VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Austrija šalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR u BiH

    Austrija šalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR u BiH

    Zbog sukoba u Ukrajini austrijska vojska odlučila je da u BiH, kao pojačanje, pošalje dodatnih 120 vojnika u misiju EUFOR.

    Ta odluka je donijeta jer se strahuje da bi trenutna situacija u Ukrajini mogla imati posljedice po Zapadni Balkan i time uticati na očuvanje stabilnosti i bezbjednosti, navodi vojska za agenciju APA.

    Komandant mirovne operacije EU u BiH general Bris Hude zatražio je aktiviranje rezervnih snaga.

    Time su aktivirani vojnici iz rezerve Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke.

    Trenutno smo suočeni sa kritičnim razvojem u Ukrajini. Umjesto rješavanja problema diplomatskim i mirnim putem, što bismo željeli, odabrano je oružje i agresija. Rat kao sredstvo za sprovođenje vlasti nije rješenje, poručila je ministarka odbrane Klaudija Taner.

    Ona je istakla da su sada humanitarna pomoć na licu mjesta ispravni i važni koraci.

    Šef austrijske diplomatije Aleksander Šalenberg podržao je upućivanje rezervnih snaga u BiH.

    – EUFOR Althea pokazuje time odlučnost da očuva stabilnost I bezbjednost u BiH. Prisustvo i vidljivost operacije se ojačava. To je važan signal lokalnom stanovništvu da EU ozbiljno shvata svoju odgovornost za bezbjednost na Zapadnom Balkanu – objasnio je on.

    Austrija u mirovnim snagama EUFOR Althea, čiji je sastavni dio od 1996, učestvuje sa oko 160 vojnika

  • Mediji: Sledeća Putinova meta je zemlja koja se graniči sa Srbijom?

    Mediji: Sledeća Putinova meta je zemlja koja se graniči sa Srbijom?

    “Ovaj region Putin već sada ima na nišanu“, naslov je članka njemačkog lista Die Welt u kojem se razmatra mogućnost proširenja ruskih aktivnosti i na BiH.

    U tekstu se, naime, naglašava da u ruskoj strategiji “povratka dominacije u izgubljenim sferama uticaja nakon Hladnog rata, jedna, do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu”.

    “Moskva preko Crnog mora i nekadašnjih članica Varšavskog pakta Bugarske i Rumunije cilja na bivše jugoslovenske republike, u kojima često dominiraju otvoreno proruske snage”, piše nemački list.

    Dalje se u tekstu navodi i da crnomorske države Rumunija i Bugarska nisu za sada cilj Moskve, već više “moguća ulazna vrata u region u srcu Evrope, a koji Rusija želi da preotme do zapadnog uticaja – a to je Zapadni Balkan.

    “Najbolji primer za to je BiH, a tamo sebe vide kao drugi front mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine”, piše Die Welt.

    Dalje se navodi da političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira otcepljenje njegove Republike Srpske od ostatka BiH, a podseća se i da je Dodikov najvažniji saveznik upravo Putin, piše na sajtu DW.

  • Čubrilović: Usvajanje prvog Ustava Srpske temelj slobode naroda

    Čubrilović: Usvajanje prvog Ustava Srpske temelj slobode naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović smatra da je usvajanje prvog Ustava Srpske bilo vizionarsko, jer je bio temelj slobode srpskog naroda.

    Ovaj ustav je bio osnova za djelovanje tadašnje republike srpskog naroda u BiH. Omogućeno je njeno funkcionisanje, a kasnije razvoj i napredak Republike Srpske. To je dovelo i do toga da Srpska u Dejtonu bude priznata kao jedan od entiteta u BiH i sastavni dio državne zajednice, izjavio je Čubrilović Srni povodom 30 godina od usvajanja prvog Ustava Republike Srpske.

    On je istakao da se u obzir moraju uzeti i istorijske činjenice i okolnosti u kojima je donesen prvi Ustav Republike Srpske.

    – Devedestih godina prošlog vijeka srpski narod je želio da sačuva tadašnju državu. Međutim, drugi narodi su htjeli da napuste Јugoslaviju i formiraju svoju državu, a dešavanja u BiH su opredijelila srpski narod da donese Ustav – kaže Čubrilović.

    Govoreći o promjenama Ustava Republike Srpske, Čubrilović ocjenjuje da u ovom trenutku nisu moguće, ali da je realno da se Srpska nastavi boriti za očuvanje ustavnosti, nadležnosti i svega što joj je omogućeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.

  • BiH bez rezervi nafte, građani prepušteni sami sebi

    BiH bez rezervi nafte, građani prepušteni sami sebi

    Ruska vojna akcija u Ukrajini, očekivano, dovela je do značajnog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, što će se sasvim sigurno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu, koja, iako se obavezala, u ovom trenutku uopšte nema zaliha nafte i ne može intervenisati na bilo koji način kako bi zaštitila građane i privredu od poskupljenja goriva, koja su neminovna.

    “Poskupljenja su neminovna i biće sasvim sigurno. Bilo bi dobro da imamo rezerve i da možemo intervenisati, ovako sve što možemo jeste smanjenje akciza, ali s obzirom na način odlučivanja u BiH to je komplikovana priča. Mi kao distributeri nemamo zaliha, možda za nekoliko dana. Rafinerije će već reagovati s cijanama i to će vjerovatno biti na dnevnom nivou, tako da će i stanovnici BiH sasvim sigurno osjetititi posljedice ovoga što se dešava u Ukrajini”, rekao je Milovan Bajić, direktor “Krajinapetrola”.

    Kada je riječ o vrijednosti nafte na svjetskom tržištu, odmah nakon vojne akcije Rusije cijene su zabilježile višegodišnje rekorde. Već u jutarnjim časovima na berzi cijena barela probila je psihološku granicu i bila je 102,48 dolara, najviša od 2014. godine.

    Na maksimumu je i cijena američke sirove nafte, kojom se juče trgovalo po cijeni od 97,4 dolara za barel.

    I prije vojne akcije cijene nafte na svjetskim tržištima od početka godine porasle su za više od 20 dolara po barelu, i to zbog straha da će SAD i Evropa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i na taj način poremetiti snabdijevanje.

    Za razliku od ostalih zemalja, Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema rezerve nafte, iako je na određeni način prihvatila direktivu Evropske unije koja govori o tome da države treba da imaju zalihe nafte za najmanje 90 dana.

    Još ranije, brojni pokušaji uspostavljanja ovih rezervi nisu urodili plodom i pored činjenice što je u nekoliko navrata Evropska energetska zajednica insistirala na tome.

    I pojedini strateški dokumenti koji su usvajani u BiH išli su u pravcu uspostavljanja obaveznih rezervi, međutim dalje od toga se nije odmaklo, mada je Federacija BiH u određenom trenutku spremila svoja skladišta, koja su danas poprilično prazna.

    O uspostavljanju obaveznih rezervi nafte u Bosni i Hercegovini biće riječi i na Samitu energetike u Trebinju, gdje će predstavnici nadležnih ministarstava iz BiH, ali i stručnjaci iz regiona, govoriti gdje smo trenutno i kakva su iskustva iz regiona po ovom pitanju.

    “Sada uopšte ne postoje okolnosti da se ide u pravcu formiranja rezervi nafte i s tim smo već zakasnili. Najbolja mjera trenutno bi bilo privremeno ukidanje akciza na naftu i naftne derivate i to će u kratkom roku donijeti koristi, a kasnije kada kriza prođe treba tražiti modalitete kako se zaštititi”, rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

    On ističe da će po svemu sudeći visoke cijene nafte biti privremenog karaktera, za razliku od gasa, te da problem predstavlja i to što distributeri i trgovci sporo koriguju svoje cijene naniže, a istovremeno svako poskupljenje na svjetskoj berzi brzo prihvataju i koriguju cijene naviše.

  • Trukovićeva potvrdila: Građani BiH biće evakuisani iz Ukrajine

    Trukovićeva potvrdila: Građani BiH biće evakuisani iz Ukrajine

    Ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković objavila je da će građani BiH biti evakuisani iz Ukrajine.

    “Državljani BiH koji se nalaze u Ukrajini u sklopu misije OEBS biće evakuisani zajedno sa ostalim pripadnicima međunarodne misije. To je odluka koja je upravo donesena. Ministarstvo spoljnih poslova BiH je u bliskoj komunikaciji sa OEBS. Više detalja će biti poznato kasnije”, napisala je Turković na svom Tviter nalogu.
    Podsjetimo, u Ukrajini trenutno u okviru misije OEBS u Ukrajini boravi oko 40 građana BiH.

  • Metju za bolju budućnost: Saradnja s institucijama Republike Srpske ostaje jaka

    Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno prosperitetnoj budućnosti BiH i radu s institucijama širom zemlje na putu ka tom cilju, rekao je Metju Fild, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, u pisanom intervjuu za “Nezavisne novine”.

    “Uprkos nekada negativnom medijskom izvještavanju, naša saradnja s institucijama Republike Srpske ostaje jaka. Sastajemo se s velikim brojem zvaničnih saradnika u RS kako bismo razmijenili mišljenja i informacije”, rekao je on.

    “Banjaluku posjećujem redovno, u sklopu svojih dužnosti britanskog ambasadora. Kada dođem u posjetu, sastajem se s predstavnicima vlasti da razgovaramo o pitanjima koja zabrinjavaju obje strane. Ali, takođe koristim svoje posjete da se direktnije povežem s ljudima različitih profila, profesija i iskustava, da saznam više o njihovim brigama i da proslavimo njihove uspješne priče. Ovaj put radujem se što ću podržati projekat koji implementira “Westminster Foundation for Democracy”, a koji pomaže mladim preduzetnicima širom BiH da svoja iskustva podijele s drugima”, poručio je Fild.

    “Ujedinjeno Kraljevstvo želi da vidi bezbjednu BiH, koja nudi prosperitetnu budućnost svim svojim građanima. Model dijeljenja vlasti koji je stvoren u sklopu Dejtonskog mirovnog sporazuma je važan mehanizam da se osiguraju prava za sve. Efikasna implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma zahtijeva aktivan angažman i entiteta i svih građana. Trenutna politička blokada brojnih institucija i priče o jednostranom povlačenju štete izgledima za budućnost BiH i mi zato ohrabrujemo iskreni dijalog kako bi se pronašlo rješenje”, dodao je Fild.

    Za građane Srpske Metju Fild je imao je poručiti da građani znaju šta je potrebno za sigurnu i prosperitetnu budućnost: dijalog, kompromis i predanost napretku. Izazov je u osiguranju da se izabrani zvaničnici smatraju odgovornim za rad u tom pravcu. Ohrabrujem građane širom zemlje da očekuju i zahtijevaju više od onih koji su plaćeni da ih predstavljaju.

    Fild je osudio akciju Rusije protiv Ukrajine i smatra da je to katastrofa za evropski kontinent. Što se tiče sankcija, rekao je da su one na stolu i da tijesno sarađuju s Vladom SAD.

  • Može li Brisel ukinuti pomoć samo jednom dijelu BiH

    Može li Brisel ukinuti pomoć samo jednom dijelu BiH

    Dok javnost očekuje dodatno političko sankcionisanje Milorada Dodika i još nekih političara u BiH od strane zemalja EU, iza brda se valjaju ekonomske posljedice krize koje bi mogle da budu sveobuhvatnije i bolnije po stanovništvo i pojedine firme.

    Najava Brisela da Republika Srpska ne može da računa na 600 miliona evra za dva projekta, ako institucije BiH ne profunkcionišu, za mnoge je samo naznaka sličnih poteza koji bi mogli da uslijede.

    – U Evropskoj komisiji su primili zahtjeve za (finansijsku) podršku EU za željezničke/drumske veze na Koridoru 5C, uključujući dva koji se nalazi na teritoriji Republike Srpske. Sporazumi o doprinosu EU za ova dva projekta, u vrijednosti od 600 miliona evra, može da se postigne tek nakon povratka u puno funkcionisanje državnih institucija – saopštio je evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji, nakon sastanka ministara spoljnih poslova članica Unije.

    Postavlja se pitanje da li i na koji način EU i međunarodne finansijske institucije mogu da zavrnu finansije za područje Srpske, a da to ne osjeti FBiH, budući da imamo jedinstveni ekonomski prostor? Pri tome misleći i na pretpristupne fondove EU, grantove, donacije, kredite…

    Ekonomista Igor Gavran kaže da je poruke iz Brisela razumio kao prijetnju svima u BiH, a ne samo Republici Srpskoj.

    – Mada se u dosadašnjim porukama spominje RS, u smislu ispunjavanja nekih uslova, one se odnose na potencijalnu obustavu pomoći svima. Druga stvar, ako je riječ o sankcijama i sredstvima za infrastrukturu, to opet šteti cijeloj BiH. Ako je konkretno u pitanju dionica koridora 5C koja prolazi kroz Republiku Srpsku i ako vi kažete da obustavljate neka sredstva za tu dionicu, time uvodite sankcije cijeloj BiH. Jer, naravno da je u interesu FBiH da taj auto-put cijeli bude završen i naravno da je u interesu cijele Evrope da taj koridor bude izgrađen. Slično je i za pruge; sve je to u interesu cijele BiH i cijele Evrope, bez obzira na kom se području nalazi – kaže Gavran za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, ako je plan da se na ovakav način utiče na bilo koga u BiH, takav pristup je potpuno pogrešan.

    – Ko se u stvari tako ucjenjuje, ako se kažnjavaju svi – i oni koji s tim imaju veze, i oni koji s tim nemaju nikakve veze – zaključuje Gavran.

    Istovremeno, ekonomista Svetlana Cenić smatra da se može desiti da, primjera radi, Evropska investiciona banka (EIB) ili Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jednostavno ne prihvate pregovore sa vlasti u Srpskoj o kreditiranju nekih projekata u RS.

    – Jer ima tih projekata EIB i EBRD koji se odnose samo na jedan entitet, bez obzira kako se donosi odluka – kaže Cenićeva.

    Upravo način donošenja odluka o međunarodnom zaduženju ili grantovima jeste ono na šta je mislio lider SNSD, Milorad Dodik, kada je zaprijetio da, u slučaju finansijskih sankcija prema RS, neće dozvoliti ni razvojne projekte u FBiH.

    Ako je riječ o međunarodnom sporazumu, on se ratifikuje na nivou BiH, u Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini, gdje se jasno vidi ko je korisnik kredita, ali je garant BiH. A tu predstavnici iz RS uvijek mogu da budu protiv i sve zaustave. I obrnuto.

    – Federacija i Republika Srpska se zadužuju za svoje kojekakve projekte i oni vraćaju zaduženje. Međutim, strani kreditori preferiraju da garant bude BiH, jer sve dok je indirektnih poreza oni su sigurni da će to biti plaćeno. Sjetimo se da je RS svojevremeno pokušavala da dođe do kredita za „Željeznice“, pa su razgovarali i sa Poljskom. Poljska je tražila informacije da vidi ko to plaća i ko garantuje. Od toga su odustali jer u tom slučaju država ne bi bila garant. Ali, entitetskim glasanjem RS ili FBiH mogu takve stvari da zaustave – kaže Cenićeva za Srpskainfo.

    Ipak, ona je ubijeđena da će se sankcije, ako do njih dođe, odnositi na firme koje su povezane s aktuelnom vlašću u Srpskoj.

    – Tu će se izbjegavati poslovanje, davanje grantova. To je takva najava. Jer, kazniti čitav narod, malo to ide teže – smatra Cenićeva.

  • Šešić isključen iz glavnog odbora SDS-a

    Poslanik u Narodnoj skupštini RS, Davor Šešič isključen je danas iz Glavnog odbora SDS-a.

    Davor Šešić već neko vrijeme kritikuje rukovodstvo ove stranke, a ono je eskaliralo nakon objave rezultata izbora za mjesne zajednice u Banjaluci. Šešić je u u konfliktu sa predsjednikom banjalučkog Gradskog odbora SDS-a Milanom Radovićem, prenosi Mondo.

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović takođe je reagovao na Šešićeve kritike upućene stranci na čijem je on čelu.

    “Gospodine, pokaži se u Banjaluci! Ali da sjediš, da te nema nigdje, da nisi došao u stranku toliko i toliko mjeseci…”, izjavio je Šarović i dodao da će, što se tiče Šešićevog isključenja iz stranke, “učiniti šta mora”.

  • Još 500 pripadnika EUFOR-a stiže u BiH

    Još 500 pripadnika EUFOR-a stiže u BiH

    Četiri čete sa oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a koje su stacionirane izvan BiH, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biće raspoređene u zemlji, kao pojačanje postojećim snagama, a kako bismo učinkovitije podržali naše bh. partnere pri održavanju bezbjednog i stabilnog okruženja, saopšteno je juče iz EUFOR-a.

    Navode da bi pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH.

    “Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se preduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH. Njihov zadatak će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u BiH. To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH”, navopde u saopštenju.

    Snage EUFOR-a raspoređene su u BiH od 2004. godine i sastoje se od približno 3.500 pripadnika, od kojih je oko 600 trenutno raspoređeno u našoj zemlji.

    Sa pripadnicima četa koje će uskoro biti raspoređene, kako stoji u saopštenju, broj EUFOR-ovih pripadnika stacioniranih u BiH biće oko 1.100.

    “To osoblje će doći iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke. Procjena EUFOR-a je da trenutno nema prijetnje po sigurno i stabilno okruženje koja bi zahtijevala podršku Eufor-a. Situacija se kontinuirano prati i po potrebi se mogu dovesti dodatna pojačanja”, poručili su iz EUFOR-a.

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, poručio je da “izričito pozdravlja odluku da se ojačaju privremene rezervne snage pri misiji Eufor-a Althea u cijeloj BiH, čime se u značajnom obimu povećavaju kapaciteti i prisutnost Eufor-a”.

    “Ova odluka naglašava opredijeljenost međunarodne zajednice za integritet i stabilnost države BiH i njenih institucija, koji se zasnivaju na Opštem okvirnom sporazumu za mir. Ovoj državi je mjesto u Evropi. Eufor Althea i visoki predstavnik odlučno će je pratiti na njenom putu ka evropskim integracijama”, naveo je Šmit, saopšteno je iz OHR-a BiH.

  • “Ovo nije naša utakmica” Cvijanovićeva o situaciji u Ukrajini

    “Ovo nije naša utakmica” Cvijanovićeva o situaciji u Ukrajini

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da je najmudrije da BiH ima neutralan stav kada je riječ o situaciji u Ukrajini i da postoji mnogo ozbiljnih pitanja kojima treba da se bavi, poput vlastite ekonomije.

    Cvijanovićeva je naglasila da se u BiH o ovom pitanju nisu zauzimali stavovi, te da pojedinci iznose lične stavove, a koji ne doprinose ničemu.

    – Ti ljudi iz Predsjedništva (Šefik Džaferović i Željko Komšić) imali su potrebu da nastupe na taj način zato što je od drugih međunarodnih aktera traženo da to urade – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.


    Ona je naglasila da je važno u BiH zadržati mir, stabilnost i da se nadležni bave svojim poslovima.

    – Bili smo izloženi različitim napadima, metodama i lažima, antisrpskoj i propagandi usmjerenoj protiv Republike Srpske, svrstavali su nas u neke koji bi vodili rat i da imamo secesionističke namjere što se pokazalo netačnim. Teritorijalni integritet BiH nije upitan dok se poštuje Dejtonski sporazum i svako ima svoju ustavnu poziciju – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da su složena politička i bezbjednosna vremena, a kao posljedica toga i ekonomska, te da ono što nedostaje BiH jeste da koristi mehanizme koje koriste i druge zemlje, poput Centralne banke i ostalog.

    – Ima mnogo poluga koje su neiskorištene iz teško neobjašnjivih razloga, a imate potrebe i privrede i realnog sektora da se te poluge koriste. Nažalost, u BiH smo mnogo puta vidjeli da su i ekonomski projekti ili privredne, infrastrukturne aktivnosti zaustvljani iz nekih besmislenih političkih razloga, da ne kažem čak i mržnje – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je za BiH najbolje da nema uplitanja stranaca i da posao obaljaju domaće institucije, te da je Srpska raspoložena da sarađuje sa svakim nivoom vlasti u BiH da bi imali koliko toliko političko razumijevanje neophodno za napredak.

    – Republika Srpska treba da zadrži stabilnost, ovo (situacija na istoku Ukrajine) nisu naše utakmice. Naša utakmica je da budemo mirni, stabilni, da se izborimo za svoje ustavne nadležnosti. Da BiH funkcioniše kao zemlja koja je zasnovana na ustavu i ne bude zemlja puna različitih neustavnih primjera kao do sada – istakla je Cvijanovićeva.

    Komentarišući zasjedanje Nacionalnog savjeta za bezbjednost Srbije u vezi sa situacijom u Ukrajini, predsjednik Srpske je rekla da je Srbija ozbiljna država koja ima legitimno iznosi svoje stavove.

    – U BiH se do takvih stavova vrlo teško dolazi zbog raznih političkih prepreka, ali što se tiče Republike Srpske – po mnogim suštinskim, nacinalno važnim pitanjima stoji uz Srbiju – istakla je Cvijanovićeva.