VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Komšić: Razgovarali smo s Merkel, Schmidtov stav nije zvanični stav Njemačke

    Komšić: Razgovarali smo s Merkel, Schmidtov stav nije zvanični stav Njemačke

    Razgovarali smo s Merkel, Schmidtov stav nije zvanični stav Njemačke, kazao je poslije sastanka s ambasadorima Evropske unije predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

    Komšić je kazao kako su osnovne teme bile blokade koje su na snazi, posebno one koje se odnose na održavanje izbora naredne godine. Kazao je i kako je jedno od ambasadorskih pitanja bila i izjava visokog predstavnika Christian Schmidt.

    “Loše je da je Schmidt zauzeo stranu jer čim vi to uradite, u problemu ste. Onda sve što radi dalje će izazivati sumnju”, kazao je Komšić.

    Na tom skupu čule strašne izjave o Sarajevu i jednom narodu, dodao je te ponovio kako je posebno za to reagovao.

    “Nikad Sarajevo nije bilo mjesto koje je pripadalo samo jednom narodu, uvijek je bilo mjesta za svakoga. Danas pričamo o tome jer ima ljudi koji izađu i lupnu glupost”, izjavio je on.

    Njemačka vlada nije svoju politiku promijenila ni za milimetar, a Schmidta treba pitati za njegove izjave, dodao je

    O ograničavanju mandata članova Predsjedništva, opciju koja se pojavila kao mogućnost djelovanja visokog predstavnika, kazao je da to nije ni pravno moguće jer je dio Dejtonskog sporazuma, a to Schmidt ne može mijenjati.

  • Tužilaštvo želi Osmicu u pritvoru, jer se odmarao sa svjedokom

    Tužilaštvo želi Osmicu u pritvoru, jer se odmarao sa svjedokom

    Tužilaštvo BiH uputilo je Sudu BiH zahtjev za opoziv mjera zabrane i određivanje mjere pritvora direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA) Osmanu Mehmedagiću kojeg optužnica tereti za teška krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, falsifikovanje isprave i pranja novca.

    Određivanje mjere pritvora zatraženo je zbog nepoštivanja mjera zabrane određenih odlukom Suda BiH, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    U okviru rada na predmetu, Tužilaštvo BiH je došlo do informacija i dokaza da je Mehmedagić u proteklom periodu putovao, komunicirao i boravio na odmoru u inostranstvu sa osobom koja je navedena kao svjedok u predmetu, a kojoj se nije smio približavati na udaljenost manju od 50 metara u skladu sa izrečenim mjerama zabrane.

    Zbog evidentiranja kršenja izrečenih mjera zabrane, zatraženo je određivanje pritvora.

    Mediji su ranije prenijeli da je Mehmedagić prekršio mjere zabrane koje mu je odredio Sud BiH, jer se na svadbi kćerke predsjednika SDA Bakira Izetbegovića približio Asimu Sarajliću, svjedoku u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega.

    Sud BiH potvrdio je optužnicu Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio teška krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, falsifikovanje isprave i pranja novca.

    Sud BiH odbio je da odredi pritvor Mehmedagiću, te odredio mjere zabrane.

    Jedna od mjera zabrane i zabrana kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva BiH u ovom predmetu, uključujući i približavanje na udaljenosti od 50 metara, te svaki kontakt i razgovor o predmetu sa bilo kojom osobom, osim sa braniocima.

  • Ustavni sud RS odlučio: Nisu prihvaćene inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o likvidaciji

    Ustavni sud Republike Srpske današnjim odlukama nije prihvatio inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o likvidacionom postupku.

    “Ustavni sud je, takođe, odlučivao i o drugim pitanjima iz domena svoga poslovanja”, saopšteno je iz Ustavnog suda Srpske.

    U Banjaluci je danas održana 272. sjednica Ustavnog suda Republike Srpske, na kojoj je odlučivao, u skladu sa Ustavom i zakonom utvrđenim nadležnostima, o saglasnosti propisa i opštih akata sa Ustavom, odnosno o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonima Republike Srpske.

  • “Mali Tramp” o Kosovu: “Protraćio je sve”

    “Mali Tramp” o Kosovu: “Protraćio je sve”

    Bivši izaslanik nekadašnjeg predsednika SAD Donalda Trampa za dijalog Beograda i Prištine podsetio je da je svet pozdravio potpisivanje Vašingtonskog sporazuma.

    Ričard Grenel je u autorskom tekstu za američki sajt “Federalist” istakao da je “istorijske pregovore” od 4. septembra 2020. protraćio sadašnji predsednik Džo Bajden.

    “Trampova vizija za Srbiju i Kosovo je bila da se normalizuju njihovi ekonomski odnosi i da se pomogne u potpunoj revitalizaciji Balkana. Predsednik Tramp je verovao da konflikt utiče na otvaranje novih poslova i ekonomski razvoj obe strane. Takođe, verovao je da strategija konstante političke priče, koju je vodila EU, nije delovala”, naveo je Grenel u autorskom tekstu za američki sajt Federalist.

    Grenel je dodao da je “na štetu Balkana, administracija Džozefa Bajdena preuzela drugačiju poziciju”.

    “Predsednik Bajden nastavlja da ignoriše Kosovo, Albaniju, Srbiju i ceo region i odlučio je jednostavno da ne želi da se meša. Nema predsedničkog izaslanika za pregovore i nema diskusija i planova o tom regionu unutar njegove Bele kuće. Nema planiranih poseta na visokih zvaničnika SAD, niti ima datuma za dolazak balkanskih lidera u Vašington”, naveo je Grenel.

    Bivši izaslanik dodaje da je Bajden preneo proces na Evropsku uniju, u Brisel.

    “Sada je Evropska unija nadležna za strategiju obnove Balkana i normalizaciju razgovora. Kao što smo videli iz tempa Evropske unije o priključivanju EU, narodi Balkana neće imati pomoć u skorije vreme. Međutim, Tramp i dalje smatra da obe strane treba da nastave implementaciju Sporazuma o ekonomskoj normalizaciji, uprkos odsustvu Bajdenovog vođstva. Trampova administracija je verovala da će koraci Kosova i Srbije ka ekonomskoj normalizaciji umanjiti moć i značaj spornih i emocionalnih političkih pitanja, što su preduslovi za trajno rešavanje političkih sporova. I vizija predsednika Trampa je delovala”, ocenio je Grenel.

    Kroz teške pregovore, strane su se tada dogovorile da se povežu drumski i železnički, kao i da uspostave direktnu avio liniju između Beograda i Prištine, dodaje Grenel.

    “Pod Trampom, Srbija i Kosovo su se takođe dogovorili da otvore i naprave operativnim administrativni prelaz Merdare. Ovaj prelaz bi trebalo da bude početak toliko neophodnog slobodnog i efikasnog protoka ljudi i robe između Srbije i Kosova. Tramp i dalje veruje da obe strane treba da uzajamno priznaju diplome i profesionalne sertifikate, i da se priključe ‘mini-Šengen zoni’, u kojoj su Srbija, Albanija i Severna Makedonija, od oktobra 2019. godine”, naglasio je.

    Prema Grenelu, istorijsko otvaranje novog poglavlja 4. septembra 2020. godine pod Trampom već ima jednu uredbu koju je Bajdenova administracija potrošila.

    “Bilo je teško gledati kako je Bajden ignorisao moja ranija upozorenja da je pred nama čekanje kraja jedne od najtežih tačaka sporazuma: jednogodišnjeg moratorijuma na apliciranje Kosova za članstvo u međunarodnim organizacijama i jednogodišnji moratorijum na kampanju Srbije za povlačenje priznavanje Kosova”, istakao je Grenel.

    On podseća da je taj rok sada istekao.

    “Ta jednogodišnja obaveza je istekla i strane nisu više u obavezi da se drže obećanja. Veoma je razočaravajuće da Bajden nije čak ni pokušao da produži njihovo obećanje, kao da je zaboravio da Balkan uopšte postoji”, napominje Grenel.

    Tramp je od početka verovao da se poverenje prvo gradi u procesu stvaranja mogućnosti i budućnosti za mlade ljude, a ne u izmirivanju računa, simbolizmu ili ispravljanju istorijskih grešaka.

    “Nažalost, Trampov tim je pogrešio u proceni da je sitno izmirivanje računa između političnih oponenata problem samo na Balkanu; sada vidimo da se Bajdenova administracija suočava sa istom poteškoćom”, zaključio je Grenel.

  • Šmit i Eskobar na Balkanu: ima neka tajna veza?

    Šmit i Eskobar na Balkanu: ima neka tajna veza?

    Analitičari su mišljenja da će Eskobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći da doprinese dogovorima koji bi konačno mogli da se realizuju i u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore između Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Dejtonskog sporazuma u BiH.

    Gabrijel Eskobar je novi američki izaslanik za zapadni Balkan. Analitičari s kojima je DW razgovarao smatraju da postoji veza između imenovanja Eskobara i imenovanja novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

    Karijerni diplomata Gabrijel Eskobar odlično poznaje stanje na Balkanu, slažu se gotovo svi. Govori nekoliko jezika, među kojima i srpski, a od 1998. je tri godine bio na uzastopnim funkcijama u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Poslednja, sa koje ide na novu dužnost, je funkcija zamjenika američkog ambasadora u Beogradu.

    Stalno se priča o snažnijem američkom uticaju na Balkanu nakon posljednjih izbora u SAD. Da li će zaista taj „snažniji uticaj“ biti oličen u zamjeni dosadašnjeg izaslanika Metju Palmera, vidjeće se nakon Eskobarovih prvih poteza.

    Jedna politika, kakva god da bude

    „Odlazak Palmera znači da nova administracija želi diskontinuitet u dosadašnjem odnosu prema regionu, tako da dovode čovjeka koji će nepristrasno da sprovodi tu politiku. Ali to ćemo da vidimo po prvim njegovim potezima“, kaže direktor novosadske organizacije Centar za regionalizam Aleksandar Popov, ističući da niko od njih nije solo igrač, te da bi, kakva god ona bila, jedna politika trebalo da bude vidljiva.

    „Ovo do sada je bio jedan gemišt i političkih odnosa i međunarodnih predstavnika, kako EU tako i Amerike“, smatra Popov.

    Međutim, teško je reći šta će se od svega toga desiti i šta će biti rezultat u praksi. Mnogi ipak vjeruju da značajnijeg zaokreta u politici neće biti. Politika prema zemljama zapadnog Balkana biće ista kao i poslednjih deset godina. Čak možda i slabijeg uticaja, s obzirom na situaciju sa Avganistanom koja je pomjerila američki fokus interesovanja.

    „Ključni problem će i dalje biti odnos Beograda i Prištine i neka vrsta medijacije u tom procesu. Zbog situacije sa Avganistanom, pomjeren je fokus međunarodne zajednice sa zapadnog Balkana, pa bi bilo dobro spustiti se malo na zemlju i ne očekivati da se svijet vrti samo oko vas“, kategorična je Tanja Topić, politički analitičar iz Banjaluke, koja vidi vezu u imenovanju Eskobara s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

    Osovina Šmit-Eskobar?

    „Više očekujem pritiske od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje posebno BiH gledaju kao svoje čedo, jer su one već i ranije preduzele konkretne mjere protiv nekih političara, u vidu sankcija (Milorad Dodik, prim.aut). Čini mi se da je dolazak Šmita veća posvećenost rješenju slučaja zvanog BiH, kao i da je ta posvećenost usaglašena sa Amerikom. Da li će to djelovanje doneti neka poboljšanja i pomake na zapadnom Balkanu, teško je predvidjeti“, kaže Topić.

    Djelovanje međunarodne zajednice, bilo kroz EU ili Ameriku, izjednačilo se sa čekanjem na Godoa, kaže Topić, ali je veći problem što domaći političari čekaju pomoć sa strane, bez bilo kakvih samostalnih rješenja.

    Zanimljivo je da je Eskobar u jednoj od misija bio šef kabineta u Kancelariji visokog predstavnika u Banjaluci, ali i šef Kancelarije američke ambasade u ovom gradu. Pojedini mediji u BiH poslednjih dana prenose informaciju da je Eskobar „bio veoma aktivan oko izbora Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske 2010“, iako je to malo vjerovatno, s obzirom na popularnost koju je stranka na čijem je čelu (SNSD), imala u to vrijeme. To međutim ne isključuje mogućnost tih aktivnosti nekoliko godina ranije, kada je došao na vlast. U svakom slučaju ta podrška, kako su je tada zvali, „svjež dašak vjetra na Balkanu“, ovoga puta bi mogla izostati, kaže Popov.

    Ostao je samo eho

    „Eskobar poznaje čitav teren i ima ogromno iskustvo. Ali od Dodika, američkog eksponenta i alternative nacionalističkim liderima, ostao je samo eho. Ovaj Dodik koji je danas na sceni i koji je izložen američkim sankcijama, ne može imati ni naklonost američkog izaslanika“, kaže Popov, uz ocjenu da bi ovaj talas diplomatske ofanzive, mogao biti jasnije omeđen konkretnim ciljevima, i kada je reč o odnosima Beograda i Prištine, ali i kada je riječ o odnosima u BiH.

    Ipak, svi se slažu da će Amerika na Balkanu biti prisutna kao podrška EU, bez nametanja bilo kakvih rješenja. To je nedavno rekao i Eskobarov prethodnik, Metju Palmer – EU je tu da vodi pregovore između Beograda i Prištine, a krajnji cilj Amerike je uzajamno priznanje, ali se Amerika neće miješati u odluke. Ono što bude dogovoreno, mora biti sprovedeno, rekao je Palmer tokom posljednje posjete zemljama zapadnog Balkana.

    „Amerika će igrati iz drugog plana, Evropa je ovde broj jedan. Amerika želi da ponovo uspostavi saradnju s EU i biće im više podrška, nego što će voditi glavnu reč“, rekao je za BHT Ivan Vujačić, bivši ambasador Srbije u SAD.

    Crna Gora kao najveći saveznik

    Analitičari su mišljenja da će Eskobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći da doprinese dogovorima koji bi konačno mogli da se realizuju i u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore između Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Dejtonskog sporazuma u BiH.

    Što se tiče Crne Gore, Palmer je početkom jula, tokom posjete toj zemlji, pohvalio privrženost premijera Zdravka Krivokapića „zajedničkim vrijednostima“, pozivajući Crnu Goru da se ne pokoleba na svom evroatlantskom putu. Tada je rečeno da SAD „cijene doprinos Crne Gore razvoju regionalne stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu“, ali da je sada u fokusu borba protiv korupcije i transnacionalnog organizovanog kriminala – dve ključne oblasti za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.

  • Revidirana strategija za rješavanje predmeta ratnih zločina godinu dana pod opstrukcijama bošnjačke politike: Više ne kriju da igraju na kartu vremena

    Pristanak bošnjačkih političara i usvajanje Revidirane strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina bilo je samo bacanje magle u oči domaćoj i međunarodnoj javnosti, a ključni dokaz za to je činjenica da se tokom proteklih 12 mjeseci ništa nije promijenilo jer se svjesno čeka da vrijeme odradi svoje, ocijenili su to sagovornici “Glasa Srpske”.

    Revidirana strategija je, nakon dvogodišnje blokade od strane Bošnjaka, usvojena 24. septembra 2020. u Savjetu ministara BiH, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, a u čemu su učestvovali i predstavnici EU. Tad je usaglašeno da će, između ostalog, Ministarstvo pravde BiH, u roku od 30 dana, u Savjet ministara dostaviti prijedlog odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije, ali iako je bilo pokušaja da taj organ bude imenovan, do toga nije došlo jer su se bošnjačke strukture protivile predloženim kadrovima u ime Srpske.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić ističe za “Glas Srpske” da Bošnjaci ne žele da pred lice pravde budu izvedeni odgovorni za ratne zločine i da određeni tužioci sprovode politiku SDA.

    • Pokušavaju nametnuti samo jednog krivca za sve što se dešavalo u ratu, a to ne odgovara istini. Bošnjaci su opstruisali usvajanje ove Strategije, a kada je usvojena, opstruišu imenovanje Nadzornog tijela. Ni međunarodna zajednica ne reaguje, jer se ne radi prema utvrđenim prioritetima, ali ih je interesovalo nametanje zakona. To potvrđuje dvostruke aršine na koje godinama upozoravamo i da je stalno na sceni satanizacija srpskog naroda i srpskih žrtava – istakao je Kojić.

    Podsjetio je da nametnute dopune Krivičnog zakona BiH, odnosno zabrana negiranja genocida koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko na odlasku, otežava odbrane u procesima.

    • I taj potez, uz ovakav odnos prema obavezama iz Revidirane strategije, sve govori. Cilj je zacementirati sve donesene presude i spriječiti da i Bošnjaci budu optuženi, a kasnije i presuđeni za zločine nad Srbima, kao i Hrvati – zaključio je Kojić.

    Sa njim je saglasan i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija koji je, kada je usvojena Revidirana strategije bio predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

    • Bošnjačko političko rukovodstvo, na čelu sa SDA, ne želi procesuiranje ratnih zločina nad Srbima. Klasične opstrukcije je nemoguće ne vidjeti i njima je bitno da prođe vrijeme, da svjedoci biološki nestanu, da presude nikada ne stignu one koje oni štite – istakao je Tegeltija koji je dodao da, kada bi sutra krenuli da rade, ne mogu biti ispoštovani usvojeni rokovi.

    Revidiranom strategijom, između ostalog, zaduženo je Tužilaštvo BiH da dostavi statističke podatke o pravosnažnim presudama, istragama te broj lica protiv kojih nije pokrenut postupak, odnosno koja nisu uzeta u rad od 2004. godine. Prema Strategiji, plan je da će najsloženiji predmeti biti procesuirani u Sudu BiH, a ostali, njih oko 200, biće procesuirani pred entitetskim, ili pravosuđem Brčko distrikta.

    Prvi pokušaj

    BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završe do 2023. godine. Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti, zbog čega je Savjet ministara u aprilu 2017. godine formirao radnu grupu koja je u maju iduće dostavila prijedlog revidirane strategije.

  • Predsjednik Vlade u Rusiji: Višković sa predstavnicima Gasproma

    Predsjednik Vlade u Rusiji: Višković sa predstavnicima Gasproma

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković treći dan posjete Sankt Peterburgu započeo je sastankom sa predstavnicima komapnije Gasprom.

    Sastanak sa predstavnicima Gasproma za međunarodnu saradnju je u toku.
    Sastanku sa predsjednikom Vlade prisistvuju Ljubo Glamočić direktor preduzeca “Gas RS” i šef predstavništva Srpske u Ruskoj Federaciji Duško Perović.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković sastaće se danas i sa rukovodstvom komapnije “Biokad”.
    Višković će danas položiti vijenac kod spomenika “Majka otadžbina”, povodom 8. septembra, “Dana sjećanja na žrtve opsade Lenjingrada”.

  • Kneževo ostalo bez autobuske veze sa svijetom

    Kneževo ostalo bez autobuske veze sa svijetom

    Nijedan autobus više ne saobraća iz Kneževa niti prema tom gradiću, što predstavlja ogroman problem stanovništvu ove male opštine, a pogotovo radnicima i đacima.

    Imali su sve do početka ove sedmice autobusku liniju koja ih je povezivala sa Banjalukom, ali je inspekcija taj autobus isključila iz saobraćaja, tako da se mještani sada moraju snalaziti na razne načine.

    Iz Inspektorata Srpske saznajemo da je u okviru inspekcijske kontrole prevoznika “Transport” Kneževo u ponedjeljak, na zahtjev Republičke saobraćajne inspekcije, kontrolisani autobus ovog prevoznika upućen na vanredni tehnički pregled.

    “Prilikom vanrednog tehničkog pregleda autobusa utvrđene su mnogobrojne neispravnosti, te je republički saobraćajni inspektor to vozilo isključio iz saobraćaja, uz oduzimanje potvrde o registraciji, kao i registarskih oznaka. Ta mjera ostaće na snazi sve do otklanjanja utvrđenih neispravnosti”, kažu za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Republike Srpske.

    Lokalna vlast se uhvatila u koštac sa novonastalom situacijom, a sve bi, očekuje se, trebalo biti jasnije u narednim danima.

    Opštinski načelnik Goran Borojević rekao je za “Nezavisne novine” da su juče ujutru na sastanak zvali predstavnika preduzeća koje je do sada obavljalo autobuski prevoz, ali…

    “Najvjerovatnije ćemo krenuti tražiti drugog prevoznika. Uspostavili smo neke kontakte pa čekamo odgovore u smislu da li su zainteresovani za uvođenje linija Kneževo – Banjaluka. Dakle, pokušavamo pronaći drugog prevoznika koji bi uveo linije”, rekao je Borojević.

    Miloš Popović, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Javorani, ističe da novonastala situacija i te kako predstavlja problem mještanima.

    “Treba nam redovan prevoz. Imate radnike, imate đake, koji idu prema Banjaluci. Autobuska linija nam je i te kako potrebna”, rekao je Popović za “Nezavisne novine”.

    I Goran Vujančević, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Šolaji, ističe da im autobuski prevoz mnogo znači.

    “Taj prevoz posebno znači za djecu. Vidjeću sa mještanima šta i kako, gledaćemo da se nešto organizuje za đake. Činjenica je da nam svima treba prevoz prema Banjaluci, nemaju svi svoj auto”, rekao je Vujančević.

    I Predrag Veleušić, direktor “Transporta” Kneževo, potvrđuje da je njihov autobus isključen iz saobraćaja.

    “Mi smo prije korone imali više autobusa. Korona nas je uništila, zajedno sa divljim prevoznicima, za koje nadležni nisu uspjeli naći rješenje. U ponedjeljak su inspekcija i dva policijska auta pod rotacijom sačekale naš autobus”, rekao je Veleušić, te dodao da je “Transport” Kneževo imao pet polazaka iz Kneževa i povrataka iz Banjaluke.

    Prema njegovim riječima, divlji prevoznici su im godišnje uzimali između 150.000 i 200.000 maraka.

    “Ne znam ko bi to mogao izdržati. Mi nismo mogli. Zato su naša auta došla u tako lošu situaciju. Mi smo 2019. godine imali oko 300.000 KM godišnjeg prometa. U 2020. godini, sa dolaskom korone, riječ je bilo o 136.000 KM. A u ovoj godini, za šest mjeseci, svega 42.000 maraka prometa. A nismo otpuštali nijednog radnika. Ja sam i očekivao da će se ovo desiti”, naglasio je Veleušić.

  • Lagumdžija: Schmidt je upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH

    Lagumdžija: Schmidt je upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH

    Povodom nedavnih izjava Christiana Schmidta o Željku Komšiću oglasio se nekadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, koji je kazao da bi nametanje Izbornog zakona stvorilo nove nepravde.

    “Nakon ‘medenog mjeseca’ visokog predstavnika i dvije trećine šefa države, koji nije trajao ni mjesec dana, jučer su se pojavile prve upozoravajuće verbalne pukotine”, rekao je Lagumdžija.

    U vezi sa Schmidtovom izjavom da Hrvatima treba nešto dati da bi se osjećali dovoljno zastupljenima, jer bi u suprotnom mogli bojkotovati izbore, Lagumdžija je kazao da se ovdje ne radi o tome ko će ući u Predsjedništvo, već o tome kako ne otvarati nove krize, praviti nove nepravde da bi se ispravljale manje i ostavljale veće.

    “Promjenama Izbornog zakona se ne trebaju ispunjavati parcijalne političke želje malih populista i velikih prevaranata, već prije svega treba ispuniti nekoliko kapitalnih ciljeva”, naglasio je.

    Dodao je da Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon treba mijenjati da bi se primijenila presuda Suda u Strazburu, koji je utvrdio diskriminaciju u ovim dokumentima, te da se Ustav može mijenjati samo u Parlamentarnoj skupštini BiH. lagumdžija tvrdi da visoki predstavnik ni teorijski nema kapacitet da nametne promjene Ustava.

    “Treba eliminirati nedemokratsku praksu kroz sistemski omogućene blokade u formiranju vlasti, prije svega u Federaciji. Za ovo nema političke volje bez novih izbora. Ovo se, djelomično, može riješiti bez izmjena Ustava i kroz izmjene samo nekih zakona. To u krajnjoj liniji može biti urađeno nametanjem odluke visokog predstavnika. Posebna je tema da li on to hoće da uradi i pod kojim uslovima… Visoki predstavnik ne bi smio nametati Izborni zakon kojim će ispravljati bilo čije frustracije, a istovremeno stvarati nove i još veće. Ipak, izgleda da ga ne treba upozoravati da nema pravo na podjelu Federacije na dvije primarno etničke izborne jedinice, jer je i sam dobro primijetio da to vodi do podjele na 3 entiteta (što svakako niti ima mandat niti će mu biti dozvoljeno)”, rekao je Lagumdžija.
    Osim toga, kazao je da je visoki predstavnik upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, dodavši da to nije istina, jer HDZ u pravilu ima znatno veći broj funkcionera nego što to Ustav propisuje.

    “Na kraju treba svakome, i visokom predstavniku, kao i onima koji nas jadno ‘brane’ ili jalovo napadaju, jasno dati do znanja: Ovdje ima dovoljno građana ove zemlje, i muslimana i onih koji to nisu, kao i prijatelja Bosne i Hercegovine kao države i društva zajedničkih vrijednosti. Oni neće dozvoliti da se ovdje, na mala vrata, izbornim zakonima, stvara teritorija nastanjena izdanim i s pravom ogorčenim Evropljanima, koje neki mogu kolokvijalno i pogrešno nazivati ‘muslimansko ostrvo sa znatnim konfliktnim potencijalom i stalnim izvorom nemira'”, zaključio je Lagumdžija.

  • Komšić na sastanku s EU ambasadorima, na stolu Izborni zakon i blokada institucija

    Komšić na sastanku s EU ambasadorima, na stolu Izborni zakon i blokada institucija

    U zgradi Delegacije Evropske unije počeo je sastanak predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića s ambasadorima svih zemalja članica EU.

    Kako saznajemo teme o kojima će se razgovarati su izmjene Izbornog zakona, aktualna kriza te blokada državnih institucija.

    Sastanak dolazi u vrijeme blokade koja dolazi od člana Predsjedništva Milorada Dodika i stranaka iz Republike Srpske, ali i nakon osjetljivih izjava sa konferencije održane u nedjelju u Njemačkoj.

    Komšiću su zasmetale izjave novog visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je kazao kako sam Komšić predstavlja Hrvate, a birali su ga Bošnjaci.

    “Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotiranja izbora”, rekao je Schmidt tom prilikom.

    Komšić je na ovo odgovorio Schmidtu, kazavši kako mu je loša ocjena te da su tri glasačke kutije su anticivilizacijske.

    “Princip po kojem bi se formirale glasačke kutije za Bošnjake, kutije za Hrvate, kutije za Srbe, pa onda posebno kutije za ostale građane, je anticivilizacijski i ono što je anticivilizacijsko ne može biti dio rješenja, jer ni u Njemačkoj niti u bilo kojoj civiliziranoj državi ne postoje posebne glasačke kutije za katolike, protestante i muslimane”, kazao je tada Komšić.