VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Međunarodni monetarni fond (MMF) će u ponedjeljak BiH doznačiti više od 300 miliona evra pomoći u SDR valuti namijenjenih suzbijanju posljedica virusa korona, kao što su “Nezavisne novine” ekskluzivno objavile sredinom maja.

    Međutim, kako nam je potvrdio Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, i dalje ne postoji dogovor u BiH kako će novac biti raspoređen. Ako se ovo zaista i ostvari, BiH bi se mogao ponoviti scenario iz sredine prošle godine, kada je MMF BiH poslao 330 miliona evra iz instrumenata za brzo finansiranje, a novac je stajao neiskorišten jer nije postignut dogovor u FBiH kako podijeliti novac.

    “Ono što mi možemo reći jeste da će suma biti veća od 300 miliona evra, a vlasti treba da donesu odluku kako će podijeliti taj novac”, rekao je juče Džuel za “Nezavisne novine”.

    Ovog puta bi krivac za neisporučivanje novca mogao biti u činjenici da predstavnici RS bojkotuju rad institucija BiH, izrevoltirani odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o negiranju genocida u Krivični zakon BiH. Nezvanično saznajemo da u RS smatraju da nije potreban nikakav poseban dogovor, već da se novac treba po automatizmu proslijediti entitetima u skladu s formulom koja je već korištena ranije, odnosno dvije trećine za FBiH, a jedna trećina za RS. Međutim, po svemu sudeći, u FBiH će tražiti da se o tome mora postići dogovor, što bi značilo da bi institucije trebalo da profunkcionišu, a što onda nagovještava još jednu krizu.

    Hoće li se naći model kao kod izbora rukovodstva Centralne banke BiH početkom mjeseca na način da je odlazećoj upravi naprečec dat status vršioca dužnosti, kako bi se izbjegla blokada, ili će se insistirati da se institucije moraju sazvati kako bi se novac podijelio, ostaje da se vidi.

    U potrazi za odgovorima kontaktirali smo juče entitetska ministarstva finansija, Ministarstvo finansija BiH i Savjet ministara BiH, međutim do zaključenja ovog broja nisu stigli odgovori ni sa jedne strane, osim iz Ministarstva finansija RS.

    “Nakon što je Međunarodni monetarni fond obavijestio Savjet ministara BiH da su odobrena Specijalna prava vučenja, Savjet ministara je informisao ministarstva finansija RS i FBiH. Specijalna prava vučenja je MMF odobrio za sve svoje članice, u ukupnom iznosu 650 milijardi dolara. Ona se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod MMF-a”, pojasnili su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva finansija RS.

    S obzirom na to da je BiH, kako su naglasili, od bivše Jugoslavije naslijedila članstvo u MMF-u, kvota Specijalnih prava vučenja bi iznosila 305 miliona evra, u skladu sa rezervama kojima raspolaže BiH.

    “Prema informacijama koje smo dobili, ta sredstva bi trebalo da budu u Centralnoj banci BiH 23. avgusta. Odluku o raspodjeli sredstava, koja nisu kreditna, nego se odnose na korištenje rezervi svih država koje su članice MMF-a, trebalo bi da donese Fiskalno vijeće BiH”, pojasnili su oni.

    Kada je u pitanju namjena u Republici Srpskoj, kako su istakli, navedena sredstva će se koristiti za nabavku vakcina i druge medicinske opreme neophodne za borbu protiv kovida, te za pomoć privredi i otplatu dugova.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti “keš”, već će od MMF-a dobiti kvotu u SDR-u, koji predstavlja košaricu najvažnijih valuta, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena. BiH će onda, po kamatnoj stopi od 0,5 odsto, moći da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a da SDR pretvori u neku od valuta.

    Dodjeljivanje ovih sredstava otežaće postizanje dogovora o novom aranžmanu bh. vlasti s MMF-om, jer će vlasti od MMF-a dobiti novac a da nisu morale ispuniti nijedan od uslova koji su MMF, EU i drugi međunarodni faktori postavili pred domaće političare. Podsjećanja radi, najvažniji uslov odnosi se na potrebu formiranja centralnog registra računa fizičkih lica, kako bi se spriječila opasnost od pranja novca.

  • Dodik: Srbi nisu podanici

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je čovjek s najviše prijava, ali da Srbi nisu podanici i ne žele strance koji će o njima odlučivati.

    “Ja sam čovjek s najviše prijava. Neki dan je došlo da se provjeri moja izjava iz prošle godine da sam rekao da škola neće početi 28. nego 2. To je nekoga uvrijedilo i sada ja treba da idem da dajem izjave. Danas je iz Tužilaštva došlo da me saslušaju u vezi s mojom pričom o navodnom negiranju genocida”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je sva borba tu zato što ne želi strance koji nameću zakon bez obzira kakav sadržaj tih zakona bio, ali da je očigledno da se o tome BiH nikada neće dogovoriti.

    “Mi Srbi nismo podanici i ne želimo da imamo strance koji će o nama odlučivati. Ako je već tu, onda ne može da donosi zakone kako on hoće. Naravno da se u FBiH sve svelo na priču o genocidu, ali se u stvari radi o tome da neizabrani stranac ne može da donosi zakone i nameće, čak ni po bonskim ovlaštenjima”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da Bošnjacima odgovara ovako izabran visoki predstavnik, ali da Srbi neće prihvatiti takvog lika u svojstvu visokog predstavnika.

    “Možda možemo popiti kafu, ali samo u svojstvu kao sa nekadašnjim ministrom za poljoprivredu koji je obećao da će nešto učiniti za BiH, pa ni to nije uradio. Baš bih ga pitao zašto, ako je obećao, jer su nas tada natjerali da donesemo zakon koji je omogućio nekonkurentan uvoz sa Zapada, a našu privredu doveli na rub propasti”, napomenuo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, obećali su pomoć, a nisu to uradili.

    “Ključno pitanje ove političke borbe jeste da neko u BiH želi da prihvati nelegitimno izabranog stranca a mi kažemo ako Savjet bezbjednosi kaže da je to on, mi ćemo sarađivati”, naglasio je Dodik.

    Komentarišući krivičnu prijavu načelnika opštine Jablanice, Dodik je rekao da je čuo da je načelnik pun zahvalnosti za pomoć helikoptera iz Republike Srpske, ali da ima pravo i da podnosi prijave.

    U vezi s požarima u Hercegovini, Dodik je rekao da je “jako simptomatično da požari svakodnevno bukte baš u Hercegovini, dok ih na drugim lokacijama nema”.

    On je rekao da će Helikopterski servis i civilna zaštita iz Republike Srpske pomoći svakom dobrom čovjeku u Federaciji BiH ako to bude potrebno.

    “Treba učiniti sve da se radi preventivno, a onda treba imati službe koje se bave požarima. Republika Srpske je kroz Helikopterski servis osposobila nekoliko letjelica da to mogu činiti. U Republici Srpskoj je gotovo svaki požar bio efikasno zaustavljen bez većih šteta, a pomagali smo i Federaciji”, rekao je Dodik novinarima u Mostaru.

    Za svakodnevne komentare u vezi sa tim da je Predsjedništvo BiH odobrilo upotrebu helikoptera Oružanih snaga BiH na požarištima, Dodik je rekao da su ti helikopteri na ivici ispravnosti i da bi svako ko bi donio takvu odluku rizikovao živote pilota.

    On je naveo da se za ispravnost letjelica prvo treba raspitati uz napomenuo da su one stare 40 do 45 godina bez remonta.

    “Jeste da se sve zasniva na hrabrosti pilota koji lete, ali morate biti odgovorni”, rekao je Dodik i podsjetio da je dobro poznato zašto ne učestvuje na sjednicama Predsjedništva BiH, te dodao da će tako i ostati.

    Dodik obećao finansijsku pomoć srpskoj zajednici
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik danas je na sastanku sa srpskim strankama i udruženjima iz Mostara obećao finansijsku pomoć za projekte udruženja i Srpske pravoslavne crkve, kao i dalju podršku Republike Srpske i Srbije za sve što kandiduje srpska zajednica u gradu na Neretvi.

    Dodik je na sastanku podržao i projekat izgradnje vrtića koji bi trebalo da djeluje pri Crkvi. Vrtić bi trebalo da izgrade, opreme i finansiraju Republika Srpska i Srbija.

    Obećao je i finansijsku pomoć za kulturne, sportske i socijalne projekte udruženja iz Mostara.

    Dodik je na kraju istakao važnost da se sačuva jedinstvo koje je postignuto i da se zajednički radi na jačanju položaja i prava srpskog naroda u Mostaru.

    Na sastanku su bili predstavnici SNSD-a, SDS-a, Gradskog odbora “Prosvjete” iz Mostara, SPKUD “Gusle”, Udruženja mladih “Mitropolit Leontije”, Udruženja povratnika, Udruženja ratnih veterana, Udruženja “Aleksa Šantić”, Srpskog omladinskog kluba “Božuri”, te načelnik opštine Gacko Ognjen Milinković i predsjednik OO SNSD-a Gacko Srđan Milović

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Za propale 1.342 vakcine simbolične kazne: Četiri osobe obuhvaćene disciplinskim postupkom u Domu zdravlja Prijedor

    Za propale 1.342 vakcine simbolične kazne: Četiri osobe obuhvaćene disciplinskim postupkom u Domu zdravlja Prijedor

    Iz Doma zdravlja Prijedor tvrde da je u toku disciplinski postupak zbog propadanja 1.342 doze vakcine „Sputnik V“ u ovoj zdravstvenoj ustanovi, a po nezvaničnim saznanjima Srpskainfo, disciplinska komisija je četiri radnika kaznila umanjenjem plate do 15 odsto za jedan mjesec.

    Veći broj sagovornika je u nezvaničnim razgovorima za Srpskainfo otkrio da su disciplinskim postupkom obuhvaćeni načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor Milica Otković, pravnik Aleksandar Škorić, glavna sestra Dušanka Smiljanić i radnik angažovan na poslovima zaštite na radu Dalibor Lajić.

    Zbog propadanja 1.342 vakcine usljed prekida hladnog lanca nakon nestanka električne energije, ovim radnicima je umanjena plata za jedan mjesec. Otkovićeva, Škorić i Smiljanićeva će jedan mjesec dobiti platu umanjenu za 15 odsto, a Lajić 11 odsto.


    Otkovićeva nije htjela da komentariše ništa u vezi sa ovim slučajem. Poručila nam je da se obratimo rukovodstvu Doma zdravlja i da je „onako kako oni kažu“.

    Inače, zaposleni u Domu zdravlja tvrde da vršilac dužnosti direktora ove ustanove Slobodan Javor, koji je „vruću fotelju“ preuzeo mjesec dana prije propadanja vakcina, upravo Otkovićevoj neće oprostiti nikada ovaj nemili događaj.

    S druge strane, saznajemo i da je Otkovićeva angažovala advokata i da neće lako odustati u pravnoj bici.

    Milica Otković
    Podsjećamo, Okružno javno Tužilaštvo Prijedor je zbog propadanja vakcina odmah u aprilu odlučilo da istragu zbog propadanja vakcina otvori upravo protiv Otkovićeve i Javora.

    Pravnik Doma zdravlja Aleksandar Škorić takođe nije htio komentarisati disciplinski postupak, te nam je poručio da smo odgovor dobili od rukovodstva DZ u pismenoj formi.

    Glavna sestra Doma zdravlja Dušanka Smiljanić kaže da ne smije da daje izjave bez odobrenja uprave i da se obratimo na protokol ove zdravstvene ustanove.

    Kako nezvanično saznajemo, Lajić će zbog odluke disciplinske komisije o umanjenju plate predati žalbu. Zanimljivo je da je on na bolovanju još od februara, prije propadanja vakcina. Ni on nije htio da daje izjavu već je kao i ostali radnici poručio da je postupak u toku. U jednom momentu je spomenuo da je dobio neko šturo obavještenje, ali kao i ostali uputio nas je na upravu ove zdravstvene ustanove.

    Slobodan Javor
    Iz Doma zdravlja Prijedor su nam u pismenom odgovoru samo otkrili da su pokrenuli disciplinke postupke i da su oni u toku.

    – Sobzirom na činjenicu da Okružno javno tužilaštvo u pokrenutom krivičnom postupku još uvijek sprovodi istragu radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su dovele do propadanja 1.300 vakcina „Sputnik V“ u interesu istrage, kao i zbog pretpostavke nevinosti koja štiti sve stranke u navedenim postupcima, nismo u mogućnosti dati više informacija do okončanja istih – poručili su iz Doma zdravlja.

  • Wizz Air će od decembra iz Banje Luke letjeti za Hamburg

    Najbrže rastuća evropska aviokompanija Wizz Air danas je najavila novu rutu Banja Luka – Hamburg (Njemačka). Letovi na ovoj liniji počinju 17. decembra 2021. godine i to dva puta sedmično.

    Karte su već dostupne online na web stranici Wizz Aira i putem mobilne aplikacije, po cijenama već od 29,99 eura/58,99 KM, što je cijena karte u jednom smjeru, uključujući administrativnu naknadu.

    U cijenu je uključena jedna ručna torba (maksimalno 40x30x20 cm). Torba s točkićima i svaki prijavljeni prtljag podliježu dodatnim naknadama. Cijena se odnosi samo na rezervacije izvršene na wizzair.com i WIZZ mobilnoj aplikaciji. Broj mjesta po navedenim cijenama je ograničen.

    “Nova linija će biti dopuna postojećem redu letenja Wizz Aira s Međunarodnog aerodroma Banja Luka i potvrđuje posvećenost ove aviokompanije da putnicima nudi iznimno povoljne cijene i sigurne letove. Wizz Air nastavlja držati prednost u avioindustriji poručujući DA letenju i primjenjujući stroge zdravstvene i higijenske mjere za zaštitu putnika i posade. Iako HEPA filteri u svim Wizz Airovim avionima filtriraju 99,97 posto virusa i bakterija iz zraka, novi protokoli podržavaju smjernice za fizičko distanciranje, osiguravaju ultra čisto okruženje u avionu i smanjuju svaku nepotrebnu interakciju i fizički kontakt, tako da se putnici Wizz Aira mogu osjećati sigurnima dok putuju do svog odredišta”, saopšteno je iz ove kompanije.

    Za dodatni mir pri planiranju putovanja Wizz Air preporučuje putnicima da svojoj rezervaciji dodaju WIZZ Flex zbog dodatne zaštite. Na taj način mogu izabrati putovanje drugog datuma ili za drugu destinaciju, a imaju i mogućnost otkazivanja leta do tri sata prije polaska bez ikakve naknade i uz dobijanje 100 posto izvorne cijene koju su platili za kartu, koja se refundira u obliku aviokredita kompanije.

    “Sretni smo što možemo najaviti proširenje naše mreže ruta iz Banje Luke dodavanjem druge destinacije u Njemačkoj – Hamburga. Wizz Air čini sve što je moguće da naši putnici uživaju u sigurnom i nesmetanom iskustvu putovanja. Naša ljubazna posada s nestrpljenjem očekuje da putnicima poželi dobrodošlicu u našoj mladoj i modernoj floti”, poručila je Paulina Gosk, voditeljica korporativnih komunikacija u Wizz Airu.

  • Stanje u Termoelektrani Tuzla je alarmantno, upitna proizvodnja električne energije

    Stanje u Termoelektrani Tuzla je alarmantno, upitna proizvodnja električne energije

    Zbog smanjenih isporuka uglja iz Rudnika “Kreka”, koje su za prvih sedam mjeseci ove godine manje za 261 tonu, stanje zaliha u Termoelektrani Tuzla je kritično, što dovodi u pitanje proizvodnju električne energije i snabdijevanje potrošača.

    Trenutna situacija u Termoelektrani ozbiljna je prijetnja stabilnosti elektroenergetskog sistema u Federaciji BiH, jer su raspoložive količine uglja dovoljne samo za 10 dana rada jednog bloka na lignit i jednog bloka koji koristi ugalj kvaliteta mrki 2 i njihovu proizvodnju električne energije.

    Kako saznajemo iz Elektroprivrede, na depoima se jutros u 7 sati raspolaže sa 66 hiljada tona uglja (lignit, mrki 1 i mrki 2), što je u odnosu na 396 hiljada tona, koliko je planirano za august ove godine, drastično smanjenje koje utječe na rad termoblokova i uzrokovano je podbačajem isporuka iz Rudnika “Kreka”, koje su iznosile tek 69 hiljada ili manje od 50 posto u odnosu na planiranu količinu.

    “Podatak da je na depoima Termoelektrane Tuzla na dan 31. jula 2021. godine bilo raspoloživo 85 hiljada tona uglja, što je također bilo dosta manje od planiranih količina, i podatak da su trenutne zalihe svega 66 hiljada tona, potvrđuje činjenicu da se trend smanjenja isporuka svakodnevno nastavlja”, rečeno je.

    Trenutni problemi (zbog smanjenja isporuka uglja) dosežu tačku kulminacije u uslovima kada se Elektroprivreda BiH zbog smanjenja dotoka u akumulacije na Neretvi, koje iznose između 60 i 70 posto u odnosu na plan, i rada hidroelektrana u smanjenom kapacitetu, nužno oslanja na proizvodnju električne energije u termoelektranama.

    Kako snabdijevanje kupaca ne bi bilo ugroženo i kako posljedice svih dešavanja u RU Kreka ne bi imale odraza na elektroenergetski sistem Federacije BiH, u dokumentu koji posjedujemo, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je naložilo Elektroprivredi BiH poduzimanje hitnih mjera i urgentnu nabavku nedostajućih količina uglja na tržištu. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije posebno naglašava da cijena uglja nabavljena na tržištu ne smije biti viša od cijene za rudnike iz koncerna te da nabavljeni ugalj mora biti kvaliteta koji je deklarisan za rad kotlova u termoelektranama. Elektroprivredi BiH se nalaže da omogući nesmetan rad termoelektrana, posebno imajući u vidu situaciju na tržištu električne energije.

    Iz ove kompanije su prethodnog dana uputili ozbiljno upozorenje da će problemi u radu Termoelektrane Tuzla s proizvodnjom i električne i toplotne energije imati teške posljedice na osiguravanje grijanja oko 120 hiljada građana Tuzle i Lukavca, uzimajući u obzir nastupajuću sezonu grijanja. Iz kompanije su naglasili da Termoelektrana Tuzla kontinuirano i bez problema već 38 godina snabdijeva građane Tuzle i gotovo dvije decenije građane Lukavca, kao dio integrisanog sistema daljinskog grijanja.

    Da bi posljedice smanjenja isporuke uglja iz Rudnika Kreka bile dijelom ublažene, Elektroprivreda BiH je sve količine uglja proizvedene u ostalim rudnicima Koncerna usmjerila ka TE Tuzla, što znatno utječe na komercijalnu prodaju ovog energenta drugim kupcima, prije svega Natron Hayatu Maglaj, Arcelor Mittalu Zenica i Sisecam Sodi Lukavac, što nažalost ugrožava obavljanje njihovih osnovnih djelatnosti. Također, kako saznajemo, Elektroprivreda BiH je uspjela nabaviti i dodatnih 200.000 tona lignita na tržištu s isporukom u septembru i oktobru, po cijeni povoljnijoj od cijene koju plaća rudniku Kreka.

    Zastoj u restrukturiranju rudnika i smanjene isporuke uglja doveli su Termoelektranu Tuzla u stanje kakvo nije zapamćeno ni u najtežim periodima njenog postojanja.

  • Borenović i Nešić otkrili detalje susreta sa patrijarhom

    Borenović i Nešić otkrili detalje susreta sa patrijarhom

    Međutim, mi opozicioni lideri smo rekli da se mi ne slažemo načinom kako se vodi Republika Srpska, da nam se ne sviđa stanje u kojem se nalazi Republika Srpska, rekao je Nešić u izjavi BN TV.

    Patrijarh srpski Porfirije večeras je razgovarao u Vladičanskom domu najviše zvaničnike Republike Srpske i lidere političkih stranaka iz Srpske. Na sastanku je bio i episkop zvorničko-tuzlanski Fotije.

    Ovaj susret je bio je prilika da se istakne značaj očuvanja mira i sabornosti srpskog naroda. Istaknuti su i brojni izazovi kroz koje prolazi Republika Srpska.

    Samo unutrašnji dogovor domaćih političkih struktura može prevazići ovo stanje koje nam je bivši visoki predstavnik Valentin Incko ostavio, otišao svojoj kući i što ga je baš briga za politički haos koji je ostavio u Bosni i Hercegovini. On je nanio ogromnu štetu u unutrašnjim odnosima, rekao je u izjavi BN TV predsjednik PDP-a Branislav Borenović i dodao da i politički predstavnici drugih naroda moraju shvatiti koliko je ova situacija ozbiljna i da ovo nikome ne ide u prilog.

    Predsjednik DNS-a Nenad Nešić je, nakon sastanka sa patrijarhom. rekao da je potvrđeno jedinstvo po pitanju opstanka i očuvanja Republike Srpske.

    • Međutim, mi opozicioni lideri smo rekli da se mi ne slažemo načinom kako se vodi Republika Srpska, da nam se ne sviđa stanje u kojem se nalazi Republika Srpska, rekao je Nešić u izjavi BN TV.

    On je dodao da ovo jedinstvo koje je na snazi odnosi se samo po pitanju nametanja tzv. Inckovog zakona.

    • Smatramo da vrijeme nametanja rješenja davno prošlo i da svako nametnuto rješenje nije dobro – rekao je Nešić.

    Patrijarh i lideri stranaka iz vladajuće koalicije nakon sastanka nisu se obraćali javnosti.

    Nejogva svetost patrijarh srpski Porfirije će sutra povodom Preobraženja Gospodnjeg, slave grada Doboja, služiti Svetu arhijerejsku liturgiju, nakon čega će litija proći glavnom gradskom ulicom.

  • Ne zna se ko donosi odluku o migrantima

    Ne zna se ko donosi odluku o migrantima

    Većina evropskih zemalja, računajući i zemlje zapadnog Balkana, pozitivno je odgovorila američkom Stejt departmentu i izrazila spremnost da prihvati izbjeglice iz Avganistana, dok u BiH još nije donesena odluka o tome, niti se zna ko u vezi s tim pitanjem ima posljednju riječ.

    Iz hrvatskog Ministarstva spoljnih poslova potvrđeno je da će ta zemlja primiti izbjeglice iz Avganistana i to osoblje, odnosno lokalne stanovnike koji su radili za Evropsku uniju i za koje je Evropske služba za spoljno djelovanje već apelovala da ih ne ostavljaju u Avganistanu, zato što bi bili direktno ugroženi nakon što su talibani preuzeli vlast.

    Pored Hrvatske i Slovenija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i tzv. Kosovo potpisali su izjavu Stejt departmenta o izbjeglicama iz Avganistana. S druge strane, Srbija još nije zauzela zvaničan stav, ali je portparol Komesarijata za izbjeglice i raseljena lica Srbije (KIRS) Svetlana Palić izjavila da su kapaciteti na koje može da se računa u Srbiji oko 6.000 mesta, dodajući da se tokom situacije sa virusom korona pokazalo da se taj kapacitet može podići i na 9.000 mjesta.

    Iz njenih riječi i kada se uzme u obzir da je Srbija proteklih godina visoko ocijenjena, kada je riječ o prihvatu i uslovima koje je obezbjeđivala migrantima, jasno je da će otvoriti granicu za izbjeglice iz Avganistana.

    Međutim, kada je riječ o BiH, niko od sagovornika koje smo kontaktirali ne zna precizno da kaže ko odlučuje o tome i ko treba da donese konačnu odluku da li će BiH otvoriti granicu za izbjeglice iz Avganistana. Naš sagovornik iz MUP-a Srpske kaže da će se naša policija držati postojećih odluka i zaključaka Vlade Srpske, prema kojima se na teritoriji Srpske ne mogu graditi migrantski kampovi.

    • Dok se ne donese neka druga odluka, mi ćemo prema eventualnim ilegalnim migrantima iz Avganistana postupati isto kao prema bilo kojem drugom ilegalnom migrantu – kaže naš sagovornik.

    Svi ostali naši sagovornici iz zajedničkih institucija BiH, uz insistiranje na anonimnosti, priznali su da ne znaju u čijoj nadležnosti je donošenje konačne odluke o ovom problemu.

    Oni prebacuju odgovornost između Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Savjeta ministara i Predsjedništva BiH, ali se ipak slažu da je Predsjedništvo BiH najvjerovatnije adresa koja treba da da posljednju riječ o prihvatanju izbjeglica iz Avganistana.

  • Sutra sjednica zajedničke komisije Narodne skupštine RS i Vijeća naroda

    Sutra sjednica zajedničke komisije Narodne skupštine RS i Vijeća naroda

    Na sutrašnjoj sjednici Zajedničke komisije Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata biće riječi o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika i Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.
    Sjednicu je zakazala predsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske Nada Tešanović, jer ovo vijeće u utorak, 17. avusta, nije postiglo saglasnost o tom pitanju.

    Sjednica će biti održana u 10.00 časova, saopšteno je iz Vijeća naroda.

    Narodna skupštine Republike Srpske je na posebnoj sjednici 30. jula po hitnom postupku usvojila Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.

    Klub Bošnjaka u Vijeću naroda uložio je veto na pomenute odluke.

    Valentin Incko, koji je podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

  • Linta: Duboko uvredljiv tekst australijskog novinara u Džeruzalem postu

    Linta: Duboko uvredljiv tekst australijskog novinara u Džeruzalem postu

    Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije osuđuje objavljivanje bestidnog i duboko uvredljivog teksta australijskog novinara Davida Goldmana u izraelskom listu “Džeruzalem post”, u kojem se tvrdi da u Jasenovcu nije pobijeno više od 4.500 ljudi.

    Upitanju je jedan od brojnih primjera revizije istorije i negiranja zločina genocida koji se desio u najvećoj fabrici smrti na Balkanu u Drugom svjetskom ratu – Jasenovcu – naveo je Linta u saopštenju.

    Linta ocjenjuje da je jasno da David Goldman u tekstu pod naslovom “Ovo sramotno ismijavanje Holokausta mora odmah da prestane” zastupa i promoviše suludu tezu radikalnih proustaških snaga da je koncentracioni logor Jasenovac bio radni logor.

    Linta navodi da takozvano Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac sa sjedištem u Zagrebu i mnogi drugi hrvatski radikalni revizionisti tvrde da u Jasenovcu ljudi nisu završavali zbog njihovog etničkog i drugog porijekla i da je to bio radni i kažnjenički logor za protivnike ustaške države.

    On navodi i da je za radikalne proustaške snage u logoru Jasenovac tokom četiri godine postojanja umrlo najviše 1.500 do 2.000 ljudi, i to uglavnom od bolesti i sličnih razloga, dok je poslije rata do 1951. godine postao logor smrti za Hrvate.

    Linta napominje da je Jasenovac za radikalne revizioniste bio mjesto gdje su zarobljeni partizani donijeli tifus, gdje su spasavana kozaračka djeca i gdje nije bilo masovnih ubijanja, a ako je neko ubijen to je učinjeno kao posljedica osvete zbog pokušaja bjekstva ili pobune.

    Linta smatra da je krajnje vrijeme da Srbija započne sveobuhvatnu borbu za međunarodno priznanje genocida nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

    On napominje da je prethodno potrebno da Srbija konačno donese rezoluciju o genocidu NDH nad Srbima, Romima i Jevrejima, da bude utvrđen dan sjećanja na genocid nad Srbima u NDH i da bude osnovan memorijalni centar genocida nad Srbima u NDH.

    Linta ističe da bi ciljevi memorijalnog centra bili prikupljanje, obrada i korišćenje građe, dokumentacije i podataka o genocidu nad srpskim narodom u NDH, te utvrđivanje tačnog broja stradalih Srba u NDH.

    Ciljevi bi bili i čuvanje sećanja i svjedočanstava na svaku srpsku žrtvu genocida u NDH, upoznavanje javnosti u zemlji i svijetu o činjenicama o počinjenom genocidu nad srpskim narodom u NDH, dodaje Linta.