Kategorija: Vijesti

Evropska budućnost je projekat vrijednosti, sloboda, napretka i uticaja, a zapadni Balkan je dio dijaloga o budućnosti Evrope, zaključeno je tokom Panela lidera “Budućnost Evrope – stati i izdržati” na Bledskom bezbjednosnom forumu.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je da je budućnost EU nezamisliva bez zemalja zapadnog Balkana.

On je podsjetio da je EU nije “statična unija” i da je počela sa šest članica, kojih sada ima 27, te da je ravnomjerno proširenje učinilo Uniju boljom, kao zajednicu ideja, inovacije i različitosti.

Predsjednik Evropskog parlamenta David Sasoli izjavio je da je poznato da je EU važna zapadnom Balkanu, ali da je, isto tako, region važan za Uniju, te da strane mogu zajedno da izgrade evropsku budućnost za bolji svijet.

On je podsjetio da su zemlje zapadnog Balkana dio istorije EU, sa čijim članicama dijele zajednički identitet.

“Zbog toga moramo da budemo privrženi procesu proširenja EU. Te zemlje žele da postanu dio evropske porodice”, naglasio je Sasoli.

Prema riječima predsjednika Evropskog parlamenta, odgađanje pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU može da koristi protivnicima Brisela.

Sasoli je dodao da je neophodno utrošiti novu energiju u proces proširenja EU, prenio je portal “Evropski zapadni Balkan”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na panelu i naglasio da je Srbija potpuno privržena evropskom putu, ali da je entuzijazam za pridruživanje manji na zapadnom Balkanu, te da se zbog toga traže drugi načini, mehanizmi i sredstva za napredak.

“Jedan od tih instrumenata je inicijativa Otvoreni Balkan. Radimo sa našim susedima na pomirenju i izgradnji mira i bezbednosti u regionu”, izjavio je Vučić.

Vučić je napomenuo da je EU nakon Bregzita potrebno proširenje, ali da Unija ne vidi širu sliku.

Prema njegovim riječima, EU je najbolje mjesto za život kada se radi o demokratiji i vladavini prava.

Sasoli je izrazio zabrinutost zbog Vučićeve izjave da je pao entuzijazam za pridruživanje EU u zemljama zapadnog Balkana.

“Zemlje zapadnog Balkana decenijama čekaju promjenu, koja ne dolazi”, istakao je Sasoli, napomenuvši da treba na pragmatičan način promijeniti proces proširenja EU, uz postavljanje rokova.

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se ne može govoriti o bezbjednosti EU bez pristupanja Srbije bloku.

On je izrazio uvjerenje da je Srbija ključna država, te da je više potrebna EU nego što je blok potreban Srbiji.

Premijer Slovenije Janez Janša izjavio je da brojne zemlje zaslužuju perspektivu na putu evropskih integracija, ali da 90 odsto institucija EU nije privrženo strateškom cilju proširenja već se govori o “protjerivanju članica”, a samim tim i smanjenju Unije.

Hrvatski premijer Anrej Plenković rekao je da podržava proširenje EU, ali da su pojedine članice Unije “alergične na bilo kakav pomen takvog procesa”.

Poziv bošnjačkog člana Predsedništva BiH Šefika Džaferovića Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Kristijanu Šmitu da smijeni srpskog člana Milorada Dodika doveo bi do destabilizacije Bosne i Hercegovine, saglasni su analitičari.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević ističe da se na taj način dovodi u pitanje i sam Dejtonski mirovni sporazuma.

“Bojim se da je ovo politika nametanja rešenja i majorizacije bošnjačkog naroda”, rekao je Milivojević za Tanjug.

Predsjednik UO Foruma za etničke odnose Dušan Janjić smatra da Džaferovic i njegova stranka SDA ne razumiju ulogu Visokog predstavnika.

“Ni u doba Pedija Ešdauna nije bilo smenjivanja sa funkcija, već je bilo kažnjavanje privremenim neobavljanjem političkih funkcija ili blokada novca. To nema veze sa Šmitom, već se dogovara na relaciji EU – SAD”, rekao je Janjić.

Politički analitičar Dževad Galijašević smatra da je smjena Dodika nerealna i da bi takva eventualna odluka dovela čak i do rata u BiH.

“BiH je u jednom neustavnom stanju, ovde ne važi Dejtonski sporazum”, smatra Galijašević i dodaje da su Visokom predstavniku data ovlašćenja koja mu ne pripadaju.

“Tako bi BiH ušla u vrlo poznatu situaciju iz 90-ih godina koja bi dovela do samouništenja te države”, rekao je Galijašević.

Predstavnici klubova stranaka iz Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu danas prisustvovali konsultativnom sastanku koji je sazvao predsjedavajući ovog doma Denis Zvizdić.

Zvizdić, koji je sazvao sastanak, kako je rekao, radi dogovora o dinamici daljeg rada Predstavničkog doma, najavio je da će sjednica biti održana sredinom ovog mjeseca, sa dnevnim redom koji je bio predviđen za sjednicu koja je bila zakazana za kraj jula.

“Prolongirali smo je i pokušali da nađemo rješenje da otklonimo zastoj u radu ovog zakonodavnog organa. Sjednica mora biti održana u septembru jer na dnevnom redu imamo nekoliko važnih zakona, a posebno bih istakao pitanje budžeta institucija BiH”, izjavio je Zvizdić na konferenciji za novinare.

Zvizdić je naveo da očekuje da na sjednicu, koja je planirana za sredinu septembra, dođu poslanici iz Republike Srpske.

“Očekujemo da će se ovakav pristup promijeniti i siguran sam da se do kraja septembra mora donijeti odluka o privremenom finansiranju za zadnji kvartal ove godine. Ministri iz Republike Srpske moraju o tome glasati na Savjetu ministara. U protivnom više 7.000 zaposlenih službenika u zajedničkim institucijama BiH koji dolaze sa teritorije Republike Srpske će ostati bez plata”, tvrdi Zvizdić.

Šef Kluba poslanika DF-a Dženan Đonlagić rekao je da je do kraja ovog mjeseca neophodno donijeti odluku o privremenom finansiranju za posljednji kvartal, te tvrdi da će, ukoliko Savjet ministara ne održi sjednicu do 30. septembra, od 1. oktobra biti stvaran problem isplate svih sredstava za zaposlene koji primaju plate iz budžeta institucija BiH.

“Jedini potpis koji može na osnovu odluke Savjeta ministara to omogućiti, jeste potpis ministra finansija i trezora za novembar i decembar”, rekao je Đonlagić.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDA Adil Osmanović smatra da dolazak srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na jučerašnju sjednicu Predsjedništva BiH kada nije usvojena nijedna tačka dnevnog reda pokazuje da on “želi nastaviti sa blokadom rada institucija”.

“Dejtonski mirovni sporazum, kao i Aneks 10 je na snazi i očekujemo da OHR povuče potez prema visokim funkcionerima, da budu kažnjeni jer ne rade po Ustavu i zakonima, ako već domaće institucije nemaju odgovor na blokadu”, rekao je Osmanović.

Predsjedavajući Kluba poslanika SDP-a Saša Magazinović smatra da bi se situacija u institucijama BiH mogla normalizovati postepeno, ali da trenutno i vlast i opozicija iz Republike Srpske čekaju da oni drugi naprave grešku.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać izjavila je danas ranije Srni da Zvizdić, sazivajući ovaj sastanak, samo želi privući pažnju na sebe.

“Ne vidimo svrhu sastanka, niti o čemu da se konsultujemo jer svi znamo da nisu ispunjeni uslovi vezano za eventualno odlučivanje u Parlamentarnoj skupštini shodno zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske”, navela je Bursaćeva.