VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • EUFOR: Francuska će sprovoditi vojne trenažne letove iznad BiH

    EUFOR: Francuska će sprovoditi vojne trenažne letove iznad BiH

    Mirovne snage Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR) saopštile su danas da će Francuska od ponedjeljka, 7. marta, sprovesti trenažne letove vojnih aviona nad Bosnom i Hercegovinom, u svjetlu pogoršanja međunarodne bezbjednosne situacije.

    “Nosač aviona ‘Šarl de Gol’ trenutno sprovodi operativnu obuku u Sredozemnom moru, a od ponedjeljka, 7. marta, njegovi avioni ‘Rafal’ obavljaće prelete zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu”, saopštio je EUFOR.

    EU je prošle nedjelje odlučila da, sa 600, poveća snage EUFOR-a na 1.100 vojnika iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke, kako bi se spriječila potencijalna nestabilnost poslije ruskog napada na Ukrajinu.

  • Stabilno zdravstveno stanje tinejdžera iz Šipova

    Stabilno zdravstveno stanje tinejdžera iz Šipova

    Zdravstveno stanje šesnaestogodišnjaka Vojina Ćućuta iz Šipova, koji je pronađen u kanjonu rijeke Sokočnice, za sada je stabilno.

    Kako je potvrđeno iz UKC RS u Banjaluci u toku je dijagnostička obrada zdravstvenog stanja tinejdžera.

    Iz UKC su naveli da su sve prognoze u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem preuranjene.

    Pacijent je primljen danas u 13.15 časova u Urgentni centar UKC.

    Šesnaestogodišnjak je pronađen u kanjonu rijeke Sokočnice u Šipovu, a njegov nestanak je prijavljen juče oko 14 časova.

    U potragu su bili uključeni pripadnici policijskih stanica Šipovo i Mrkonjić Grad, jedinica žandarmerije Mrkonjić Grad i Civilna zaštita Republike Srpske, a od jutros i helikopter Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Maloljetnik je helikopterom prevezen u UKC.

  • Dobit „Elektrokrajine” milion KM

    Dobit „Elektrokrajine” milion KM

    Preduzeće „Elektrokrajina” Banja Luka je prošlu godinu završilo sa profitabilnim poslovanjem uz ostvarenu bruto dobit od 985.000 KM.

    Zahvaljujući uspješnoj realizaciji niza složenih mjera na reorganizaciji i restrukturiranju preduzeća, „Elektrokrajina” je uspjela da gubitak od 15,9 miliona KM iz 2020. godine preokrene u pozitivno poslovanje u 2021. godini.

    Ukupni prošlogodišnji prihodi preduzeća iznosili su 153,2 miliona KM, što je smanjenje za 17,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok su rashodi istovremeno smanjeni za 24,3 odsto, na 152,2 miliona KM.

    „Ostvareni profit pokazuje da smo poslovanje uspješno prilagodili novim okolnostima velikog gubitka poslovnih prihoda zbog zakonske obaveze prestanka poslova prodaje električne energije. Štaviše, poslije dužeg niza godina, preduzeće smo doveli u situaciju da poslovnu godinu završi bez i jednog feninga tekućih obaveza prema „Elektroprivredi RS” i spoljnim povjeriocima”, naglasio je Čavić

    Ukazao je da su dosljednim aktivnostima kratkoročna potraživanja lani uspjeli smanjiti za skoro 30 odsto, odnosno više od 10 miliona KM, te naplatiti 3,8 miliona KM otpisanih potraživanja.

    Ukupne obaveze „Elektrokrajine” su umanjene za 7,4 miliona KM ili 3,1 odsto, dok su distributivni gubici manji za 0,6 odsto sa čim Uprava preduzeća nije u potpunosti zadovoljna smatrajući da postoji prostor za još bolje rezultate.

    Kako navodi, jedna od mjera bila je optimizacija radne snage zbog čega je preduzeće u procesu reorganizacije za trećinu smanjilo broj radnika, sa 1.908 na 1.310, što je dovelo do višemilionskih ušteda na platama.

    „Smanjenje broja zaposlenih uz unapređenje poslovnih rezultata omogućilo nam je da povećamo plate, prvenstveno deficitarnom tehničkom i drugom stručnom kadru. Prosječna plata je od marta 2019. godine, kada sam došao na čelo preduzeća, pa do decembra prošle godine povećana za 25 odsto, sa 986 KM na 1.229 KM. Sa tim aktivnostimo smo nastavili i ove godine imajući u vidu opšti porast troškova života”, kazao je Čavić.

    Za tri godine izgradili 1.000 km mreže
    Što se tiče aktivnosti na unapređenju kvaliteta isporuke električne energije, u Upravi „Elektrokrajine” ukazuju da su u elektrodistributivnu mrežu i druge razvojne projekte u prošloj godini uložili više od 20 miliona KM.

    „Sagledajući protekle tri godine od kako se nalazim na čelu preduzeća, u distributivnu mrežu smo investirali 65 miliona KM. Izgrađeno je i sanirano 1.000 kilometara vodova i 360 trafo stanica, što je maksimum u granicama naših finansijskih mogućnosti. Svjesni smo da to nije dovoljno, jer bi za potpunu rekonstrukciju mreže na području „Elektrokrajine” trebalo više od pola milijarde KM, što uveliko premašuje naš investicioni potencijal”, zaključio je Dragan Čavić.

  • Bratunac: Parastos za 185 srpskih boraca

    Bratunac: Parastos za 185 srpskih boraca

    U Bratuncu će danas biti nastavljeno obilježavanje 26 godina od egzodusa sarajevskih Srba nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

    Parastos za 185 poginulih srpskih boraca sa sarajevskog ratišta, čiji su posmrtni ostaci preneseni na bratunačko groblje u toku egzodusa, biće služen u podne.

    Nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora sarajevske opštine Hadžići Vidomir Banduka istakao je da porodice poginulih nisu htjele da ostave svoje junake da im se skrnave grobovi, već su prenijele njihove posmrtne ostatke u Bratunac, gdje su se naselile.

  • Da li će rat u Ukrajini učiniti da Evropskoj uniji budu prihvatljive bh. termoelektrane?

    Da li će rat u Ukrajini učiniti da Evropskoj uniji budu prihvatljive bh. termoelektrane?

    Intervencija Rusije, o kojoj su mnoge evropske države energetski ovisne, na Ukrajinu još više primorava na energetsku diverzifikaciju. To je osjetno i u Bosni i Hercegovini.

    Bosna i Hercegovina uvozi znatne količine nafte i plina iz Rusije. Cijene ovih energenata rastu usljed rata u Ukrajini te drugih geoekonomskih i geopolitičkih kretanja. Visoke cijene i opasnost da potpuno ostanu prije svega bez ruskog plina, na koji su se oslanjale, su naveli zemlje Starog kontinenta da intenzivnije razmatraju tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, ali i ponovno korištenje većih količina uglja.

    Među takvim državama je i jedna od najjačih ekonomija svijeta – Njemačka. Ministar za klimu i ekonomiju ove države Robert Habeck je najavio da će ova država ubrzati tranziciju ka obnovljivim izvorima energije te da će to podrazumijevati nastavak okončanja korištenja uglja i nuklearne energije.

    Međutim, potpredsjedniku Evropske komisije Fransu Timmermansu je sada prihvatljivo i ponovno korištenje energenta kojim se znatno zagađuje okoliš. Naravno, riječ je o uglju koji je zbog klimatskih promjena okarakterisan kao jedna među najvećim prijetnjama, ako ne i najveća prijetnja. No, kako je Timmermans izjavio za BBC, u ovakvoj situaciji nema tabua.

    S obzirom na prethodno navedeno, nije isključeno da EU promijeni stav o radu termoelektrana u Bosni i Hercegovini. Do sada je insistirano na tome da se one što prije zatvore. Negativan stav unije o ovoj vrsti energetskih postrojenja odnosio se i na planirani Blok 7 Termoelektrane Tuzla. Razlog zbog kojeg nije bio prihvatljiv EU jeste što bi dodatno zagađivao okoliš i što je novac za gradnju osiguran kineskim kreditom.

    Ne bi bilo iznenađujuće da uniji u novonastalim geopolitičkim okolnostima bude prihvatljivija nova termoelektrana nego velika ovisnost o Rusiji. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je prošli mjesec predložila produženje rada dva bloka u termoelektranama u Tuzli i Kaknju. Treba napomenuti i to da Bosna i Hercegovina struju, uglavnom proizvedenu u termoelektranama, izvozi u evropske države.

    Sigurno je da bi Bosna i Hercegovina bila u boljoj situaciji da se mnogo više posvetila tranziciji ka obnovljivim izvorima energije. Time bi manje ovisila i o Rusiji i o uglju, a imala bi i čišći okoliš. To bi se postiglo i konceptom prosumer (proizvođač/potrošač).

  • Si Ðinping uputio čestitku Vučiću za rođendan

    Si Ðinping uputio čestitku Vučiću za rođendan

    • Predsednik Kine Si Ðinping uputio je danas rođendansku čestitku predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojoj je naveo da saradnja dve države daje bogate rezultate “koji donose konkretnu korist narodima obeju zemalja”.

    “Visoko cenim dobar poslovni odnos, kao i lično prijateljstvo koje sam izgradio sa Vama, i pridajem veliki značaj razvoju odnosa Kine i Srbije”, napisao je kineski predsednik.

    “Zato sam spreman da, zajedno sa Vama, unapređujem tradicionalno prijateljstvo i uzajamno korisnu saradnju Kine i Srbije kako bismo ih trajno podigli na novi nivo i doprineli blagostanju naših dveju zemalja i naroda. Želim Vam dobro zdravlje i sve najbolje”, navodi se u čestitki predsednika Si Ðinpinga.

    Kineski predsednik je napisao da se “poslednjih godina, razvoj sveobuhvatnog strateškog partnerstva Kine i Srbije održava na visokom nivou, a međusobno političko poverenje je čvrsto”.

    “Naša praktična saradnja daje bogate rezultate, koji donose konkretnu korist narodima obeju zemalja. Suočavajući se sa izazovom pandemije virusa KOVID-19, Kina i Srbija dele dobro i zlo i međusobno se pomažu, čime potvrđuju svoje dragoceno, čelično prijateljstvo”, naveo je Si.

    On je takođe zahvalio predsedniku Srbije što je posetio Kinu i prisustvovao ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.

    “Veliko mi je zadovoljstvo što sam, tom prilikom, sa Vama održao sastanak, na kome smo postigli mnogo novih konsenzusa o pitanjima kojima zajedno pridajemo pažnju”, napisao je kineski predsednik u čestitki povodom Vučićevog rođendana.

  • “Dodik zapravo ne želi nezavisnu Srpsku” Eskobar o ratu u Ukrajini i političkoj situaciju u BiH

    O trenutanom stanju u BiH za Hrvatsku televiziju govorio je posebni američki izaslanik za zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar. Na pitanje je li moguće da Rusija sada prizna Republiku Srpsku, Eskobar je odgovorio kako nije ništa čuo o tome i misli kako bi svaki korak kojim bi se destabilizovala BiH sada bio katastrofalan.

    Uprocesu smo u kojem pokušavamo provesti izborne i ograničene ustavne reforme koje će omogućiti BiH da ispuni svoje težnje i jednog dana postane članica EU. Nažalost, mislim da sve vođe Bosne i Hercegovine ne dijele tu viziju. Ali mislim da razlozi nisu politički ciljevi, to sam već rekao. Tu se prije radi o zaštiti korupcije. Mislim da Republika Srpska ne želi nezavisnost. Mislim da Republika Srpska, pogotovo Milorad Dodik želi da se oslobodi svih federalnih sudova, istraga i regulatora koji bi stali na kraj njegovoj korupciji. Mislim da ne želi nezavisnost jer ona traži odgovornost prema budžetu, prema nizu drugih stvari. Zna da ga niko u regiji ne bi priznao, niko od susjeda – naglasio je Eskobar.

    On je istakao da SAD trenutno sankcijama protiv Moskve prije svega cilja ruske oligarhe, te se komentarisao i uvođenje sankcija Dodika.

    – Trenutno sankcijama ciljamo ruske oligarhe. Pogledajte te sankcije, to bi se moglo dogoditi i u toj regiji. Ljudi koji ne vjeruju da sankcije djeluju, moraju samo pogledati Rusiju – rekao je Eskobar.

    BiH održat će izbore u oktobru. Hrvatsko stajalište je jasno: bez promjene izbornog zakona, izbori neće biti pošteni, a Hrvati neće imati legitimne predstavnike.Upitan je li moguć politički kompromis u BiH prije izbora?

    – Ne samo da je moguće, nego mislim da je nužno i hitno. Sve strane uključene u pregovore moraju biti brze i pobrinuti se da se izbori ove godine održe u najboljim mogućim uslovima – naglasio je Eskobar za HRT.

  • OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR se oglasio se oglasio na zvaničnom Tviter nalogu gdje je demantovao navode kako je Centralna banka BiH međuentitetska institucija, kao i to da je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu.

    entralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija niti je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu. Centralna banka BiH je državna institucija osnovana Aneksom 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – navode iz OHR.

    Iz OHR su ponovili kako je Ustavom BiH konkretno Parlamentarna skupština BiH zadužena da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH.

    – Ustavom BiH konkretno je zadužena Parlamentarna skupština BiH da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH, što je Parlamentarna skupština BiH i učinila 1997. godine, usvajanjem Zakona o Centralnoj banci BiH – dodali su iz OHR.

    OHR je reagovao na tvrdnju kako je “Centralna banka BiH osnovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao zajednička banka RS i FBiH, ali da su visoki predstavnici ukinuli tu strukturu i prenijeli upravljanje Centralnom bankom BiH na zajedničke institucije”. Takođe u toj tvrdnji je navedeno kako “prema Ustavu, Predsjedništvo je nadzorni organ, odnosno tijelo koje nadzire rad CBBiH”.Podsjetimo, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik je predložio da se dva entiteta hitno dogovore o izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH, koja bi potom odštampala 400 miliona evra, koliko ima rezervi, prenosi Avaz.

  • Spirou: Rat u Jugoslaviji je izbio zbog geopolitičkih interesa evropskih država

    Spirou: Rat u Jugoslaviji je izbio zbog geopolitičkih interesa evropskih država

    Član Demokratske stranke SAD Kris Spirou izjavio je da su pregovori u Dejtonu, gdje je bio savjetnik delegacije tadašnje SR Jugoslavije, završeni tako da, umjesto da Srbija ne postoji, sada postoje praktično dvije Srbije – Republika Srpska i Srbija, što je isto kada je riječ o srpskom narodu.

    Spirou je za RTRS rekao da je devedestih na područiju bivše Jugoslavije bio građanski rat koji je izbio radi geopolitičkih interesa evropskih država koje su željele eliminaciju Srbije i da Srbe suze na područja oko Beograda.

    On smatra da bi se desio, kako je rekao, treći mini svjetski rat, da u Dejtonu nije postignut sporazum, a da bi u tom slučaju razvoj situacije bio takav da bi onda najprije trebalo spašavati Srbe od katastrofe.

    Spirou je naveo da je njegov motiv da uđe u mirnodopski proces bio sasvim slučajan, nakon što su mu kada je bio u Grčkoj prišla trojica Srba koji su izrazili želju da se SAD uključe kako bi bio postignut mir.

    Nakon toga se sastao sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i rekao mu da će mu pomoći ako je on (Milošević) za mir i ima namjeru za postizanjem mira i da sačuva srpsku naciju.

    Spirou je naveo da je Milošević bio čvrsto za to da rat koji se tada vodio treba zaustaviti, kao i da Srbima ne treba ništa tuđe, nego samo da drugi ostave Srbe na miru.

    On je rekao da nije u toku sa sadašnjom situacijom, naglasivši da nikome na ovim prostorima nisu potrebne devedesete i da putem razgovora svako treba da traži svoj interes.

  • KUIP KS dobio odgovor iz Zagreba o diplomi Sebije Izetbegović

    KUIP KS dobio odgovor iz Zagreba o diplomi Sebije Izetbegović

    Na zahtjev Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo (KUIP), obavljena je istraga o postdiplomskim studijima direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zahtjev KUIP-a Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine proslijedilo je kolegama u Hrvatskoj. Stigao je i odgovor u kojem se navodi isto što i ranije, da Sebija Izetbegović jeste upisala postidiplomski studij, ali da nije polagala ispite i da ga nije završila. Ovo je Izetbegović i sama izjavila ranije u intervjuu za N1.

    “Na zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu očitovao se da je gospođa Sebija Izetbegović bila upisana u prvu godinu postdiplomskog studija ‘Ulstrasound in clinical medicine” u akademoskoj godini 1992-1993. Takođe se očitovao da u dosjeu imenovane ne postoji dokumentacija na temelju koje bi potvrdili vjerodostojnost indeksa i odgovorili na pitanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je zatražilo pojašnjenje zašto nije moguće doći do informacije o tome da li je imenovana položila neki kolegij te da li je imenovana diplomirana i je li joj izdata diploma, koji je datum i broj diplome. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je dao pojašnjenje kako u dosjeu gospođe Sebije Izetbegović ne postoji dokumentacija o polaganju ispita i da imenovana nakon polaganja ispita nije vratila Studentsku referadu niti indeks niti ispitnu dokumentaciju na temelju koje bi joj se upisalo polaganje ispita u evidenciju. Takođe je dao odgovor da imenovana nije završila postdiplomske studije ‘Ultrasound in clinical medicine” niti joj je na tom Studiju izdana diploma”, stoji u odgovoru Ministarstva znanosti i obrazovanja RH.

    Podsjetimo, prof. Izetbegović je u intervjuu za N1 rekla kako ona i nije specijalizirala u Zagrebu već da je tamo provodila vrijeme u svrhu učenja.

    “Što se tiče akademske karijere, zavšila sam studije na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, zatim sam odbranila magistarski rad – mentor mi je bio profesor Srećko Šimić, a za moj doktorat mentor je, ponavljam, bio profesor Asim Kurjak”, rekla je Izetbegović tada.