Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, danas će se u Beogradu sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Najavljujući susret, prije nekoliko dana, Dodik je rekao da je sastanak u okviru njihovih redovnih konsultacija, a Vučić zbog predstojećeg obilježavanja Dana nacionalne zastave i srpskog jedinstva, prenosi RTRS.
Do sastanka Vučića i Dodika dolazi dan uoči posjete njemačke kancelarke Angele Merkel Srbiji.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković nema ništa sa gradnjom spomen kompleksa u Donjoj Gradini, te da je riječ o dogovoru koji Republika Srpska i Srbija imaju već duže vrijeme.
“Ko nju šta pita? Šta ona ima s tim? Njeni preci su klali, ubijali Srbe, na kraju bi još nju trebalo da pitamo nešto”, rekao je Dodik komentarišući izjavu Turkovićeve da je “neprihvatljivo da se kompleks u Donjoj Gradini radi bez odluke institucija BiH”.
Dodik je naglasio da se kompleks gradi na prostoru Republike Srpske u Gradini.
“To je dogovor koji Republika Srpska i Srbija imaju već duže vrijeme. Radi se opsežan projekat koji treba da objedini sva mjesta stradanja u Gradini, ona koja su ostala izvan srpskih država kao što su Pag, Jadovno, Garavice kod Bihaća gdje je ubijeno u sedam dana 14.000 Srba”, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je u Bihaću prije Drugog svjetskog rata živjelo 76 odsto Srba.
“Ubijeno je tada 14.000 Srba i naravno da nije čudo što danas u Bihaću ima samo 96 Srba od čega 50 i nešto njih pripadaju porodicama pravoslavnih sveštenika”, rekao je Dodik.
On je dodao da to govori o tome kako je u kontinuiteu bilo strašno stradanje Srba.
Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, poručio je da će na sutrašnjem predstavljanju Tima za reviziju govoriti o tome kako je jedan profesor, a bivši zamjenik gradonačelnika, postao milioner za vrijeme jednog mandata.
“Sutra ćete imati priliku čuti o našem profesoru, nekada zamjeniku gradonačelnika, o tome kako je za četiri godine postao milioner i tome koliko je firmi osnovao sa ljudima koji su takođe imali radili u kabinetu prethodnog gradonačelnika”, rekao je Stanivuković.
On je dodao da “funkcioneri SNSD rade po principu porodice Dodik”, što će, kaže, potvrditi i ovaj izvještaj Tima za reviziju.
“Ako oni imaju 60 firimi, drugi moraju da se približavaju tom broju, pa da imaju bar 6. Izgleda ko se više približi, taj je cjenjeniji u toj crvenoj bandi. Zato, što nas više dođe sutra, njih će više biti sramota što su radili na taj način. Važno je da sve ovo sutra uživo čujete ispred televizije koju svi plaćamo, a koja o tome uporno ćuti”, rekao je Stanivuković.
Dodaje da će ujedno pozvati MUP i Tužilaštvo da počnu da reaguju.
“Pozivam ih da rade nakon što iznesemo sutra sve dokaze, crno na bijelo, ali da djeluju i po pitanju tema koje smo ranije pokrenuli. Dakle, sutra govorimo o vrhu crvene bande koja je upravljala gradon ne samo posljednje četiri godine, nego više od dvije decenije. Biće to jedan širi obuhvat. Nakon ovog izvještaja, vrlo brzo ćemo iznijeti još dodatnih tema, a u narednim danima podnosimo i krivične prijave. Pozivamo vas sve sutra ispred RTRS da pokažemo koliko znamo i zašto svih prethodnih godina nisu mogle da se naprave uštede od 17 miliona”, poručio je Stanivuković, piše Srpskainfo.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je danas, nakon razgovora sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, da su srpski narod i Srpska pravoslavna crkva jedno i da kao takvi moraju opstati.
Čestitajući mitropolitu Joanikiju ustoličenje, Dodik je poručio da su današnje vrijeme, ali i sva vremena za srpski narod uvijek tražili ljude koji mogu da razumiju i ponesu narodne probleme na svojim leđima i da ih na najbolji mogući način rješavaju.
“Zato i mislim da je ovo dio pravde koja je ovdje bila potrebna. Došao sam da čestitam kao čovjek koji vjeruje u SPC integrisanu i jedinstvenu, onu koja je osnovni element našeg identiteta, crkvu koja nikada nije poklela, kalkulisala u uvijek je istrajala”, rekao je Dodik novinarima u Manastiru Ždrebaonik gdje se danas sastao sa mitropolitom Joanikijem.
Dodik je dodao da ova vremena koja nose određene probleme mogu da se lakše shvate i brže riješe uz sjećanje na sve ono što je Crkva prošla kroz vijekove da bi očuvala narod.
“Želim sve najbolje, prije svega mitropolitu, a onda i svom vjerujućem narodu Crne Gore da ih ohrabrim da žive u nezavisnoj Crnoj Gori, ali da njihov identitet niko ne može i ne bi trebalo da ugrožava”, rekao je Dodik.
On je istakao da je narod u Republici Srpskoj i Srbiji uvijek spreman da razgovara o svemu što je potrebno da se pomogne narodu u Crnoj Gori i da rješava probleme.
“SPC je ovdje učinila sve da spriječi da se oduzmu hramovi, a to je pokazala kroz podršku naroda. Mi smo u Republici Srpskoj kao znak podrške organizovali litije u Banjaluci i Trebinju i davali podršku na različite načine, jer smo smatrali da smo jedno i da to jedno ne može niko da promijeni. To jedno mora opstati, a jedno se zove srpski narod i SPC”, rekao je Dodik.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pred sam kraj svog mandata odlazi u posjet Beogradu i Tirani. U regiji zapadnog Balkana se ova gesta različito tumači.
Oproštajna balkanska turneja njemačke kancelarke Angele Merkel i predstojeći njemački izbori pažljivo se prate u čitavoj regiji jugoistočne Evrope. Većina zemalja Zapadnog Balkana ima iste ciljeve i slične probleme: punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU) i istodobno gomilu domaćih izazova, od ekonomskih do korupcije, nedostatka reformi i etničkih napetosti.
Politike Njemačke i EU se stoga snažno reflektiraju i na domaće prilike, i sada se već analizira što će silazak s političke scene Angele Merkel značiti za ovaj dio Evrope, i mogu li se u tom smislu očekivati neke bitnije promjene, piše Deutsche Welle.
Kada je konkretno riječ o Srbiji, Njemačka je ne samo jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera nego i zemlja čiji se glas vidi kao presudan za proces evropskih integracija. Tome bi svakako trebalo dodati i jednu osobnu notu koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić unio u odnose s Angelom Merkel, što je vrlo često bio povod za oštre kritike opozicije u Srbiji. Dio srbijanske opozicije smatra da je Angela Merkel svojim blagonaklonim odnosom prema Aleksandru Vučiću i njegovim autokratskim potezima otežala oporbenu političku borbu, i na tako favorizirala vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) u Srbiji.
Nepromijenjeni njemački interesi
Razumljiva je stoga znatiželja u Beogradu povodom njemačkih izbora, ističe za DW Marko Savković iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, “ali mi ćemo morati sačekati neko vrijeme nakon formiranja vlade kako bismo vidjeli hoće li se nešto promijeniti u politici prema Srbiji, i Zapadnom Balkanu u cjelini”.
Pritom, nastavlja Savković, “bi trebalo analizirati jesu li se promijenili njemački interesi u regiji. Po mom mišljenju nisu, jer je Njemačka i dalje zainteresirana za stabilan Zapadni Balkan, koji ne proizvodi probleme, da je vrlo važna migrantska ruta pod kontrolom, a ujedno se bilježi i visok rast njemačkog gospodarskog prisustva u Srbiji. Mislim da će to ostati prioriteti i u budućnosti”, kaže naš sugovornik.
Oproštajna podrška Vučiću
Kao neka vrsta pripreme za posjet Angele Merkel Beogradu vide se susreti s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom, ali i razgovori u Beogradu s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.Kako za DW ocjenjuje Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove.
“”Angela Merkel dolazi u oproštajni posjet neposredno uoči izbor u Srbiji kako bi ponovo dala podršku Aleksandru Vučiću, a njeno prisustvo će predsjednik Srbije iskoristiti kako bi pokazao podršku Zapada, i sve će to biti u svrhu predizborne kampanje”, kaže Beširi.
Direktor Instituta za evropske poslove smatra „da neće biti nikakvih tektonskih promjena u njemačkoj politici prema Srbiji, osim što će možda sada zemlje EU-a postati svjesnije da SNS i Aleksandar Vučić ne ispunjavaju dogovoreno već punih devet godina. Angela Merkel je za to vrijeme vjerovala da je stabilokracija važnija od unutarnjih prilika u Srbiji, očekujući možda da se pitanje Kosova trajno riješi, ali se ni to nije dogodilo”, napominje Beširi.
Marko Savković susret sa Schmidtom također vidi kao pripremu za posjet Angele Merkel, i primjećuje kako je Vučić u jednom danu primio Schmidta, i održao izvanrednu konferenciju za medije na kojoj se pokušao ograditi od više politika koje se u drugim zemljama zapadnog Balkana doživljavaju kao problematične. „Tu konkretno mislim na ideju takozvanog srpskog svijeta”, kaže Savković.
Odlazi Vučićev EU oslonac?
Možda ključno pitanje nakon političkog odlaska Angele Merkel je hoće se i u kojoj mjeri sada promijeniti odnos cjelokupne EU prema Srbiji, konkretno prema vlasti Aleksandra Vučića. U Srbiji postoji snažna uvjerenost da je Merkel bila glavni oslonac Vučića u EU, i da je stoga u Srbiji i bilo teško s njim voditi ravnopravnu političku borbu.
Marko Savković ocjenjuje „da se taj odnos često simplificira, ali je to uvjerenje u svojoj biti točno. Vučić je konstruktivnim nastupom oko Kosova u prvim godinama vlasti, i naročito držanjem tijekom migrantske krize, na neki način zadužio Merkel. Vučić stalno ističe kako je ona tu uslugu vratila time što podržava Srbiju. Činjenica je i da su se ti susreti prorijedili u posljednjih par godina, i stoga mislim da se ovaj posjet može promatrati i kao nedvosmislena podrška evropskoj perspektivi zapadnog Balkana“, navodi Marko Savković.
Evropska unija ipak nije jedna homogena tvorevina, skreće pažnju Naim Leo Beširi, i kaže kako većina zemalja EU-a je bila kritična prema onome što se događa u Srbiji, ali da je Njemačka zaista često smirivala te glasove, jer je stabilnost regije stavljala ispred svega. A što se tiče srpske oporbe, ona prije svega nije nudila ništa novo kada je riječ o Kosovu, ili Bosni i Hercegovini, a pored toga bili su i vrlo kritični prema nekim reformskim zahtjevima koji su stizali iz EU-a. Nije stoga ni iznenađenje što odatle i nije stizala neka ozbiljnija podrška oporbi u Srbiji”, kaže Beširi.
Opozicija bi morala biti opreznija u svojim ocjenama, dodaje Marko Savković, „jer će jedna demokratska Njemačka biti potrebna svakom političkom akteru u Srbiji. Njemačka je i jedna od zemalja koja želi saslušati argumente opozicije, koji su kada je riječ o stanju demokracije u Srbiji, vrlo jaki. Zato je potrebno da i oni nastupe proaktivno prema novoj njemačkoj vladi, tko god u njoj bio”, naglašava naš sugovornik.
Tirana i Beograd- (ne)običan izbor?
Činjenica da će Angela Merkel tijekom oproštajne balkanske turneje posjetiti samo Beograd i Tiranu izazvala je nova pitanja, prije svega zašto su odabrane baš te dvije balkanske prijestolnice?
“Čini mi se da Angeli Merkel Aleksandar Vučić i Edi Rama djeluju kao njena čeda Berlinskog procesa, koji ipak nije uspjela sprovesti do kraja. Bojim se zato da će njen odlazak s političke scene biti i kraj tog Berlinskog procesa, koji nikada nije ni bio zamišljen kao zamjena za članstvo u EU, nego kao neki regionalni motor reformi, koje bi onda dovele do članstva u EU“, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi.
Marko Savković kaže da je “teško odgovoriti na to pitanje, jer mogla je to biti i Bosna i Hercegovina, koja je u nekoj permanentnoj krizi. Zanimljivo je i da ne ide na Kosovo, ne vjerujem da je to neko distanciranje od Kurtija (Aljbina, aktualnog premijera), ali je zanimljivo da tamo ne ide. I na kraju ne znam zašto ne ide u Sjevernu Makedoniju, koja je vrlo nezasluženo gurnuta na začelje evropskih integracija“, zaključuje izvršni direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost.
Da nije nje, on bi politički već odavno „umro“. Ovako huška Crnu Goru protiv Srba i Srbije, povremeno, kao vampir živeći od tuđe „krvi“. Huška, ne zato da bi rekao istinu i da bi odbranio Crnu Goru i njenu nezavisnost, jer nju niko ne dovodi u pitanje, već da bi sakrio svoju imperiju, svoj sram i kukavičluk.
Postavlja se pitanje: da li je ovih dana, nakon događaja na Cetinju bio da poseti Brkovića i njegove sinove u pritvoru? A toliko je posla i večera za njega i Lidiju bilo domaćinski spremano u toj njemu prijateljskoj i kumovskoj kući. Da li je bio kod Branke, Draganove supruge, da li je objasnio da Brkoviće nije uhapsio Andrija Mandić, niti ova vlast, nego on lično, preko svog privatnog tužioca, da bi produžio svoj boravak na slobodi. Sve će on pohapsiti, od Svetozara Marovića i njegove porodice, Predraga Ivanovića, preko ministra Vujovića, i ko zna koga još oko Aluminijskog kombinata, gde je on lično vodio operaciju.
Uhapsiće Brkovića i njegovu porodicu, Duška Kneževića, koji mu bio lični finasijer i partner u poslu, Brana Gvozdenovića i svakog drugog ko zna nešto o njemu. Izgleda da su svi krivi osim njega, koji potpisuje sinu koncesije za hidrocentrale, čiji sin dobija posao na termoelektarani u Pljevljima u vrednosti preko 50 miliona eura, koji bez ijedne profesionalne legitimizacije u biznisu postaje milioner, čija je sestra bila pravni zastupnik najvećih stranih investitora, od Telekoma (gde Oleg Obradović „zaradio“ metak u mraku) do Amana, WTA, i čiji je njegov brat privilegovani bankar za sve državne pare i strane investitore.
Đukanović je lično vlasnik tajnih računa koje nema hrabrosti da saopšti. To je istina o kojoj svi u njegovoj partiji ćute iako sve znaju, jer se boje strahovlade kopredsedavajućih /Đukanovića i Katnića/, koji sve teraju u tamnicu zavisništva od njihove volje.
Danas si tu pored njega, a sutra u Spužu. Đukanović želi da kriminalizuje svoju okolinu i svoje najbliže, kako bi njihovo svedočenje protiv njega bilo kontaminirano „biografijom“ prijatelja koju je po njegovom nalogu ispisao Katnić, ili će iste ispisati narednih dana, dok Đukanović „brani“ Crnu Goru od Srbije.
Dosta je laži i prevare. Strah od porote naroda Đukanovića tera na rat „sa spoljnim neprijateljem“, da bi sakrio sebe kao unutrašnjeg neprijatelja Crne Gore, većeg i opasnijeg od bilo kog drugog iznutra ili spolja. Eto o tome je reč i ni o čemu drugom.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se danas u manastiru Ždrebaonik kod Danilovgrada sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem.
Vladika Joanikije ustoličen je 5. septembra u Cetinjskom manastiru, a u tron mitropolita crnogorsko-primorskog uveo ga je Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.
Manastir Ždrebaonik je manastir Srpske pravoslavne crkve koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Zete u Sekulićima, nadomak Danilovgrada. Posvećen je Svetom Arhangelu Mihailu i pripada Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.
“Na ljudima iz politike je da obezbijede politički status crkve”
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da srpski narod u Crnoj Gori ne traži ništa drugo nego da ima ravnopravan status i da je Srpska pravoslavna crkva pokazala da može da okupi i na neki način izbori svoj društveni status, a da je na drugim ljudima koji se bave politikom da obezbijede politički status Crkve.
Dodik je rekao novinarima u Trebinju uoči sastanka sa Njegovim visokopreosveštenstvom mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem u Manastiru Ždrebaonik, da je mitropilit je divan čovjek i važan čovjek srpske pravoslavne vjere i Crkve.
– Dobio sam poziv da budem na ustoličenju, ali smo iz poznatih razloga odlučili svi mi da ne dolazimo da ne bude neka špekulacija kojoj su neki skloni – naglasio je Dodik.
On je dodao da mu je čast što će danas razgovarati sa mitropolitom Joanikijem.
– Odlazim u Manastir da popričamo o svemu, da vidimo šta mi možemo pomoći i da mu zahvalim za istrajnost, čovjeku koji nesumnjivo ostaje u okviru onoga što je srpska pravoslavna vjera i Crkva i to je sada najvažnije -rekao je Dodik.
On je naveo da je srpski narod u Crnoj Gori godinama i decenijama bio potlačen na način da je bio potpuno dezavuisan.
– Tamo se i ne traži ništa drugo nego da imamo ravnopravan status. Crkva je pokazala da može da okupi i da na neki način izbori svoj društveni status.
A na drugim ljudima koji se bave politikom je da obezbijede politički status Crkve u Crnoj Gori – istakao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da želi da Trebinje bilježi dobre rezultate, ne samo u turizmu nego i svim drugim sferama.
Najavio je i da će u utorak, 14. septembra, u Banjaluci biti održan veliki sastanak na kome će biti finalizovan dogovor o izgradnji aerodroma Trebinje, odnosno pristupnih puteva i infrastrukture.
Dodik je istakao da će u Trebinju, dok grad donese planska dokumenta, početi izgradnja bolnice na lokaciji koju je odredila opština.
– Kapitalni projekat dionice puta Foča – Tjentište moramo da završimo u sklopu onog što smo ranije radili kada smo gradili preko most i tunele preko Čemerna – rekao je Dodik.
On je dodao da je to završna faza kompletnog posla.
– Kada dođemo do Višegrada sa auto-putem, moraće se razmišljati i o ovom kraju. To je veoma teško izvodljivo, ali ne bih isključio mogućnost da neke, možda i buduće generacije razmišljaju na taj način – naveo je Dodik.
Prema njegovim riječima, Trebinje ostaje strateško mjesto, mjesto u kome vri život i mjesto koje skida svoj raniji predznak da ljudi iz njega samo odlaze.
– Mislim da je sada Trebinje mjesto u koje ljudi dolaze i to je veoma važno – istakao je Dodik.
On je nakon posjete Vinariji “Vukoje” rekao da je uvijek impresioniran onim što se napravi u toj vinariji kao pomak od prošlog boravka.
– Radi se o jednoj porodici koja obilježava, ne samo proizvodnju vina u ovom kraju, nego i čitav kraj i Republiku Srpsku u tom pogledu. Veoma mi je drago što ovdje ne vidim nikakve elemente zastoja, ovdje je entuzijazam na visokom nivou – naglasio je Dodik.
On je naveo da je razgovarano i o proizvodnji masline.
– Mislim da se trebamo orijentisati na to. Ja ću dati nalog Ministarstvu poljoprivrede da ovdje okupi zainteresovane i da vidimo šta su to stimulansi koji mogu da budu korisni, naprosto da napravimo ovdje svoj brend – rekao je Dodik.
On je ukazao da je ovo jedini prostor u Republici Srpskoj i Srbiji koji može da ima zasade masline i da ima produkciju tog tipa.
– To treba iskorisititi, ne treba to zanemariti, a kada vidim entuzijazam ovdje u kompaniji, onda sam siguran da će ovo da uspije, naglasio je Dodik.
On je dodao da je ovo težak, izazovan posao.
– Znam kako je to teško, potičem iz porodice koja se bavila zemljoradnjom i znam šta to znači – naveo je Dodik.
Dodik je u Trebinju posjetio i preduzeće “Butreks Ribarstvo”.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić ocijenio je da kolona vozila sa istaknutim zastavama Islamske države i uzvici “Alahu ekber” za vrijeme parastosa ispred spomen-krsta u Stogu kod Vozuće nisu poruka suživota, pomirenja i dobrih odnosa, nego želja da se napravi unitarna BiH u kojoj Srbima nije mjesto.
Kojić je, podsjećajući da su na tom području prije 26 godina Srbima odsjecane glave uz uzvike “Alahu ekber”, rekao da je i tada, a i danas namjera i težnja zločinaca ista.
“Bio sam prisutan juče kada se desila provokacija prilikom obilježavanja jednog od najbrutalnijih i najmonstruoznijih stradanja srpskog naroda, u kojem su Srbima odsijecane glave”, rekao je Kojić za Srnu.
On je istakao da je i iz razgovora sa porodicama stradalih Srba zaključio da je jučerašnja provokacija produbila traumu i vratila ih u dane stradanja njihovih najmilijih kojima su glave i odsijecane uz poklič “Alahu ekber”.
“Nevjerovatno je da se to dešava na dan kada su počinjeni stravični zločini nad srpskim narodom”, zaključio je Kojić.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da bi današnji dan trebalo da bude trajna opomena i podsjećanje svijetu da se “samo udruženi možemo boriti protiv radikalnih islamskih prijetnji i da samo zajedno možemo sačuvati mir, ljude i materijalna dobra”.
Podsjetivši da se danas navršava 20 godina otkako je izvršen jedan od najstrašnijih terorističkih napada u svijetu, Dodik je naglasio da su tog dana u SAD stradali nevini ljudi zbog zla koje sa sobom nosi radikalna ideologija, koja za mete bira upravo nevine civile.
– Republika Srpska ostaje dio svjetske antiterorističke koalicije, spremna da da svoj doprinos u borbi protiv zla koje za sobom nosi terorizam – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.
Danas se navršilo 20 godina od terorističkih napada na SAD u kojima je poginulo oko 3.000 ljudi, dok je više od 25.000 povrijeđeno.
Teroristički napad na kule Svjetskog trgovinskog centra u NJujorku i na zgradu Pentagona izveli su pripadnici “Al kaide” sa otetim putničkim avionima.
Obje kule bliznakinje sa po 110 spratova srušile su se za manje od dva sata, što je dovelo i do značajnog oštećenja okolnih zgrada.
Nakon napada SAD su zvanično pokrenule rat protiv terorizma i pritisak na Avganistan radi svrgavanja talibana koji su odbili zahtjev Vašingtona da protjeraju vođu Al kaide Osamu bin Ladena.
Bin Laden je odgovornost za napad 11. septembra preuzeo 2004. godine, a kao motiv je naveo podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.
Sedam godina kasnije Bin Laden je ubijen u Pakistanu u raciji koju su sprovele američke snage.