VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Izetbegović o dešavanjima u Crnoj Gori: Ono što radi SPC nikome nije donijelo nikakvog dobra

    Izetbegović o dešavanjima u Crnoj Gori: Ono što radi SPC nikome nije donijelo nikakvog dobra

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović komentarisao je danas dešavanja u Crnoj Gori vezana za ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija u manastiru na Cetinju.
    Kako je rekao Izetbegović, nikada nije dobro kada se vjera i politika pomiješaju.

    “To obično bude na štetu vjere. To nije dobra kombinacija. Kada se vjerske zajednice umiješaju u politiku to bude na štetu mira i ljudskih života. Srpska pravoslavna crkva to radi uporno već skoro dva vijeka”, kazao je Izetbegović.

    Dodao je da to nije nikome nanijelo nikakvog dobra, pa ni Srbima.

    “Ne znam kako će se sutra razvijati stvari. Ostrašćene su obje strane u Crnoj Gori. Naravno da su brigu izazvale te litije, pa formiranje vlade u Ostrogu. No pokazalo se da je jači procrnogorski refleks”, dodao je Izetbegović.

    Naglasio je da Crna Gora ima većinu koja je za EU i NATO integracije.

    “Crna Gora je dokazala da je za to da se ne negira genocid u Srebrenici. Odstranili su ministra koji ga je negirao, donijeli su Rezoluciju o Srebrenici. Ipak nadjačava ova strana procrnogorska”, zaključio je Izetbegović u objavi na Fejsbuku, prenosi “Klix.ba“.

    Podsjećamo, ceremonija ustoličenja mitropolita Joanikija, prema najavama, trebala bi se održati sutra u manastiru na Cetinju. Ovaj događaj podijelio je crnogorsku javnost, a očekuje se da će tenzije, koje su rasle proteklih dana, sutra doseći vrhunac.

  • Komiti napali Nebojšu Vukanovića na Cetinju

    Komiti napali Nebojšu Vukanovića na Cetinju

    On je danas u popodnevnim časovima stigao na Cetinje i poslao izvještaj sa lica mjesta putem svog You Tube kanala.

    Ono što znamo da je nakon toga napadnut od strane Komita koji su mu dovikivali „gdje ti je Dodik, gdje ti je Draško“. Više detalja nemamo, osim da se trenutno nalazi u Policijskoj stanici i da je dobro. Očekujemo da će nakon davanja izjave biti pušten, prenose Vijesti Srpske.

    On je na svom blogu napisao da se uspio probiti nekako do Cetinja, starim putem preko Grahova, kako bi ispratio dešavanja..

  • Dodik se poredio sa Kočićem, pa postao hit “Imamo tu neku visinu otprilike, možda je on bio malo mršaviji nego ja”

    Predsjednik SNSD i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik gostovao je nedavno u emisiji Aktuelno na RTRS, i tom prilikom je na samom kraju prije nego što je voditeljka odjavila emisiju sebe uporedio sa Petrom Kočićem, kazavši da mu je sličan.

    Ja sam uvjeren, evo nije ni šala, po nekom stasu ja sam sličan njemu, imamo tu neku visinu otprilike i on je bio visok čovjek, možda je bio malo mršaviji nego ja, ali to je sad stvar izazova ovog vremena. U svakom slučaju, kada vidim gradonačelnika pitam ‘ko je ovaj mali?’- rekao je Dodik gostujući na RTRS.

    Izjava je ubrzo postala hit koji se širi društvenim mrežama.

  • Oxfordski institut razvio vakcinu protiv raka, koristili istu tehnologiju kao i za koronavirus

    Oxfordski institut razvio vakcinu protiv raka, koristili istu tehnologiju kao i za koronavirus

    Istraživači sa Univerziteta u Oxfordu i Ludwigovog instituta za istraživanje raka pokazali su da tehnologija koja stoji iza AstraZeneca vakcine protiv koronavirusa ima potencijal u liječenju raka, a u eksperimentima provedenim na miševima uspjeli su smanjiti tumore i povećati stopu preživljavanja.

    Istraživači su osmislili dvije doze terapijske vakcine protiv raka koristeći Oxfordovu tehnologiju vakcine protiv virusnih vektora.

    Kada je testirana na modelima tumora miša, vakcina protiv raka je povećala nivo antitumorskih T ćelija koje su infiltrirale tumore i poboljšala efikasnost imunoterapije protiv raka. U poređenju sa samo imunoterapijom, kombinacija s vakcinom pokazala je veće smanjenje veličine tumora i poboljšala preživljavanje miševa.

    Kako bi stvorili tretman, naučnici su dizajnirali svoju vakcinu ciljanjem dva proteina tipa MAGE koji su prisutni na površini mnogih vrsta ćelija raka.

    “Znali smo da MAGE proteini djeluju poput crvenih zastavica na površini ćelija raka kako bi privukli imunološke stanice koje uništavaju tumore. MAGE proteini imaju prednost u odnosu na druge tumorske antigene jer su prisutni u širokom rasponu tumora”, rekao je za londonski Times Benoit Van den Wyende, profesor tumorske imunologije na Sveučilištu Oxford.

    Dodao je da ovo proširuje potencijalnu korist ovog pristupa u liječenju brojnih različitih vrsta raka.

    Uspješni rezultati ispitivanja na miševima, objavljeni u časopisu Journal for ImmunoTherapy of Cancer, a koje je proveo Oxford otvorili su put kliničkom testiranju na ljudima koji će obuhvatiti 80 pacijenata koji boluju od raka pluća nemalih stanica.

    U sklopu kliničkog eksperimenta, koji bi trebao početi krajem ove godine, pacijenti će dobiti dvije injekcije vakcine razvijenog u Vaccitech Oncology Limited, spin-out kompaniji Instituta Jenner.

    “Ova nova platforma za vakcine ima potencijal da revolucionira liječenje raka. Predstojeće ispitivanje karcinoma pluća nemalih ćelija prati ispitivanje faze 2a slične vakcine protiv raka prostate koje je sproveo Univerzitet u Oxfordu, a koje pokazuje obećavajuće rezultate”, rekao je Adrian Hill jedan od koautora istraživanja.

  • Porodica Krajišnik: Skinuta ljaga s našeg imena

    Porodica Krajišnik: Skinuta ljaga s našeg imena

    Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) uklonila je Momčila Krajišnika, Jovana Đogu i Dragana Nikolića sa Specijalne liste sankcija SAD.

    Krajišnik je bivši predsjednik Narodne skupštine RS te visoki funkcioner i jedan od osnivača SDS-a, a na listi se našao zbog presude Haškog tribunala za ratne zločine. Krajišnik je odležao svoju kaznu i vratio se u RS, gdje je živio u porodičnoj kući do smrti prošle godine usljed zaraze korona virusom. Đogo se na listi našao kao bivši tjelohranitelj generala VRS Ratka Mladića i optužen je za pomaganje u Mladićevom skrivanju, dok je Nikolić osuđen u Haškom tribunalu kao komandant kampa za ratne zarobljenike tokom rata.

    Miloš Krajišnik, sin Momčila Krajišnika, za “Nezavisne novine” je rekao da ih niko nije kontaktirao iz Amerike u vezi sa skidanjem s liste te da je od nas saznao da je njegov otac skinut sa nje.

    Tvrdi da njegov otac nije počinio zločine za koje su ga teretili u Hagu.

    “Mi kao porodica smo uvijek smatrali, i smatramo i danas, da naš otac nije kriv ni za jednu od tačaka optužnice koje su mu stavili na teret. Po našem mišljenju, ta anatema s njegovog i našeg porodičnog imena trebalo je davno da bude skinuta. Niko se u Americi nije oglašavao po tom pitanju ni kad smo ih kontaktirali i tražili da se te sankcije skinu. Ali u svakom slučaju drago mi je da je ta mrlja konačno skinuta i nadam se da je to trajna kategorija. To je za nas moralna satisfakcija”, rekao je Krajišnik. Naglasio je da ni on ni porodica zbog sankcija nisu imali većih problema i da im je najteže palo što su bili označeni.

    Zbog vremenske razlike u petak nismo dobili odgovore iz OFAC-a, ali su nam u jednom od ranijih mejlova detaljno objasnili proceduru i stavljanja i skidanja osoba s ove liste. Kako su nam rekli, smrt neke osobe nije povezana s odlukom skidanje s liste jer, kako su pojasnili, osoba koja je na listi može, na primjer, imati imovinu koja je blokirana i koju nije moguće koristiti sve dok je osoba na tom spisku. Dodali su da se procedura skidanja s liste sankcija odvija na dva načina… Jedan način je da neko pravno ili fizičko lice treba da se obrati OFAC-u i pruži dokaze da osoba više ne treba da bude na listi. Drugi način je saradnja sa federalnim vlastima Amerike u nekom kriminalnom slučaju ili ponuda druge vrste pomoći američkim istražnim organima.

    “Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, nego pozitivna promjena ponašanja. Svake godine OFAC ukloni stotine pojedinaca i pravnih lica s liste. Svako uklanjanje bazirano je na opsežnom procesu zato što je očuvanje integriteta američkih sankcija prioritet OFAC-a i osnovna ideja vodilja iza temeljnog procesa evaluacije svakog pojedinačnog zahtjeva za uklanjanje zasnovanog na objektivnim dokazima i činjenicama”, objasnili su nam.

    Krajišnik nam je rekao i da nije detaljno upoznat s procedurom, ali da se sjeća da je njegov otac preko jedne američke advokatske kuće pokrenuo zahtjev za uklanjanje s liste.

    Na Balkanskoj listi OFAC-a, koju je 2004. godine pokrenuo američki predsjednik Džordž Buš, a produžavali ostali predsjednici poslije njega, nalazi se oko 200 imena s područja bivše Jugoslavije. Među sankcionisanima je i SDS kao stranka, pa ovo uklanjanje s liste pokreće zanimljivo pitanje da li to znači da su prestali razlozi za sankcionisanje ove stranke. Na listi su, među ostalima, i Slobodan Milošević, Ljubo Ćesić Rojs, Četnički ravnogorski pokret, Front Albanskog nacionalnog jedinstva, Milovan Bjelica, Radovan Karadžić, Sanja Karadžić Jovičević, Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe, Milorad Ulemek Legija, Milan Milutinović, Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova, Biljana Plavšić, Slavko Roguljić, Senad Šahinpašić, Vojislav Šešelj, Milorad Dodik i drugi.

  • Cvijanović o oslobođenju Bosnića: U BiH mnogo bezbjednosnih izazova o kojima se ne priča

    Cvijanović o oslobođenju Bosnića: U BiH mnogo bezbjednosnih izazova o kojima se ne priča

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas u Brodu da u okviru BiH, ali i cijelog regiona postoji mnogo bezbjednosnih izazova, ali se, nažalost, o njima ne priča i ne dobijaju ime i prezime.

    Komentarišući puštanje na slobodu vehabijskog vođe Bilala Bosnića, Cvijanovićeva je istakla da su ti izazovi počeli još od vremena kada je u BiH omogućeno prisustvo mudžahedina koji su ratovali i odsijecali glave.

    “Isti ti ratnici zasnivali su porodice na teritoriji BiH, ženili ovdašnje žene, ostajali ovdje, dobili pasoše i sva moguća dokumenta. Zbog toga, mnogi nemili događaji, teroristički akti u svijetu su imali vezu sa BiH”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Brodu.

    Predsjednik Srpske je podsjetila na napade u Njujorku, municiju u Parizu koja je poticala iz BiH, pasoše BiH koje su imali teroristi i slično.

    “To nas upućuje na oprez. Institucije treba da razvijaju svoje bezbjednosne kapacitete. Srećna sam što Republika Srpska zaista posvećuje veliku pažnju ovom pitanju, pri čemu se oslanjamo na Ministarstvo unutrašnjih poslova”, napomenula je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, da bi se oduprli svim tim izazovima, trebalo bi da postoji velika sinergija u okviru cijele BiH i posvećenost svih institucija.

    “Nažalost, to često nisam vidjela u Federaciji BiH i žalim zbog toga. Žalim što svaki bezbjednosni rizik koji smo imali ovdje nije dobio ime i prezime”, istakla je Cvijanovićeva.

    Nekadašnji vođa vehabija iz Bužima Husein Bilal Bosnić jutros je izašao iz zatvora u Vojkovićima gdje je služio kaznu od sedam godina na koju ga je osudio Sud BiH zbog podsticanja na terorizam.

  • Bilal Bosnić pušten na slobodu nakon što je odslužio sedmogodišnju kaznu zatvora

    Bilal Bosnić pušten na slobodu nakon što je odslužio sedmogodišnju kaznu zatvora

    Husein Bilal Bosnić koji je 2015. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog podsticanja na terorističke aktivnosti, pušten je u jutarnjim satima na slobodu.

    Bosnić je jutros pušten na slobodu iz zatvora u Vojkovićima nakon što je odslužio punu kaznu zatvora.

    Bosniću je 2016. potvrđena presuda kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i podsticanja na terorizam, te organizovanja terorističkih grupa. U Vojkoviće je prebačen iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica, gdje je ranije služio kaznu.

    Njemu je prvostepena presuda izrečena krajem 2015. godine kada je proglašen krivim da je 2013. i 2014. održavao govore s ciljem podsticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organizovanoj terorističkoj grupi u Islamskoj državi.

    Uhapšen je 3. septembra 2014. godine u akciji “Damask” zajedno sa još 15 selefija, a nakon tri mjeseca pušteni su na slobodu. Međutim, ubrzo potom ponovo je uhapšen, a zatim vraćen u pritvor.

  • CIK-u treba 10 miliona za nove tehnologije

    CIK-u treba 10 miliona za nove tehnologije

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH revidirala je svoj prvobitni zahtjev za dodjelu sredstava iz budžeta za 2022. godinu kojim traži deset miliona KM za nabavku opreme neophodne za digitalizaciju izbornog procesa.

    Pored deset miliona KM za nove tehnologije, CIK traži i dodatnih dva miliona KM za povećanje naknada članovima biračkih odbora jer, kako je istaknuto na juče održanoj sjednici CIK-a, gornja granica za ove naknade je 4,7 miliona KM u bruto iznosu, što nije dovoljno da se te naknade, koje su malene, povećaju.

    Podsjećanja radi, CIK je još ranije od Savjeta ministara BiH zatražio 24,8 miliona KM, s tim da im za osnovno funkcionisanje treba 12,8 miliona KM. Ovaj zahtjev CIK-a juče je revidiran u smislu da su aneksi za dodatna sredstva pojašnjeni i obrazloženi.

    Na juče održanoj sjednici istaknuto je da se “dodatnih” 12 miliona KM odnosi na nabavku novih tehnologija potrebnih za digitalizaciju izbornog procesa te povećanje naknada za članove biračkih odbora, koje se nisu povećavale godinama i koje su postale simbolične.

    “Korigovan budžetski zahtjev je dopunjen u smislu da su obrazloženja dopunjena svim potrebnim traženim dokumentima”, istaknuto je na juče održanoj sjednici Centralne izborne komisije BiH.

    Kada je riječ o novim tehnologijama u izbornom procesu, još ranije na sjednici CIK-a bilo je govora o tome da se za deset miliona KM, ukoliko se odobre, nabave laptopi, čitači biometrijskih podataka, otiska prsta i potrebna telekomunikaciona oprema.

    Kada je riječ o povećanju naknada članovima biračkih odbora, Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, još ranije je rekao da su te naknade skromne, zbog čega je bilo slučajeva da članovi biračkih odbora odustaju na sam dan izbora.

    “Neki nisu isplaćeni jer nemaju otvoren račun, a za tako male naknade nemaju ni ekonomsku opravdanost. CIK je zaključio da treba povećati naknade, pa uz dodatna dva miliona KM mogao bi se povećati iznos do 50 odsto”, rekao je tada Bakalar, kada se na sjednici CIK-a početkom avgusta govorilo o budžetskom zahtjevu za 2022. godinu.

    Kada je riječ o tim naknadama, prema odluci iz 2018, predsjednik biračkog odbora ima pravo na naknadu od 110 KM, a član 80 KM, dok njihovi zamjenici koji su angažovani na dan izbora imaju pravo na nakandu od 55, odnosno 30 KM. Inače, članovi biračkih odbora na dan izbora rade najmanje 14 sati.

    Kada je riječ o samom budžetu, veliko je pitanje da li će on uopšte biti usvojen i da li će uopšte biti obezbijeđen novac za održavanje opštih izbora, koji su planirani za narednu godinu, s obzirom na to da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH ne odlučuju. Kako stvari trenutno stoje, neodlučivanje u institucijama BiH trajaće sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojim se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u BiH. “Nezavisne novine” su nedavno objavile, prema nezvaničnim informacijama, da bi novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun CIK-a, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.

  • Amerika ukinula sankcije Krajišniku, uvod za skidanje sankcija SDS-u?

    Amerika ukinula sankcije Krajišniku, uvod za skidanje sankcija SDS-u?

    Kancelarija za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) američkog Ministarstva finansija ukinula je sankcije Momčilu Krajišniku, Draganu Nikoliću i Jovanu Đogi.

    Ukidanje sanckija, čak i kad su pokojnici u pitanju, je bitna zbog toga što porodica može raspolagati imovinom pokojnika ako ju ima u stranim bankama.

    Takođe, vjeruje se da je ovo uvod u skidanje sankcija SDS koji je i dalje na američkoj crnoj listi.

    Balkansku listu sankcija uveo je bivši američk predsjednik Džordž Buš, a potvrđivali svi naredni američki predsjednici.

    Američki mediji su izvještavali da je Bajdenova administracija pripremila listu sankcija za političare iz BiH zbog korupcije, ali još nema zvanične potvrde.

    Inače, Momčila Krajišnika je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, 2009. godine pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.

    Jovan Đogo bio je šef obezbjeđenja Ratka Mladića. On je bio optužen za pomaganje Mladiću u skrivanju.

    Nikolića je Haški tribunal osudio za ratne zločine.

  • Republika Srpska i Srbija prelaze na ćirilicu, olakšice za privrednike koji koriste to pismo

    Republika Srpska i Srbija prelaze na ćirilicu, olakšice za privrednike koji koriste to pismo

    U Srbiji i Republici Srpskoj će 15. septembra biti usvojen zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi “jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma”. Prije nego što ga odobre dva parlamenta, učinile su to danas dvije Vlade.

    Oglasi o sniženjima, rasprodajama, popustima, čak i o nazivima firmi, uskoro bi mogli biti ispisani na ćirilici. Vlada RS je usvojila Prijedlog zakona o zaštiti, očuvanju i upotrebi “jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma”, koji predviđa olakšice za sve privrednike koji informacije o svom biznisu budu komunicirali upravo na ćirilici. Olakšice za privrednike koji budu upotrebljavali ćirilicu ne znače i zabranu latinice onima koji je upotrebljavaju.

    Prijedlog zakona definiše i “način društvene brige o zaštiti i očuvanju jezika i ćirilice, kao i Vijeće za standardizaciju jezika i ćiriličnog pisma koje će funkcionisati kao tijelo upravnog i inspekcijskog nadzora”, prenosi RTRS.

    “Donošenje ovog zakona osigurava zaštitu i očuvanje jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma kao nematerijalnog kulturnog nasljeđa i osigurava prenošenje budućim generacijama u izvornom obliku. Takođe, osigurava širenje saznanja o vrijednostima i značaju jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma”, saopćeno je iz Vlade RS.

    Zakonom, koji bi i u Banjoj Luci i u Beogradu trebao da bude usvojen 15. septembra, između ostalog predviđeno je i da sve institucije, javna preduzeća i privredna društva sa većinskim javnim kapitalom, kao i udruženja, u svom radu ubuduće upotrebljavaju “srpski jezik i ćirilicu”.