VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Poziv stigao nakon sankcija Dodiku: Bivša američka ambasadorka u UN želi sastanak sa svim članovima Predsjedništva BiH

    Samanta Pauer, bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama, a sada administratorka američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) boraviće u posjeti Bosni i Hercegovini od 19. do 22. januara.Pauer je iskazala želju za zajednički sastanak sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem, Šefikom Džarovićem i Miloradom Dodikom.

    Sastanak je planiran za petak, 21. januara u deset časova, a u pratnju Pauer biće i američki ambasador u BiH, Erik Nelson.

    Zanimljivo je da je ovaj dopis stigao 10. januara, dakle pet dana nakon što su SAD uvele dodatne sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, i još nekim osobama u BiH.

    Na taj način, bar za sada, padaju u vodu spekulacije koje su danas objavili pojedini mediji u Sarajevu da se Samanta Pauer neće sastati sa Dodikom, tvrdeći da je to znak da je već počela njegova međunarodna izolacija.

    Iz Dodikovog kabineta nismo uspjeli da saznamo da li će se on odazvati sastanku.

  • Sutra sastanak Dodika i Vučića

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastaće se sutra sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Sastanak će biti održan u Beogradu.-

  • Delegacija EU: BiH rizikuje da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    Delegacija EU: BiH rizikuje da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    Druga tranša makrofinansijske pomoći Bosni i Hercegovine nije odgođena, ali zemlja rizikuje da je izgubi ukoliko se nastavi s trenutnom blokadom državnih institucija i nedostatkom napretka, rečeno je Feni iz Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Kako su naveli, Evropska unija će u narednim mjesecima izvršiti procjenu ispunjavanja uslova koji su postavljeni za isplatu druge i posljednje tranše makrofinansijske pomoći.

    “Ovi uslovi precizirani su Memorandumom o razumijevanju između BiH i Evropske komisije, a uključuju mjere politika u oblastima ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti i borbi protiv korupcije, te boljeg funkcionisanja tržišta rada”, naglašeno je u odgovoru.

    Mediji su juče objavili da će Evropska unija odgoditi isplatu druge tranše finansijske pomoći za BiH od 125 miliona evra jer vlasti u BiH nisu ispunile obaveze koje su prihvatile kada je potpisan ugovor o isplati pomoći zbog virusa korona u visini od 250 miliona evra.

    Taj ugovor potpisan u decembru 2020. godine, a BiH je u oktobru prošle godine primila prvu tranšu, jer su institucija u BiH tek u julu ratifikovale sporazum s Evropskom unijom.

    Nakon što su ta sredstva postala operativna, trebalo je uslijediti ispunjavanje uslova za dobijanje druge tranše, a u pitanju je zajam pod povoljnim uslovima.

    Međutim, blokada rada državnih institucija još je aktuelna i traje posljednjih gotovo šest mjeseci otkako je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je kao kivično djelo definisano negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Od tada predstavnici Republike Srpske odbijaju učestvovati u radu državnih institucija, što je uzrokovalo jednu od najtežih političkih kriza u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Između ostaloga, godina je završila bez usvojenog državnog budžeta, funkcionišući samo na odlukama o privremenom finansiranju.

  • Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Christian Schmidt govorio je za lokalni njemački medij Obernzenn o aktuelnoj poziciji koju obavlja, ali i o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Obernzenn se bavio funkcijom koju Schmidt trenutno obavlja u BiH i mogućnostima koje mu ta funkcija pruža. Međutim, njemački list navodi da, iako Schmidt ima ovlasti koje se pružaju i do toga da može smijeniti određene političare, situacija je znatno komplikovanija.

    “Situacija se u posljednje vrijeme promijenila, jer pojedini političari namjerno krše Ustav, provociraju i njihova agresivna retorika produbljuje ionako komplikovan pravni sistem. Međutim, to ne znači da se situacija ne može dovesti pod kontrolu”, rekao je Schmidt.

    Nakon toga, list se osvrnuo i na aktivnosti Milorada Dodika, koji je najavio povlačenje RS-a iz centralnog poreskog sistema, državnog pravosuđa i Oružanih snaga BiH.

    “Da li će Schmidt ići do ekstrema i smijeniti Dodika? Ne isključuje ništa”, navodi se.

    “Kada je u pitanju mir u ovoj zemlji, to ima neposredan utjecaj na susjedne zemlje. Onda morate iskoristiti sve mogućnosti i po potrebi otvoriti ladicu”, rekao je Schmidt.
    Nakon toga, novinari su se osvrnuli i na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, kojoj Schmidt nije prisustvovao, ali je njegov izvještaj pročitan. Na pitanje zašto je Rusija tražila zabranu obraćanja, visoki predstavnik ističe kako su stvari komplikovane.

    “Sve je veoma komplikovano”, rekao je Schmidt ranije u smislu srpsko-ruskih veza i posljedica po političku situaciju u regiji.

    Takođe, Schmidt je tokom intervjua napravio i paralelu između posla visokog predstavnika u BiH i ministra poljoprivrede, koji je obavljao tokom političke karijere u Njemačkoj.

    “S obzirom na to da se radi o budućnosti zemlje, ovdje je riječ o mnogo većoj stvari. Ovdje nije riječ o oblastima kao što su prehrana, poljoprivreda i okoliš, već pitanja pomirenja i raskida s ratnom prošlošću.

    Na kraju intervjua osvrnuli su se i na zakon koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina, koji je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Novinari ističu kako je zakon unio pometnju u jedan dio zemlje, ali Schmidt je izrazio želju da Parlament BiH donese domaći zakon koji bi zamijenio “Inzkov zakon”.

    “Parlament BiH trebao bi donijeti svoj zakon koji poštuje evropske i međunarodne standarde. Ako to uspije, Inzkov zakon se može poništiti”, rekao je Schmidt.

    Na pitanje da li vidi opasnost od rata u BiH u ovom trenutku, Scmidt naglašava.

    “Trenutna situacija je opasna i delikatna, ali ne vidim opasnost od rata kao 1992. godine. Međutim, slažem se da EU i NATO moraju poslati ohrabrujući signal i pružiti pažnju i svoje prisustvo u ovom dijelu regije. Cilj uvijek mora ostati isti – da se mladim i dobro obrazovanim ljudima ponudi profesionalna i privatna perspektiva u vlastitoj zemlji. Vladavina prava je takođe važan aspekt, ali promjene na političkoj sceni moraju doći od stanovnika”, zaključio je Schmidt.

  • Otvorili predmet protiv više osoba: Petković 17. januara na saslušanju u Tužilaštvu BiH

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvu BiH, koje je pokrenulo istragu protiv više osoba iz Republike Srpske zbog navodnog napada na ustavni poredak.

    Petković je istakao da će u svojstvu svjedoka biti saslušan u ponedjeljak, 17. januara.

    U Tužilaštvu BiH su krajem decembra saslušani pojedini zvaničnici i predsjednici opozicionih političkih partija iz Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske je 10. decembra na posebnoj sjednici o vraćanju prenesenih nadležnosti usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o vraćanju nadležnosti prenesenih sa Republike Srpske na nivo BiH.

    Tužilaštvo BiH je nakon toga otvorilo predmet protiv više osoba zbog, kako su naveli, osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.

  • Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Escobar najavio novi dolazak: Otvoreni Balkan neće funkcionisati bez učešća svih zemalja

    Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik američke administracije za Zapadni Balkan, stiže uskoro na ovo područje, a u najavi svoje posjete ponovio je očekivanja administracije Joea Bidena za ovaj region.

    Escobar je u razgovoru za albanski servis Glasa Amerike izjavio da godina počinje obnovljenom energijom i novim naglaskom na funkcionisanje dijaloga dvije strane.

    “Uskoro ću putovati u region, zajedno s gospodinom Lajčakom (Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova) da istaknem našu podršku dijalogu i da pokažemo posvećenost funkcionisanju dijaloga. To je dijalog koji vodi Evropska unija, ali mi ga snažno podržavamo. I nadam se da ćemo napredovati. Ali moram da kažem da se u tom pogledu pitanje Srbije i Kosova ne odnosi samo na SAD i Evropu, već i na naše kolege u regionu. I u tom pogledu rekao bih da je Albanija veoma korisna”, rekao je Escobar istaknuvši da Tirana razgovara s obje strane i podržava SAD u naporima da se uspostavi stabilan odnos između Srbije i Kosova.

    O dijalogu Srbije i Kosova kazao je kako će se intenzivno angažovati s obje zemlje.

    “Konkretnim koracima pokazat ćemo podršku dijalogu. Sarađivat ćemo s našim evropskim partnerima da realizujemo šta god bude odlučeno u ovom dijalogu u procesu koji vodi Evropsku uniju. Bit ćemo veoma angažovani u procesu, ali ne samo u Srbiji i na Kosovu, već u cijelom regionu, i ne samo u vezi s političkim – već i ekonomskim pitanjima. Vidimo brojne mogućnosti za ekonomski razvoj u regionu, posebno u Albaniji i Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori, tako da ćemo nastaviti raditi u svim pravcima”, izjavio je on.

    Njegova poruka liderima na Zapadnom Balkanu je da treba da se usredsrede na multietničko pomirenje, regionalnu ekonomsku integraciju, evropske standarde i stvaranje mogućnosti unutar Zapadnog Balkana, iz kojih će svi ljudi imaju koristi.

    “I mislim da je Vlada Albanije ovo započela inicijativom Otvorenog Balkana, što smatramo da je pozitivan razvoj u regionu, tako da vidim svijetlu budućnost za region. Želimo da budemo dio ovog procesa i znam da i Evropska unija ima isti stav”, izjavio je.

    Kazao je i kako ideja Otvorenog Balkana neće biti uspješna bez učešća svih zemalja u regionu.

    I ovo je uslov pod kojim ga podržavamo: prvo, da ispunimo berlinske standarde koje je postavila Evropska unija. I drugo da bude otvoren za sve zemlje, jer praktično ne funkcioniše bez svih zemalja. Cjevovodi i autoputevi se ne mogu prekinuti. Ne možete imati zonu slobodne trgovine ako morate da stanete negdje na pola puta i u kamionu čekate u redu po pet sati. Potrebno je da inicijativa obuhvati sve zemlje, kao i da standardi budu evropski. Jer, na kraju krajeva, zona slobodne trgovine znači da je potrebno imati institucije koje mogu efikasno upravljati robom i novcem. Dakle, radi se o dva uslova: otvorenost za sve i praćenje odgovarajućih standarda i institucija. To su uslovi naše podrške tom projektu”, zaključio je on.

  • Novalić pozvao elektroprivrede u FBiH da kupe akcije u “HET” u RS

    Novalić pozvao elektroprivrede u FBiH da kupe akcije u “HET” u RS

    Nakon što je objavljeno da će Hidroelektrane na Trebišnjici izvršiti dokapitalizaciju emisijom akcija Fadil Novalić premijer Federacije BiH pozvao je elektroprivrede sa područja Federacije da se uključe u ovaj proces.

    “Preporučio sam federalnim elektroprivredama da uzmu učešće u dokapitalizaciji preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici”, napisao je Novalić na svom Facebook profilu.

    Ispred Vlade Federacije BiH upućeno je pismo preporuke dvjema federalnim elektroprivredama da i one učestvuju u postupku dokapitalizacije HET-a.

    Novalić, njegova zamjenica Jelka Milićević i ostali članovi Vlade FBiH stava su da JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo i “Elektroprivreda HZ HB” d.d. Mostar, mogu učestovati u ovoj dokapitalizaciji i zbog toga im je u tom smislu upućena pisana preporuka.

    “Prema Zakonu o privatizaciji, Vlada FBiH ne može kupovati dionice. Svakako da je ovo projekat od državnog značaja u kojem se Vlada FBiH uvijek zalagala za osiguravanje integralnog upravljanja sistemom u širem području slivova Trebišnjice i Neretve i nastavićemo insistirati na zaštiti interesa Federacije BiH i države Bosne i Hercegovine”, izjavio je Novalić, saopšteno je iz Biroa Vlade FBiH za odnose s javnošću.

    Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u preduzeću “HET” i poslanik u NS RS Ilija Tamindžija rekao je jutros da se ne radi o privatizaciji, već o dokapitalizaciji HET-a zbog izgradnje HE Dabar, te demantovao da se vrši emisija akcija kako bi ih kupila Elektroprivreda Srbije.

    Osvrćući se na izjave predsjednika SDA, Bakira Izetbegovića da će sve učiniti kako bi spriječio gradnju HE Dabar, Tamindžija je rekao da su spremni pomoći na svim razvojnim projektima u FBiH, a Izetbegovića optužio da radi protiv BiH opstrukcijom izgradnje Dabra, tj. Gornjih Horizonata.

    “Svejedno je da li se projekat radio u FBiH ili u RS, ako radite takve investicione projekte onda jačate svoju državu”, rekao je Tamindžija.

    Elektroprivreda Republike Srpske poručila je danas da Hidroelektrane na Trebišnjici povećavaju kapital emisijom akcija radi završetka izgradnje HE Dabar, te su podvukli da se ne radi o privatizaciji.

    “Dokapitalizacija se radi javno i transparentno, u skladu sa svim propisima tržišta kapitala, a sve u cilju obezbjeđivanja sredstava za okončanje projekta ‘Dabar’ što je jasno naznačeno u članu VII Odluke o drugoj emisiji akcija javnom ponudom”, navode oni.

    Takođe, ističu da je projekat HE Dabar prošao sve potrebne procedure, a krajem prošle godine potpisan je i sporazum o izgradnji i finansiranju sa kineskim partnerima, tako da su poruke Bakira Izetbegovića bez ikakvog osnova, te da upravo zbog ovakvih stvari pokretanje ovog projekta uveliko kasni.

    Tvrdnje da će nakon izgradnje hidroelektrane “Dabar”, jug Hercegovine navodno biti pretvoren u pustinju, zlonamjerne su i naučno neosnovane, i imaju cilj da zaustave i obesmisle svaki strateški projekat u Srpskoj koji bi joj omogućio dalji ekonomski napredak i energetsku stabilnost.

    Istakli su ovo sagovornici “Glasa Srpske”, navodeći kako se ovaj projekat ponovo pokušava osporiti i usporiti iako Sud BiH prije nekoliko godina nije mogao naći nijednu zamjerku i neregularnost kada je u pitanju izdata ekološka dozvola za gradnju ovog strateškog energetskog objekta.

    Prema riječima direktora HE “Dabar”, Slaviše Stajića, tvrdnje kako će gradnja ovog objekta dovesti do negativnog uticaja na sliv rijeke Neretve jednostavno ne stoje, a što je uostalom potvrđeno i sudskom odlukom.

    Sasvim suprotan stav ima predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, koji je u Mostaru izjavio kako navodno ima podršku Hrvatske da se zaustavi ovaj projekat. On je istakao da je sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Dubrovniku dogovorio da to pokušaju jer bi u suprotnom, kako je naveo, u potpunosti bio izmijenjen ekološki sistem u Hercegovini.

    Vlada Srpske je posljednjeg dana 2021. godine potpisala ugovor s Kinezima o finansiranju i izgradnji hidroelektrane “Dabar”, koji je vrijedan 190 miliona američkih dolara. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija “Čajna enerdži grup”, a kreditiraće je kineska državna banka Eskim, na osnovu garancija Republike Srpske.

  • Dodik: Nedopustivo kažnjavanje srpskih kadrova u OS BiH

    Dodik: Nedopustivo kažnjavanje srpskih kadrova u OS BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da je apsolutno nedopustivo kažnjavanje srpskih kadrova u Oružanim snagama BiH zbog prisustva centralnoj ceremoniji obilježavanja Dana Republike Srpske u Banjaluci.

    Dodik je rekao da takvi postupci imaju dnevnopolitički karakter, da oni nisu ništa krivi ni odgovorni i da je u pitanju samo održavanje nepotrebnih tenzija.

    • Neće se apsolutno ništa desiti. Apsolutno je nedozvoljeno da budu kažnjeni i bilo kakve procedure koje sprovode u tom pogledu su beznačajne i imaju dnevnopolitički karakter, kao što je bilo i proteklih godina – rekao je on.

    Dodik je rekao da je on, kao član Predsjedništva BiH, pozvao pripadnike OS BiH na obilježavanje Dana Republike, te da na to ima pravo.

    • I koji muslimanski general se ne bi odazvao na, recimo, poziv Šefika Džaferovića – upitao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da BiH nikada nije bilo dobro kada su pripadnici jednog naroda pokušavali da kažnjavaju pripadnike drugog.

  • Petković: Narodna skupština pokazala demokratski kapacitet

    Petković: Narodna skupština pokazala demokratski kapacitet

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković istakao je u intervjuu za Srnu da je parlament Srpske u 2021. godini pokazao demokratski kapacitet da može donositi odluke, kao i da ima stabilnu skupštinsku većinu.

    Donijeli smo veliki broj zakona, imali smo mnogo posebnih sjednica, na kojima se pokazalo da postoji stabilna skupštinska većina i, koliko god to nekome smetalo ili ne, Narodna skupština funkcioniše – rekao je Petković.

    NEOSNOVANO SPROVOĐENjE ISTRAGE PROTIV FUNKCIONERA SRPSKE

    Kad je riječ o posebnoj sjednici o prenošenju nadležnosti, Petković smatra da nije bilo osnova za donošenje naredbe o sprovođenju istrage protiv funkcionera i političkih predstavnika, jer nije riječ o napadu na ustavno uređenje.

    Petković je naveo da je kvalifikacija krivičnog djela takva da napad na ustavno uređenje vrši onaj ko primjenom sile ili prijetnjom njene upotrebe želi da nasilno promijeni ustavno uređenje.

    • Mi, prije svega, ne mijenjamo ustavno uređenje BiH – mi se čak pozivamo na Ustav BiH u svojim odlukama, jer u Ustavu BiH nigdje ne stoji da su nadležnosti BiH vojska, Uprava za indirektno oporezivanje ili pravosuđe – naglasio je Petković.

    POTREBNA REFORMA PRAVOSUĐA

    On je podsjetio da je Republika Srpska ranije imala svoj Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/, što znači da ga sigurno može imati ponovo.

    Petković smatra da je reforma pravosuđa potrebna, te podsjetio da je strukturalni dijalog u BiH započet prije više od 10 godina i da nikada nije završen, iako je ta reforma određena kao jedan od prioriteta za pristupanje BiH EU.

    • U BiH definitivno ne funkcioniše pravna država, a većina građana će reći da nije zadovoljna radom pravosuđa. Mnogo je problema u pravosuđu, među kojima je dužina trajanja sudskih postupaka, neujednačenost sudske prakse, kao i problem u izvršenjima nakon pravosnažnih presuda – rekao je Petković.

    NIЈE BILO MOGUĆNOSTI ZA SARADNjU NA NIVOU BiH

    On je naveo da je povlačenjem iz institucija BiH Republika Srpska povukla jedini mogući potez, jer nije bilo nikakve mogućnosti za saradnju na nivou BiH.

    • Mi smo se povukli iz institucija BiH nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka i to je bio jedan od povoda. To je okidač, ali razlozi za takvu odluku su mnogo dublji i mnogo stariji – istakao je Petković.

    Prema njegovim riječima, razlozi su stalno razvlašćivanje Republike Srpske, oduzimanje imovine, šuma, poljoprivrednog zemljišta, blokada izgradnje hidrocentrala na Drini, te ranije oduzimanje grba, himne i Dana Republike.

    • Prošle godine smo rekli sa ovim završavamo i povlačimo se iz institucija BiH, možemo sjesti da razgovaramo ili idemo dalje – podsjetio je Petković.

    Politički predstavnici iz Republike Srpske, tvrdi Petković, nisu osjetili da predstavnici bošnjačkog naroda žele dogovor u BiH i multietničku decentralizovanu BiH.

    • Osjetili smo samo da oni žele bošnjačku BiH sa glavnim gradom Sarajevom, koji će imati sve nadležnosti, a to je nešto na šta Republika Srpska ne može pristati, a na šta ne pristaju ni Hrvati u BiH – rekao je Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković.

    On je napomenuo da je Srpska tad rekla da ide drugim putem, a to je put da vraća ono što je ranije dala u dobroj vjeri.

    • Ovo je jedini mogući potez kojim može ići Republika Srpska u ovim okolnostima, zbog čega apelujem na sve lidere u BiH, ali i lidere regiona koji mogu da utiču, da se uključe u rješenje spora u BiH kako ovo ne bi eskaliralo u još veće političke sukobe – naveo je Petković.

    On je dodao da ovaj problem treba da se riješi dijalogom, ali ne nauštrb Republike Srpske.

    OPOZICIЈA POKAZUЈE STRAH OD MEĐUNARODNIH SANKCIЈA

    Kad je riječ o djelovanju opozicije u Srpskoj, Petković smatra da nije dobro što oko krupnih pitanja ne postoji političko jedinstvo vlasti i opozicije.

    • U proteklim godinama oko svih bitnih pitanja postojao je taj konsenzus kada je Republika Srpska u pitanju. Sad ga nemamo. Mislim da ga nemamo, prije svega, zato što se opozicija u Republici Srpskoj ne želi rizikovati izbore prateći ono što je pokrenuo srpski član Predsjedništva BiH, zbog čega strahuju od uspjeha u vraćanje nadležnosti – naveo je Petković.

    Sa druge strane, ocijenio je on, opozicija pokazuje i dozu straha od sankcija međunarodne zajednice.

    • Nadam se da će u ovoj godini vlast i opozicija sjesti za pregovarački sto i dogovoriti da u ovu priču idemo zajedno i dovedemo je do kraja – naglasio je Petković.

    Govoreći o djelovanju međunarodne zajednice, Petković smatra da je BiH ponovo stavljena u jednu vrstu fokusa, što su posebno pokazale SAD slanjem svog predstavnika Pabla Eskobara.

    • Njemačka je slanjem Kristijana Šmita takođe pokazala svoj interes za BiH, kao i Velika Britanija, za koju ne znamo kakvu poruku šalje slanjem u diplomatsku misiju iskusnog oficira koji je učestvovao u ratovima na ovim prostorima na strani NATO-a – ukazao je Petković.

    On je napomenuo da su tu i Ruska Federacija i Kina, koje su pokazale principijelne stavove u Savjetu bezbjednosti UN u vezi sa BiH, jer nisu ostvarile bilo kakve diplomatske odnose sa OHR-om otkada je istekao mandat Valentinu Incku.

    • Mi smo zainteresovani da Republika Srpska i BiH idu naprijed i mi ne pozivamo na bilo kakav raspad BiH, pogotovo ne nasilnim putem. Ali, moraju da se poštuju prava koja imamo i koja su nam pripala Dejtonskim sporazumom – naglasio je Petković.

    POČASTVOVAN MEDALjOM ZASLUGA ZA NAROD

    Petković je istakao da je počastvovan što ga je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović povodom Dana Republike Srpske odlikovala Medaljom zasluga za narod, kao člana Republičke komisije za sprovođenje referenduma o Danu Republike.

    • To je bio referendum o Danu Republike Srpske, koji nam je bio zabranjen odlukom Ustavnog suda BiH. Na tom referendumu više od 95 odsto građana je odlučilo da se 9. januar slavi kao Dan Republike. U tu komisiju sam ušao kao mlad advokat i nestranačka ličnost. Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv članova Komisije, ali je Sud BiH odbacio tu optužnicu. Pet godina nakon toga dolazi satisfakcija u vidu odlikovanja. Zahvalan sam predsjedniku Željki Cvijanović što je na ovakav način nagradila taj naš rad – rekao je Petković.
  • Dodik: Tepić je srpski junak, drugima ne sporimo da slave svoje heroje

    Dodik: Tepić je srpski junak, drugima ne sporimo da slave svoje heroje

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da je major JNA Milan Tepić srpski heroj.

    Komentarišući protestnu notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova (MVEP) Hrvatske upućenu Ministarstvu vanjskih poslova BiH povodom otkrivanja spomen ploče majoru JNA Milanu Tepiću u Banjaluci Dodik je rekao da će Milan Tepić ostati u kolektivnom pamćenju srpskog naroda.

    “Mi ne sporimo drugim narodima da svoje heroje proslavljaju”, kazao je Dodik i dodao da je do sada već nekoliko puta ponovio da je Tepić srpski heroj.

    Podsjećamo, MVEP Hrvatske u prostesnoj noti ukazuje na neprihvatljivost ovakve odluke gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i Gradske uprave Grada Banjaluke, kojom se veliča teroristički čin osobe koja je u samoubilačkoj akciji svjesno uzrokovala smrt velikog broja hrvatskih branitelja i civila te ogromna materijalna razaranja Grada Bjelovara.

    Dodali su da, prema njihovim riječima, ovaj čin gradskih vlasti Banjaluke dodatno udaljava od procesa izgradnje povjerenja i razvoja dobrosusjedskih odnosa.

    Na ovo je reagovao i Stanivuković koji je naveo da postavljanje ploče majoru Tepiću u ulici koja nosi njegovo ime godinama, nije akt koji je usmjeren protiv bilo koga, pa ni protiv hrvatskog naroda.

    “Major Milan Tepić je svijetli primjer Srbina koji se zakleo na odbranu zemlje koju je branio do kraja života, svjestan da bi oružje iz kasarne bilo upotrebljeno protiv srpskog naroda. Major Tepić je žrtvovao svoj život za vjernost sopstvenoj državi i vojsci, postupio je viteški, onako kako se očekuje od vojnika”, istakao je Stanivuković.

    Major Tepić (34) je tokom ratnih dešavanja devedesetih godina prošlog vijeka digao u vazduh sebe i skladište municije, jer nije želio da ono padne u hrvatske ruke.

    Tepićeva posljednja rečenica bila je: “Jednom ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”