VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Sastanak u Budimpešti: Dodik sa Janšom o političkoj situaciji u BiH i regionu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se danas u Budimpešti sa predsjednikom Vlade Slovenije Janezom Janšom.

    Na sastanku će biti riječi o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i zemljama regiona.

    Prethodno je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem posjetio Crkvu svetog Đorđa u Budimpešti, a dobrodošlicu im je poželio episkop budimski Lukijan sa sveštenstvom.

    Dodik je danas otputovao u Mađarsku gdje će, na poziv premijera Viktora Orbana, učestvovati u radu 4. Demografskog samita, kojem će, pored zvaničnika više zemalja, prisustvovati i predstavnici crkava, naučne zajednice i medija.

    Prema protokolu posjete, srpski član Predsjedništva BiH u 19.00 časova prisustvovaće svečanoj večeri koju, u čast šefova delegacija učesnika Demografskog samita, organizuje mađarski premijer.

    Dodik će tokom trajanja Samita u Budimpešti imati više bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima zemalja učesnica ovog skupa.

  • Patrijarh Porfirije na svečanosti u Beogradu: Postojanje Republike Srpske je djelo pravde

    Patrijarh Porfirije na svečanosti u Beogradu: Postojanje Republike Srpske je djelo pravde

    jegova svetost patrijarh srpski Porfirije rekao je večeras na otvaranju manifestacije “Dani Srpske u Srbiji” da je stvaranje, postojanje i napredak Republike Srpske djelo pravde, kao i međunarodnog prava i konsenzusa, a da je za hrišćane pravedno ono što je utemeljeno na istini.

    Srpski patrijarh je na svečanosti u Narodnom pozorištu u Beogradu, u prisustvu zvaničnika Srbije i Srpske, uz blagoslov, uputio molitve za sve žitelje Republike Srpske, navodeći da mu je čast što je pozvan da učestvuje na svečanosti koja se zove “Dani Srpske u Srbiji”.

    Patrijarh Porfirije je podsjetio na blaženopočivšeg patrijarha Irineja, koji je gajio posebnu ljubav za Srpsku i srpski narod gdje god se nalazio.

    “Mnogo puta sam sa njim razgovarao o važnosti očuvanja, napretka i svakog prosperiteta Republike Srpske i o saradnji Srpske sa Srbijom i drugim zemljama u okruženju, kao i o saradnji Srpske sa Rusijom, Grčkom, ali i Hrvatskom, Crnom Gorom i svim zemalja zapadnog svijeta sa kojima delimo hrišćanske i sveopšte civilizacijske vrednosti”, naveo je patrijarh Porfirije.

    Patrijarh Porfirije je rekao da je patrijarh Irinej bio pravi sljedbenik Svetog Save jer je duhovno bio nepokolebljivo okrenut pravoslavnom Istoku, ali je i zastupao saradnju i uspostavljanje dobrih i prijateljskih odnosima sa svima, prije svega sa prvim komšijama.

    Prema riječima patrijarha Porfirija, sve što je stvoreno u borbi za pominjanje imena Božjeg, za opstanak hrišćanskog naroda Božjeg, hrišćanske kulture i načina života, uz velike žrtve na krvi i kostima svetih mučenika, da je to sve vječno i neprolazno.


    “To je, međutim, i zalog prepoznavanja i s poštovanjem prihvatanja drugih naroda i kultura”, rekao je srpski patrijarh.

    Patrijarh Porfirije ističe da je potrebno radi isticanja i naglašavanja jedinstvenog i zajedničkog zdravog etosa da postoje ovakve svečanosti i manifestacije, ali da je mnogo važnije da se to jedinstvo izražava u zajedničkoj težnji za unapređenjem prosvjete, kulture, ekonomske saradnje i onih jedinstvenih darova i osobenosti, koji čine identitet srpskog naroda.

    Srpski patrijarh je rekao da vrijednosti i osobine, koje su zajedničke i identične kod svih Srba u Srbiji, Srpskoj, FBiH, BiH i ma gdje da živjeli, Srbi nazivaju jednim imenom – svetosavlje i one ne smiju da budu izmijenjene globalizacijom, granicama pravim i lažnim, pravednim ili nepravednim, kao i različitim fragmentacijama.

    “To su one osobine po kojima nas i sam Spasitelj prepoznaje. Svetosavlje jeste srpski etos, način na koji mi Srbi živimo sa svojim ličnim pečatom, Jevanđelje Hristovo. Gospod nas prepoznaje kao pravoslavne hrišćane, naša kultura je izrazito hrišćanska, tradicionalna, ali ujedno i savremena, sa savršenim fonetskim pismom ćirilicom”, rekao je on.

    Patrijarh je istakao da srpski narod i dalje, uprkos propagandi i različitim projektima, zna šta je porodica u kojoj se na hrišćanskim temeljima vaspitavaju mladi naraštaji.

    “Gostoljublje, pomoć svakome ko je u nevolji, poštovanje prema svim ljudima, narodima i pripadnicima drugih vera, poštovanje slobode izbora, ali i pre i posle svega briga za sopstvene slobode na načelima čojstva i junaštva. Sve su to hrišćanske, pravoslavne i svetosavske vrline”, rekao je patrijarh.

    Srpski patrijarh je rekao da i večerašnji program za ovu manifestaciju oslikava upravo ovakve srpske narodne vrline.

    Patrijarh Porfirije je poželio svaki mir, napredak i saradnju u svemu srpskom narodu i u istoj mjeri svima koji žive u Republici Srpskoj.

    “Što poželim nama, jednako želim i svakom narodu sa kojim se na različite načine preplićemo i prožimamo i na koje smo upućeni, ali i svim narodima sveta da svako po svojim od Boga datim darovima doprinese opštem dobru i miru, da svi zajedno dođemo do cilja – poznanja Boga”, rekao je patrijarh Porfirije.

    Prema riječima patriajrha, poznanje Boga, susret sa njim, a kroz njega i sa drugim čovjekom kao cilj treba da bude ultimativni zakon svakog slavlja, ali i zakon života i svakog čovjeka uopšte.

    “Neka su blagosloveni Dani Srpske u Srbiji”, poručio je patrijarh srpski.

  • U CIK-u rade na poboljšanju: Fantomske stranke ugrožavaju integritet izbora

    U CIK-u rade na poboljšanju: Fantomske stranke ugrožavaju integritet izbora

    Ukoliko nadležna tužilaštva i sudovi ne pojačaju napore na procesuiranju predmeta izbornih prevara, postoji opasnost da i na narednim opštim izborima, koji su predviđeni za oktobar naredne godine, dođe do pokušaja izbornih manipulacija.

    Naime, predstavnici Centralne izborne komisije BiH su na nedavno održanom seminaru s novinarima u organizaciji Savjeta Evrope brojnim primjerima pokazali kako tužilaštva ili ne procesuiraju predmete koji su im upućeni iz CIK-a, ili postupak ne sprovode na odgovarajući način, a sudovi često rastežu zakonske odredbe do krajnjih granica kako bi ili oslobodili okrivljene ili izrekli blage kazne. Jedna od rak-rana izbornog sistema su, kako su istakli, fantomske stranke koje se formiraju samo da bi dobile mjesto u lokalnim glasačkim odborima, nakon čega postoji opravdana sumnja da se sprovode brojne izborne manipulacije. Oni su kao ilustraciju pokazali neke primjere formiranja fantomskih stranaka na proteklim lokalnim izborima.

    “U Doboju je ovjereno 85 političkih subjekata, od kojih je 67 dobilo od nula do sedam glasova. U Bijeljini su ovjerena 83 politička subjekta, od kojih je 64 imalo od nula do osam glasova. U Zvorniku su ovjerena 73 politička subjekta, od kojih je 58 imalo od nula do sedam glasova. U Banjaluci je, ne računajući nacionalne manjine, ovjereno 56 političkih subjekata od kojih je 36 imalo izborni rezultat od nula do 36 glasova. U Tesliću je ovjereno 45 političkih subjekata, od kojih je 28 imalo od nula do 12 glasova”, kažu oni.

    U CIK-u kažu da rade s Visokim sudskim i tužilačkim savjetom BiH i predstavnicima međunarodne zajednice da se učini nešto kako bi se efikasnije procesuirali predmeti koji se odnose na izborne manipulacije.

    U VSTS-u kažu da oni ne razmatraju kao posebno pitanje moguće izborne manipulacije, ali da rade na poboljšanju opšte efikasnosti pravosuđa, u sklopu kojih se nalaze i mjere za teme koje se odnose na moguće izborne prevare.

    “Stalna komisija za efikasnost tužilaštava VSTS-a BiH je predložila, a Savjet usvojio mjere koje će se sprovoditi u narednom periodu, a usmjerene su na kreiranje modela koji će smanjiti negativan uticaj teritorijalne organizacije tužilaštava na efikasnost i kvalitet rada, zatim organizovati rad tužilaštava na način koji će osigurati veću specijalizaciju tužilaca za rad na posebnim vrstama predmeta. Predviđene mjere obuhvataju i uspostavu sistema internog praćenja efikasnosti i kvaliteta postupanja u predmetima u tužilaštvima, naročito u složenim predmetima kroz unutrašnju koordinaciju”, kažu oni. Ističu da VSTS BiH nastoji unaprijediti tužilački nadzor nad radom ovlaštenih službenih lica i kvalitetom službenih izvještaja.

    “Značajan doprinos će dati i uvođenje obaveze detaljne analize svih rješivih a neriješenih predmeta starijih od pet godina u tužilaštvima i donošenje plana za njihovo rješavanje. U narednom periodu VSTS će izvršiti analizu i predložiti mjere koje će obezbijediti efikasnost i ekonomičnost zakazivanja i održavanja ročišta, kao i uvesti pravila za održavanje optimalne dinamike za rad na predmetima kroz definisanje maksimalne dužine trajanja nepostupanja tužioca”, naglašavaju oni.

    U Kancelariji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH kažu da planiraju da povećaju nivo aktivnosti i sistemsku saradnju između izborne administracije, pravosuđa i bezbjednosnih agencija te da pruži obuku i edukaciju pravosuđu i bezbjednosnim agencijama na temu procesuiranja krivičnih djela u vezi s izborima, prenose Nezavisne.

    “Tema navodnog vršenja prevara ili kriminalnih aktivnosti u vezi s izbornim procesima u BiH pojavljuje se već dugo. Takvi navodi su bili naročito istaknuti tokom opštinskih izbora 2020. godine, pogotovo u vezi sa glasanjem iz inostranstva, putem pošte, kao i u vezi sa navodnom kupovinom glasova i vršenjem pritiska na birače. U odgovoru na zahtjev CIK-a BiH tokom 2020. godine je Misija pomogla uspostavljanju kontakata između CIK-a i Tužilaštva BiH, a kasnije i kontakata sa drugim tužilaštvima, da bi podstakla razmjenu informacija i aktivnije istrage navoda o izbornim prevarama”, navode oni. Dodaju da su u martu i oktobru 2020. godine omogućili održavanje sastanaka između CIK-a i tužilaštava, što je dovelo do zaključaka u vezi sa prioritetizacijom predmeta izborne prevare u radu tužilaštava do objavljivanja zvaničnih rezultata izbora, imenovanjem osoba za kontakt sa ciljem poboljšane saradnje, hitnim prosljeđivanjem prijava CIK-a tužilaštvima, predanošću svih nadležnih aktera da procesuiraju i spriječe izborne prevare i obukom tužilaca na temu procesuiranja predmeta izborne prevare, a naglašavaju da je ove zaključke podržao i VSTS.

  • Dodik i Vučić na večeri koju je organizovao Orban

    Dodik i Vučić na večeri koju je organizovao Orban

    Premijer Mađarske Viktor Orban organizovao je večeru za učesnike Četvrtog demografskog samita u Budimpešti, a večeri prisutvuju i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Na večeri sa Orbanom su, između ostalih, i premijer Slovenije Janez Janša i češki premijer Andrej Babiš.

    Po dolasku u Mađarsku, Dodik i Vučić su posjetili danas popodne Crkvu Svetog orđa u Budimpešti, koja pripada Eparhiji budimskoj, gdje ih je dočekao vladika Lukijan sa sveštenstvom.

    Vladika Lukijan je tim povodom služio moleban, što se čini samo u slučaju kada se u crkvama dočekuju posebni gosti.

  • Orban: Da je Srbija već primljena u EU, svi bismo bili bezbjedniji

    Orban: Da je Srbija već primljena u EU, svi bismo bili bezbjedniji

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi EU trebalo da štiti granice Šengena još južnije i da bi svi bili bezbjedniji da je Srbija već primljena u EU.

    Orban je tokom obilaska mađarsko-srpske granice u društvu češkog premijera Andreja Babiša rekao da je Srbija već trebalo da postane članica i EU i zone Šengena, prenose mađarski mediji.

    On je rekao da bi bez ograde na toj granici, milioni migranata ušli u zonu Šengena i da bi u Evropi bilo više kriminala i terorističkih napada.

    Orban je upozorio da će se Mađarska uskoro suočiti sa rastućim migrantskim pritiskom na svojoj južnoj granici, jer tu, kako je naveo, ljudi koji bježe iz Avganistana pokušavaju da uđu u EU.

  • Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    Ustavni sud BiH danas odlučuje da li je Zakon o šumama Republike Srpske štetan za državu

    U Mostaru će danas biti održana 123. plenarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o apelaciji sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti entitetskog Zakona o šumama.

    Apelaciju su 26. februara 2021. godine podnijeli Mihnet Okić, Alija Tabaković, Džemaludin Šabanović, Faruk Đozić, Muris Čirkić, Ahmet Čirkić i Samir Baćevac.

    Delegati u Vijeću naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda u više navrata su upozorili da je ovaj entitetski Zakon štetan po državu Bosnu i Hercegovinu, a naročito nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2019. o poljoprivrednom zemljištu.

    Poslanik Senad Bratić (SDA) u Narodnoj skupštini Republike Srpske smatra da Republike Srpske ovim zakonom pokušava postati titular državne imovine, što je protivno Ustavu BiH, čijim odredbama je utvrđen pravni kontinuitet države BiH u toj oblasti.

    On je ranije podsjetio da je 2012. Ustavni sud BiH, odlučujući po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića, ocijenio da je sporan Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja ove imovine i da cjelokupan zakon ne može ostati na pravnoj snazi.

    Šume i šumsko zemljište čine više od 70 posto teritorije Republike Srpske.

  • Stanić: Gradonačelnik prijetnjama pokazuje svoju nemoć

    Stanić: Gradonačelnik prijetnjama pokazuje svoju nemoć

    Neven Stanić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, gostujući u Centralnim vijestima ATV-a, rekao je da je prethodni dan bio mučan kako za odbornike tako i za javnost koja posmatra Skupštinu grada Banjaluke.

    “To je ono što je stvarno nepotrebno u Banjaluci i mislim da smo na ovaj način na osnovu ovoga što je gospodin Begić uradio vidjeli kako funkcioniše kolega Stanivuković, jednostavno smo dotakli jedno dno parlamentarizma, mislim da nam to ne treba u gradu Banjaluci”, rekao je Stanić.

    “Ono što je bitno napomenuti da smo mi juče, tj. nismo održali sjednicu Skupštine grada, mi smo nekoliko trenutaka prije održavanja, tj. prije početka sjednice Skupštine održali pres konferenciju i rekli, obavjestili javnost zbog silnih i konstantnih prijetnji, ucjena od strane gradonačelnika da nećemo da održimo skupštinu dok ne sjednemo za sto i dok se ne budemo usaglašavali oko bitnih stvari”.

    “Prije nekih dvadesetak dana, prije nego što smo imali sjednicu kolegijuma Skupštine grada, gradonačelnik je izašao u javnost i prijetio da će, ako se ne usvoji rebalans budžeta, on izvesti ljude na ulicu. Ja to shvatam kao otvorenu prijetnju i ne dozvoljavam da na taj način funkcionišemo. Ja kao odbornik ne pristajem ni na prijetnje ni na ucijene niti neko može uticati na moj stav i na moje odlučivanje u Skupštini grada. Mene su birali građani Banjaluke da ih predstavljam i ja ću odlučivati na način na kojim smatram da to trebam u skladu, naravno, sa potrebama građana”, rekao je Stanić.

    Na prijetnje gradonačelnika protestima Stanić je rekao da gradonačelnik tako pokazuje svoju nemoć.

    “Mi kad razgovaramo iza zatvorenih vrata na neki način možemo da sarađujemo i da komuniciramo, da usaglasimo neke stavove, ali, evo, čim se otvore vrata kad se pojave kamere, kad se pojave fotoaparati tu se javlja drugo lice Draška Stanivukovića. Konkretno, prije neki dan on je rekao da nismo imali nikakvih konkretnih zaključaka. Imali smo i opet, na kraju, računajući da smo smirili strasti on je izašao i opet je prijetio protestima ako mi ne usvojimo rebalans budžeta”, kaže Stanić.

    Sposobnost gradonačelnika se ogleda u tome da okupi skupštinsku većinu, da okupi određeni broj odbornika da bi mogli da izglasaju sve te njegove politike. On to ne uspijeva i na ovaj način stvara krizu. Stvaranjem krize to njemu odgovara da se na taj način on predstavlja kao žrtva. U suštini, jedina žrtva u ovom slučaju su građani Banjaluke koji ispaštaju i koji posmatraju ovaj cirkus. Jedina osoba za neodržavanje skupštine juče jeste gradonačelnik Banjaluke.

    Osvrnuo se i na rebalans budžeta.

    “Mi smo zato da se usaglašavamo i da usaglašavamo naše politike, da sve one naše zajedničke politike uključimo u taj rebalans budžeta kao što smo trebali to da uradimo i u prijedlogu budžeta. Što se tiče prijedloga budžeta na početku godine nismo uopšte upitani da se treba nešto da se uključi sa naše strane nego smo dobili taj dokument, da tako kažem svršen čin, po principu uzmi ili ostavi”.

    “Mi smo uputili amandmane i rekli smo da je potrebno da se pruži podrška porodiljama, zdravstvenim radnicima, penzionerima i borcima sa naše strane, ali iako smo zajedno u skupštini jednoglasno podržali takav budžet, ništa od toga nije održano. Gradonačelnik svojom voljom, bez odluke skupštine poništava one odluke koje su donesene u Skupštini”, kaže Stanić.

    Na pitanje kada će biti održana sjednica, Stanić kaže da će biti održana kada to gradonačelnik bude htio.

    “Skupština se neće održavati dok gradonačelnik ne spusti loptu i dok ne vidi da mora da sarađujemo”.

    Za napade na odbornike i medije, kojima je i naša ekipa izložena, kaže da su krajnje neprimjereni.

    “Mediji su objektivni faktor u svemu ovome, u prenošenju informacijama poslanika, odbornika, gradonačelnika prema javnosti i ta objektivnost treba da ostane takva. Svjedoci smo da su vaše kolege etiketirane ispred RTRS-a i to je skroz neprimjereno. Ne može niko na vas uticati na to kako ćete izvještavati. Sve ovo što je Begić uradio treba da završi na sudu i da pravda dođe po svoje”.

  • Crnadak: Vidović prekršila bojkot institucija BiH, kad su pare u pitanju onda nema blokada

    Prema odluci Narodne skupštine Republike Srpske državni zvaničnici iz ovog entiteta bi trebalo da bojkotuju rad institucija na nivou Bosne i Hercegovine, međutim, prema riječima Igora Crnadka, Zora Vidović je jučer glasanjem učestvovala u radu sjednice Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

    “Kada su pare u pitanju, tada nema blokada, velikih riječi i političkih prepucavanja, nego ministarka Zora Vidović poslušno glasa na sjednici institucije BiH, ne mareći ni za zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, niti za opću političku situaciju u kojoj je napravljena svojevrsna blokada zajedničkih institucija”, rekao je potpredsjednik PDP-a i narodni poslanik Igor Crnadak.

    Crnadak ističe da nije iznenađujuće što je ministarka finansija baš jučer, 21. septembra, učestvovala u radu i glasala na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

    “Rok za kupovinu zgrade za potrebe ove institucije je 30. septembar, do kada se treba odlučiti da li se prihvata ponuda firme bliske SNSD-ovom šefu Miloradu Dodiku, a čija cijena je skoro 100 miliona KM, odnosno 61 milion KM više sredstava nego kojima UIO raspolaže u te svrhe”, rekao je on.

    Dodaje da je rješavanje ovog pitanja u interesu i SNSD-a i HDZ-a.

    “Ne bi iznenadilo ni da se naprasno relaksira politička situacija i Vijeće ministara donese odluku o odobrenju dodatnih sredstava, pravdajući to da rade u interesu Republike Srpske, iako je zakonom definisano da je UIO smještena u Banjoj Luci”, rekao je Crnadak.

    Podsjeća i da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio inicijativu po kojoj je Vijeće ministara dužno da u roku od sedam dana obustavi sve aktivnosti vezane za kupovinu zgrade od 100 miliona KM, u vlasništvu firme “Grand trade”.

    “U svakom demokratskom društvu izvršna vlast je podređena zakonodavnoj i odluke parlamenta se moraju poštovati. Prekrše li ovu odluku, dodaju li još 61 milion KM na 39 miliona kojima UIO već skoro deceniju raspolaže u svrhu kupovine ili izgradnje zgrade, neka znaju da će ih dočekati krivična odgovornost, koja povlači ozbiljne sankcije”, poručio je.

  • Kurti: Srbi na Kosovu se ne boje vlade u Prištini, Vučiću su potrebni incidenti

    Kurti: Srbi na Kosovu se ne boje vlade u Prištini, Vučiću su potrebni incidenti

    Premijer Kosova Albin Kurti obratio se na današnjoj konferenciji za medije na srpskom jeziku i kazao da Vlada Kosova i njeni građani nisu za izazivanje incidentata kao i da je lično u čestoj kominikaciji sa ljudima iz srpske zajednice koji su za saradnju.

    No, dodao je da su ti ljudi preplašeni “zbog pritiska paralelnih struktura”.

    Kurti je kazao da su specijalci kosovske policije prisutni na sjeveru Kosova kako bi podržali graničnu policiju, zbog rizika od “ljudi koji protestuju i njihovih struktura”.

    Naveo je da specijalne jedinice nemaju drugu svrhu osim zaštite granične policije na prijelazima Brnjak i Jarinje.

    “Naša odluka i mjere koje smo poduzeli nisu zamišljene protiv ikoga. Mi želimo slobodu kretanja i smatramo da treba da se o ovome razgovara u Briselu. Mi smo veoma otvoreni za te razgovore i pokazali smo našu spremnost, ali izgleda da nije bilo spremnosti Beograda”, kazao je Kurti, prenosi Kosovo online.

    Premijer Kosova ističe da nikom nije u interesu da se situacija na sjeveru Kosova pogorša i da dođe do eskalacije.

    “Moram da kažem da ako pratite način na koji govori predsjednik Srbije, onda izgleda da su nekome potrebni incidenti, ali to nije premijer Kosova i nisu građani Kosova bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Želim da ni Srbija ni Kosovo ne uvode privremene tablice, ali mi moramo da imamo naše privremene tablice dokle god Srbija ima njene”, rekao je Kurti.

    Kosovski premijer je istakao da je u stalnoj komunikaciji sa mnogim Srbima koji žive na Kosovu, od kojih su pojedini političari u Vladi Kosova, kao i sa onima koji nisu politički aktivni i da među njima ne pravi nikakvu razliku.

    “Ali moram da vam kažem da ima Srba na Kosovu koji prave razliku, kad se sastanu sa mnom, oni ne žele da to bude javno. I meni je žao što smo u ovakvoj sitiaciji. Oni su meni rekli da kada se vrate u svoju općinu, da tamo možda ja neću biti u stanju da ih branim. Ja ne mislim da su Srbi sa Kosova preplašeni od ove vlade, ali ima neki drugih faktora, od kojih se oni boje. Ja sam ovde za sve građane, bez obzira na političku stranku ili nacionalnu pripadnost, ali još nismo u toj situaciji da možemo da branimo svakoga od raznih paralelnih struktura”, naglasio je kosovski premijer.

    Kurti je naveo primer Srbina iz Raniluga, kojeg je imanovao za savjetnika i dodao da je on nakon par sati “podnio ostavku zbog prijetnji i zastrašivanja”.

    “Znači ako se Srbi na Kosovu plaše nekoga, budite sigurni da to nisam ja niti moja vlada”, zaključio je Kurti.

    Podsjetimo, Vlada Kosova je u ponedjeljak uvela mjeru reciprociteta, ne dozvoljavajući promet vozila sa srbijanskim tablicama. Vozači s ovim registarskim tablicama na ulazu u Kosovo moraju uzeti privremene registarske tablice, kao što su građani Kosova s registarskim oznakama RKS dužni da ih promijene pri ulasku u Srbiju.

    Osim toga, tablice sa sjevera Kosova (KS) više nisu legalne, i jedine važeće tablice su one s oznakom RKS (Republika Kosovo).

  • Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje

    U okviru generalne debate 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija predsjedavajući prisutnim se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić gdje je govorio o izazovima pandemijske krize, klimatskim promjenama i političkim izazovima u našoj zemlji.

    Predsjedavajući Predsjedništva je naglasio važnost poštovanja i zaštite ljudskih prava zasnovanih na vrijednostima uspostavljenim Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskih pravima, te u Evropi, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

    Ipak, istakao je Komšić, u Bosni i Hercegovini su spomenute vrijednosti poljuljane i selektivno se primjenjuju, što predstavlja veliku opasnost za očuvanje sistema zaštite ljudskih prava.

    “Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama, uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regionu Zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost. Građani Bosne i Hercegovine veoma su osjetljivi na takve društvene poremećaje, s obzirom na rat koji su prošli od 1992. do 1995. godine, te posebno zbog genocida koji je izvršen u Srebrenici”, rekao je Komšić.

    Komšić je naglasio prisutnima da dolazi iz zemlje koja je važila za uspješan primjer uspostave mira.

    “Ipak, u zadnjih nekoliko godina naše društvo je pod sve većim pritiskom nastojanja za degradacijom osnovnih ljudskih, građanskih, prava i eliminiranjem pojedinca, građanina, kao subjekta ljudskih prava. Kompleksno izgrađen sistem institucija Bosne i Hercegovine zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu otežava postizanje političkog konsenzusa koji bi moju zemlju pomjerio sa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ka funkcionalnoj državi sa perspektivom da postane članica Evropske unije i NATO saveza, ali na način da se prihvate sve one vrijednosti koje nalažu demokratija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda”, naglasio je Komšić.

    S tim u vezi Komšić je dao primjer selektivnosti u primjeni međunarodnih akata u Bosni i Hercegovini, a koji se tiču ljudskih prava. Istakao je da Ustav BiH u svojoj preambuli jasno i nedvosmisleno navodi da se on, između ostalog, temelji i na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, što ne predstavlja zakonsku obavezu zemljama koje su joj pristupili, ali da se svakako radi o sistemu vrijednosti koji ima za cilj jednakost svakog ljudskog bića na planeti u njegovim osnovnim ljudskim pravima.

    “Takav sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive”, kazao je Komšić.

    Dodao je da diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije.

    “Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”, kazao je Komšić.

    S tim u vezi naglasio je da se kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, “kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama”.

    Dodao je da isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Istakao je da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

    “Da li takvi faktori, koje negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

    Osim toga, kazao je da se u političke svrhe zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije za progon osumnjičenih za ratne zločine.

    Također, Komšić je govorio o tome da pojedine politike žele staviti pod kontrolu institucije Bosne i Hercegovine.

    “Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem moje zemlje, kako bi imali ‘Zlatni ključ’ ili ‘Zlatnu dionicu’ upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji, iako po svim aktima međunarodnog prava, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti. Njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da kroz forsiranje nejednakosti među građanima na temelju etničke pripadnosti, uz nastojanje stvaranja etnički čistih teritorijalnih cjelina, stoje jako opasni politički ciljevi koji destabilizuju Zapadni Balkan u cjelini.

    S tim u vezi izrazio je očekivanje da će visoki predstavnik, čije ovlasti su utvrđene rezolucijama UN-a voditi računa o potrebi zaštite međunarodnih pravnih akata i njihovih temeljnih vrijednosti, jer mu je to jedan od važnijih zadataka.

    “Odnosno, ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se sa pravom postavlja pitanje – da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njena implementacija selektivna? Da li je uopće potrebno općenito pričati o zaštiti ljudskih prava ukoliko na konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, gdje Ujedinjene nacije još uvijek imaju izvršni mandat kroz Ured Visokog predstavnika, ne pokažemo primjerom da smo spremni stati iza zajedničkih vrijednosti kao što je zaštita ljudskih prava i jednakost svakog građanina u odnosu na nekog drugog i različitog”, kazao je Komšić.

    Pandemija koronavirusa i oporavak

    Osim toga Komšić je govorio o izazovima s kojima se čovječanstvo susrelo tokom pandemije koronavirusa, rekavši da je pandemija bitna poruka i lekcija kako postojeći međunarodni sistem može biti lako poljuljan ali da je isto tako bitna izdržljivost međunarodnih institucija zasnovanih na multilateralizmu.

    S tim u vezi naglasio je važnost bilateralne saradnje i pomoći susjednih ili prijateljskih zemalja, koje su u mnogim regionima, pa i na Zapadnom Balkanu, bili prvi konkretni potezi pomoći.

    “Ovdje želim pohvaliti neke od mnoštva regionalnih organizacija sa Zapadnog Balkana koje su pomogle da se održi ekonomija i omogući olakšan protok ljudi i osnovnih roba pod novim okolnostima”, rekao je Komšić.

    Klimatske promjene

    Predsjedavajući Predsjedništva je u konktestu izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljavanja kazao da do sad nije dovoljno urađeno.

    “Klimatske promjene već odavno nisu pitanje upozorenja naučne zajednice već krizna situacija koja je već tu. Odgovor na klimatske promjene će nas koštati mnogo, ali će koštati još i više ako nužnost ubrzanja aktivnosti na ublažavanju klimatskih promjena ne shvatimo ozbiljno”, naglasio je Komšić.

    Dodao je da nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju nemaju dovoljno kapaciteta niti sredstava da izvrše brzu i pravičnu tranziciju na zelene izbore energije.

    “U mojoj zemlji, Bosni i Hercegovini imamo oko 40 posto zelenih kapaciteta za proizvodnju električne energije pa ipak, postupno gašenje termoelektrana, a samim tim i većine rudnika, koje se od nas očekuje u narednih 25-30 godina će izazvati manjak električne energije koji teško možemo pravovremeno nadomjestiti zelenim energetskim kapacitetima, a ujedno i očuvati rijeke i ekološki biodiverzitet, u skladu sa međunarodnim normama”, rekao je Komšić, te dodao da naša zemlja ipak stoji iza svojih obećanja o doprinosu smanjenja emisije stakleničkih gasova.

    Komšić se u svom izlaganju osvrnuo na problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva u razvijene zemlje, rekavši da je od zadnjeg Popisa stanovništva iselilo gotovo 10 posto stanovništva.

    “Naši ljudi odlaze za boljim poslovnim i životnim prilikama, ali i tragajući za sigurnošću u uređenim društvima zasnovanim na aktivnoj promociji i zaštiti vrijednosti ljudskih prava. Naši ljudi odlaze za perspektivom života u okruženju gdje svojim znanjem i radom mogu sebi obezbjediti život u izvjesnosti jednog racionalnog društvenog uređenja”, kazao je Komšić.