i robe na daljinu te osigurava ravnopravnost uslova poslovanja poreskim obveznicima iz Evropske unije u odnosu na poreske obveznike iz trećih zemalja.

Od danas se na Zapadnom Balkanu neće naplaćivati roaming za komunikaciju mobilnim telefonom. Na to su obavezana sva tri telekom operatera u Bosni i Hercegovini.

To znači da korisnici usluga BH Telecoma, Mtela i Eroneta neće morati plaćati dodatnu naknadu prilikom razgovora mobitelom u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

Kako su ranije obrazložili iz BH Telecoma u izjavi za Klix.ba, pozivi na mobilne i fiksne telefone, tekstovne poruke (SMS) i podatkovne usluge naplaćivat će se po domaćim tarifama, tj. korisnik će imati istu cijenu usluga kao unutar svoje zemlje. Neće se dodatno tarifirati odlazni i dolazni pozivi.

Kada je riječ o korištenju mobilnog interneta tokom boravka u jednoj od spomenutih država, u BH Telecomu su ukazali na moguća ograničenja.

“Međutim, kod pristupa internetu u roamingu, a kako bi se spriječile moguće zloupotrebe, postoji mogućnost ograničavanja korištenja prijenosa podataka po domaćim cijenama. Ta ograničenja zavise od korisničke tarife, opcije ili dokupa, a sama pravila, cijene i količine maloprodajnih mobilnih usluga koje BH Telecom korisnici mogu koristiti na teritoriji Zapadnog Balkana će biti detaljno opisane u uslovima korištenja. Ukoliko korisnik prekorači dozvoljeni limit podatkovnog saobraćaja, BH Telecom ima pravo onemogućiti postpaid korisnicima daljnje korištenje mobilnog interneta u cilju sprečavanja neželjenih troškova za korisnike. Kod prepaid korisnika prekoračenje limita data saobraćaja naplaćivat će se s online računa”, objasnili su.

Mtel je najavio da će precizne informacije o korištenju mobilnog interneta uskoro objaviti.

“Korisnici će moći koristiti primjenjivu količinu za prijenos podataka, dakle količinu koja će biti dovoljna za njihove potrebe za vrijeme boravka u roamingu u regiji Zapadnog Balkana. Precizne informacije za svaki korisnički paket će uskoro biti dostupne na web stranici mtela”, naveli su.

Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu je ranije ove godine poručila da je ukidanje roaminga jedan od glavnih rezultata Digitalne agende za Zapadni Balkan, a koja će građanima donijeti konkretne koristi.

Nakon što je održan online sastanak predstavnika zdravstvenih institucija iz Bosne i Hercegovine i Instituta Torlak iz Beograda dogovoreno je da entiteti od njih kupe ukupno 120 doza seruma protiv zmijskog otrova.Ovu kupovinu seruma koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH, a sastanku s Institutom Torlak su prisustvovali, osim entitetskih zavoda za zdravstvo, i predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

“Torlak je informisao prisutne da su mogućnosti da za ovu sezonu ponude 120 doza seruma protiv zmijskog otrova za tržište Bosne i Hercegovine”, potvrdila je za Klix.ba Zorica Rulj iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Ukoliko bude kupljen, ponuđena količina seruma bi trebalo da zadovolji potrebe za ovu sezonu, pogotovo ako se uzme u obzir da u ovom trenutku u apotekama nije moguće kupiti serum.

Problem u vezi s nabavkom i nestašicom seruma je to što je poprilično skup, a kratkog roka trajanja, odnosno nije isplativ za proizvodnju pa ga tako Institut u Zagrebu već neko vrijeme ne pravi.

Roming između Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije biće ukinut od sutra, potvrdio je Tanjugu pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Milan Dobrijević.

“Ovo je poslednja faza realizacije sporazuma koji je zaključen u Beogradu još u aprilu 2019. godine, i u toj poslednjoj fazi čija primena počinje 1. jula ukidamo potpuno roming na teritoriji zapadnog Balkana. To znači da će cene po kojima ste razgovarali, slali SMS poruke i koristili podatke na mobilnim mrežama u nacionalnom saobraćaju biti identične na teritoriji Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije”, rekao je Dobrijević.

On je naglasio da su cijene usluga mobilne telefonije izjednačene za sve navedene zemlje, ali je zamiolio građana da se prije puta kod svojih operatora informišu o detaljima zbog različitih paketa usluga koje imaju, kako ne bi dolazilo do nesporazuma i neprijatnosti.

Dobrijević je rekao kako ne postoje suštinska ograničenja u pogledu korišćenja usluga mobilna telefonile, ali je dodao da je, po ugledu na zemlje EU, uvedena politika fer korišćenja.

“Ona se svodi na to da korisnik ne treba pretežno da boravi u drugoj zemlji i da tamo koristi karticu opetratora iz svoje matične zemlje. Ako idete na more na 10 ili 20 dana, ne može doći do situacije sa nefer korišćenjem kartice, jer se ponašanje korisnika uzorkuje na četiri meseca”, naglašava Dobrijević.

On je objasnio da, ukoliko u tom periodu dođe do pretežnog ili isključivog korišćenja kartice srpskog operatora u nekoj od navedenih okolnih zemalja, tada će ga operator opomenuti.

“Korisnik nakon toga može da koriguje svoje ponašanje. Tek ukoliko ne postupi po upozorerenju, operator ima pravo da naplati naknadu za roming, ali ne očekujemo da će se to događati u praksi”, naveo je Dobrijević.