VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • “Grenel nam je dao 7 dana da srušimo Kurtija”

    “Grenel nam je dao 7 dana da srušimo Kurtija”

    Bivši specijalni izaslanik Bele kuće za dijalog Prištine i Beograda Ričard Grenel dao nam je u martu 2020. sedam dana da zbacimo sa vlasti Aljbina Kurtija.

    To je izjavio šef poslaničke grupe DSK u kosovskoj skupštini Arben Gaši, govoreći o premijeru tzv. Kosova.

    On ističe da je Grenel dao jasnu poruka DSK po ovom pitanju i da kako su dani prolazili, pritisak je rastao.

    “Imali smo tačno i jasno napisano da imamo sedam dana da srušimo vladu. I svaki dan stiže poruka, 7, 6, 5 nema ništa novo…Sam američki ambasador je rekao da su na njega vršili pritisak da obore vladu Aljbina Kurtija“, rekao je Gaši za Kanal 10, a prenosi Kosovo onlajn.

    On je dalje istakao da je odnos Kurtijeve vlade arogantan prema opoziciji. Kaže da svaki put kada izađu sa predlozima u Skupštini dobijaju optužbe od vladajuće koalicije, ali da takvo ponašanje, kaže, dovodi do pada poverenja naroda.

  • Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političku krizu u BiH rješavati dijalogom, Inckova odluka udar na Dejton

    Političke krize i izazovi u BiH mogu i treba da se rješavaju unutrašnjim dijalogom, uz poštovanje Ustava BiH i njegovih ključnih principa, navedeno je u 26. Izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    “Iako opterećena političkim podjelama i problemima kakvi postoje u brojnim zemljama, BiH je, zahvaljujući Dejtonskom sporazumu, bila mirna i bezbjedna dugi niz godina”, navedeno je u četvrtom dijelu izvještaja pod nazivom “Političke probleme u BiH treba rješavati unutrašnjim dijalogom”.

    U sklopu 26. Izvještaja Vlada je Savjetu bezbjednosti dostavila i nekoliko priloga u kojima obrazlaže zbog čega u BiH nije imenovan novi visoki predstavnik, te napad bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka na ustavni poredak BiH.

    U tekstu se podsjeća da je u posljednjim danima svog mandata, u julu ove godine, doskorašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo cenzorski zakon koji kriminalizuje izražavanje određenih mišljenja o ratnoj istoriji BiH.

    Vlada napominje da Inckova odluka predstavlja protivpravan i destabilizujući udar na Dejtonski sporazum, kao i demokratski ustavni poredak BiH i pravo na slobodu izražavanja.

    Pored toga, navodi se da je odluka nerazborita i ne može biti sprovedena na pravičan način, lišen politizacije.

    “Očigledno je da je nametanje cenzorskog zakona ili bilo kog zakona u BiH od visokog predstavnika nelegalan čin. BiH je suverena država, a njen ustav definiše demokratski sistem za donošenje zakona”, piše u prilogu izvještaja.

    U izvještaju se pojašnjava da bilo koji propis, da bi bio pravno obavezujući, mora usvojiti Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.

    “Parlamentarna skupština, ne samo da nije usvojila nijedan cenzorski zakon poput Inckovog, nego je u više navrata glasala protiv takvog zakona. Prijatelji BiH u međunarodnoj zajednici često naglašavaju značaj vladavine prava. Nametanje BiH dekreta jednog stranog ambasadora bez ikakvog pravnog ovlaštenja ismijava vladavinu prava u BiH. Inckova odluka podriva suverenitet BiH i u velikoj mjeri unazađuje mogućnost članstva BiH u EU”, stav je Vlade Srpske.

    Ističe se i da Inckov cenzorski zakon predstavlja grubo kršenje prava građana BiH na slobodu izražavanja, koje je garantovano članom Ustava BiH dogovorenog u Dejtonu, kao i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Evropski sud za ljudska prava jasno je stavio do znanja da države ne mogu usvajati zakone kojima se strogo ograničava i kriminalizuje sloboda govora, čak i kada govor predstavlja poricanje potvrđenog istorijskog genocida.

    U tekstu se naglašava da, ako pravo na slobodu izražavanja iz Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima išta znači, ono mora uključiti i pravo kritikovanja javnih organa.

    “To pravo bilo bi isprazna varka ako bi se dozvolilo zatvaranje pojedinca zbog neslaganja sa odlukom suda ili drugog javnog organa. Ipak, upravo je to ono što Inckova nepromišljena mjera čini”, tvrde u Vladi.

    Inckova mjera, navodi se u dokumentu, tako je loše formulisana i toliko usmjerena protiv Srba da uopšte ne sadrži kriminalizaciju poricanja svakog genocida.

    “Na primjer, prema Inckovoj mjeri, pojedini bošnjački analitičari i istoričari mogu nastaviti da poriču genocid koji je nacistički režim počinio nad Jevrejima, imajući u vidu da taj genocid nije utvrđen presudama međunarodnih sudova. Takođe, prema Inckovoj odluci, bilo bi moguće nazvati neku ulicu po Osami bin Ladenu ili Adolfu Hitleru zato što ta dvojica nikada nisu osuđena za ratni zločin”, dodaje se u izvještaju.

    Vlada ukazuje na to da odluka već izaziva zbrku u sudskim postupcima i optuženima čini nemogućim uživanje prava na pravičan postupak.

    U tekstu se ističe da je ono što Inckovu odluku čini još teže objašnjivom činjenica da je ona bila potpuno nepotrebna, jer Krivični zakon BiH već sadrži odredbu kojom su propisane kazne za svakog ko “javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima”.

    U Vladi navode da pomirenje dolazi sa pravdom, dijalogom i slobodnim istorijskim istraživanjem u traganju za istinom, te da Republika Srpska i njeni lideri snažno podržavaju istragu svih ratnih zločina i privođenje svih ratnih zločinaca pravdi, bez obzira na nacionalnost i počinilaca i žrtava.

    “Zatvaranje onih koji izražavaju određena mišljenja o istoriji, ne samo da je daleko od zalaganja za pomirenje, nego služi jedino produbljivanju nepovjerenja i raspirivanju međunacionalne netrpeljivosti”, poručuju iz Vlade Srpske.

    U tekstu se navodi da su vlast i opozicija u Republici Srpskoj ujedinjeno pružili otpor Inckovom napadu na Dejtonski sporazum i u Narodnoj skupštini 30. jula glasovima svih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj zauzeli stav da Republika Srpska neće prihvatiti sprovođenje nezakonite Inckove odluke.

    Podsjeća se i da je Narodna skupština, takođe jednoglasno, usvojila skup zaključaka prema kojima, uz usko ograničene izuzetke, politički predstavnici Republike Srpske neće učestvovati u donošenju odluka na zajedničkom nivou dok ne bude razriješeno pitanje Inckove odluke.

    “Pune posljedice političke krize koju je izazvala Inckova nezakonita odluka još nisu jasne, međutim, odluka je još jednom pokazala da OHR ne čini ništa da doprinese miru u BiH, nego samo provokacijama izaziva ozbiljne političke tenzije”, navedeno je u prilogu 26. Izvještaja Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

  • Da li stranci kroz izborne reforme mire Bošnjake i Hrvate u BiH

    Da li stranci kroz izborne reforme mire Bošnjake i Hrvate u BiH

    Zbog čega je međunarodna zajednica odjednom toliko zainteresovana da BiH što prije dobije novi Izborni zakon koji bi bio skrojen po mjeri lidera HDZ Dragana Čovića i ostalih hrvatskih predstavnika, koji insistiraju na legitimnom predstavljanju u domovima naroda i Predsjedništvu BiH.

    Da su Vašington i Brisel „zagrijani“ da BiH što prije dobije Izborni zakon koji bi bio po mjeri Čovića može se vidjeti i iz brojnih izjava pojedinih diplomata.

    Specijalni predstavnik SAD za spoljne poslove Metju Palmer je u više navrata do sada ponovio kako je neophodno fokusirati se na izborni model za izbor tri člana Predsjedništva, a svojim izjavama dao je naslutiti da je Čovićev prijedlog sasvim u redu. I visoki predstavnik Kristijan Šmit još ranije je rekao kako su Hrvati nedovoljno zastupljeni u institucijama BiH, te da im člana Predsjedništva biraju Bošnjaci.

    Na pitanje zbog čega su diplomate na strani Čovića, odnosno zašto pokušavaju da u Izborni zakon „proguraju“ zahtjeve Hrvata, lider SDA Bakir Izetbegović kaže kako je očito da Vašington i Brisel žele da riješe to pitanje s ciljem ponovnog ujedinjenja hrvatskih i bošnjačkih političara, „koji bi se onda zajedno suprotstavili politici koju trenutno vodi predsjednik SNSD Milorad Dodik“.

    – Vjerujem da su stranci dobili zadatak da ujedine Hrvate i Bošnjake, jer srpska strana predvođena Dodikom pravi probleme. Smatraju da je sada neophodno da Hrvati i Bošnjaci budu zajedno, kao što su bili 1993. godine, odnosno da ne smiju biti suprotstavljeni. Po njima (strancima, op. aut.) problem je što u tročlanom Predsjedništvu sjedi čovjek koji nije izabran većinom hrvatskih glasova. Dakle, tu stvar treba riješiti pa da se Hrvati i Bošnjaci pomire i onda zajednički suprotstave nekim avanturističkim i destabilizirajućim politikama koje predvodi SNSD. Mislim da su diplomate dobile takav zadatak i da su onda krenule linijom manjeg otpora – rekao je Izetbegović gostujući na Hajat televiziji.

    Da li je cilj stranaca da pomire Hrvate i Bošnjake?

    – Nisu Hrvati i Bošnjaci razjedinjeni koliko su Dodik i Čović ujedinjeni u partnerstvu i svojim interesima – stava je politička analitičarka Tanja Topić.

    Navodi da je teško komentarisati Izetbegovićevu tezu kako stranci preko Izbornog zakona žele pomiriti Hrvate i Bošnjake.

    – Izetbegović očito ima neke svoje informacije. Vrlo je teško braniti ili osporavati tezu koju je iznio Izetbegović i ne bih se njome bavila – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da je ključno da se u izborni proces u BiH unesu tehnička poboljšanja, jer su izbori u velikoj mjeri kontaminirani i korumpirani od strane etnonacionalnih političkih elita.

    To je, po Topićevoj, ključ ako se treba riješiti pitanje izbornog zakona.

    – To je ono na šta bi stranci trebali staviti najveći akcenat i težište, a ne baviti se mirenjem jednih i drugih ili stvaranjem nekih novih savezništava, odnosno razbijanjem nekih postojećih – zaključuje Topićeva.

    Zaključuje da uvođenje bilo kakvih tehničkih poboljšanja u izborni proces očito ne ide na ruku ni jednom od trojice lidera etnonacionalnih partija koje su na vlasti.

  • “Dodik ugrožava mir i ide ka poništenju Dejtona” Šmit Savjetu bezbjednosti UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

    “Dodik ugrožava mir i ide ka poništenju Dejtona” Šmit Savjetu bezbjednosti UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

    Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit će sutra u Savjetu bezbjednosti UN podnijeti izvještaj o stanju u BiH od stupanja na dužnost u augustu ove godine.

    Interesantno, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik u izvještaju je spomenut čak 61 put na ukupno 34 stranice izvještaja, piše Klix.

    – Od pisanja ovog izvještaja, Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslijeratnog perioda. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Opšteg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu sa najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako na to ne odgovori međunarodna zajednica, može voditi ka poništenju Sporazuma za mir – uvodne su riječi.

    Dalje kaže da je vrhunac eskalacije krize 2021. godine, potez Milorada Dodika, kojeg naziva de facto liderom RS, iako entitet ima izabranog predsjednika – poziv entitetu na jednostrano povlačenje iz davno postignutih sporazuma o prenosu entitetskih nadležnosti na državu u oblastima odbrane, indirektnih poreza i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), i da entitet “povrati” ono što on tvrdi da su uzurpirane ustavne nadležnosti u oblasti državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi.

    – On je dalje najavio izradu nacrta novog Ustava RS i odbacivanje svih “nezakonito nametnutih odluka i zakona od visokih predstavnika” – navodi se u izvještaju.

    Šmit upozorava Savjet bezbjednosti UN o Dodikovim najavljenim planovima koje znače povlačenje pripadnika Oružanih snaga BiH koje borave u RS, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriji RS i uspostavljanje Vojske RS koju bi navodno činili pripadnici vojske koji su povuku iz OS BiH.

    – Potez bi vratio sat unazad 15 godina samo u oblasti reforme odbrane, pa čak i dalje u uslovima izgradnje povjerenja i sigurnosti. To bi takođe značilo i povlačenje entiteta iz Uprave za indirektno oporezivanje, VSTV, Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) uz mjere sprečavanja tih institucija da djeluju na teritoriji RS – navedeno je.

    Šmit dalje kaže da Milorad Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom na “izvorni Dejton” te kaže da je i politički pogrešan naziv zasnovan na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH.

    – U praksi, politika ima za cilj poništiti mnoge teško stečene reforme u posljednjih 26 godina, a ne da bi se striktno pridržavali Mirovnog sporazuma nego da se vratimo na situaciju koja je postojala na terenu prije Dejtona. Ukratko, gospodin Dodik želi da povuče Republiku Srpsku iz ustavnog poretka koji je uspostavljen prema Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir i da se odustane od civilne implementacije Sporazuma navedenom u Aneksu 10 – dodao je.

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit ozbiljno upozorava međunarodnu zajednicu da je sve nabrojano jednako otcjepljenju bez proglašavanja.

    – Jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što prema sadašnjim zakonima nije moguće prema ustavnom okviru bi dovelo do kolapsa tih institucija, a na kraju potkopavaju sposobnost države da funkcioniše i izvršava svoje ustavne odgovornosti. Malo prije završetka ovog izvještaja, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj – “nezavisna RS unutar dejtonske BiH”. Opozicione stranke u RS su napomenule da je ovo opasan put ne samo za BiH nego i za RS imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH i nemaju pravo da se odvoje od BiH – napisao je.

    Šmit podsjeća da su državne institucije paralizovane još od jula ove godine kada je Milorad Dodik u dogovoru sa opozicijom u RS najavio povlačenje političkih predstavnika RS iz odlučivanja u državnim institucijama, kao odgovor na odluku prethodnog visokog predstavnika Valentina Incka koji je donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.

    – Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS usvojile su Zakon o neprimjenjivanju Odluka Visokog predstavnika o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH koji je stupio na snagu početkom oktobra. Ovim zakonom se odbija odluka visokog predstavnika i propisuje da se zakonodavstvo na državnom nivou neće primjenjivati ​​u RS i obavezuje vlasti RS da ne sarađuju sa institucijama BiH koje pokušavaju provesti zakone na državnom nivou. Ovo predstavlja konkretna kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma – navedeno je.

    Šmit upoznaje Savjet bezbjednosti UN da iako je Dodik nedavno izjavio da njegove akcije nisu usmjerene na izazivanje sukoba, on je takođe upozorio da svaki pokušaj rušenja pravosudnih institucija na državnom nivou ili agencija za provođenje zakona bi bilo dočekano silom.

    – Ničim izazvan, rekao je da ako NATO interveniše, RS će tražiti pomoć neimenovanih “prijatelja” za koje tvrdi da su ga uvjerili na njihovu spremnost u tom pogledu – dodao je.

    Šmit ističe da on kao visoki predstavnik i konačni tumač Opšteg okvirnog sporazuma za mir, ima ocjenu da vlasti RS već ozbiljno krše Sporazum i spremni su da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu.

    – Ako neosporno uspiju u ovom poduhvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim se RS uklanja iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH, koji je sinonim za secesiju. Ignorisanje ili umanjivanje važnosti ovakvog stanja stvari – moglo bi imati opasne implikacije za region i sire – upozorio je.

    Šmit kaže da ovo ipak ne znači da je samo Republika Srpska problematična.

    – Tri pune godine od Opštih izbora 2018, nije imenovana Vlada Federacije BiH. Dok institucije BiH potpuno stagniraju, sa najslabijim zakonodavnim učinkom Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu. Dogovor o prijeko potrebnim izbornim reformama takođe ostaje neuhvatljiv – navodi Nijemac.

    Šmit je upozorio da je tekuća politička kriza počela tokom prethodnog izvještajnog perioda, već u februaru ove godine kada je Narodna skupština RS reagovala na izvještaje o neminovnosti odlaska Valentina Incka i imenovanja Kristijana Šmita usvajanjem zaključka kojim se poziva na predstavnika međunarodne zajednice da spriječe njegovo imenovanje.

    Naglasio je i na online kampanju “mirnog razlaza” koju je na proljeće promovisao SNSD.

    – Nakon toga je u martu Narodna skupština RS usvojila zaključke u kojima se pozivaju politički akteri u Federaciji BiH da se angažuju sa RS kako bi razgovarali o budućnosti BiH, upozoravajući da ukoliko se takvi razgovori ne materijaliziraju, “trebalo bi razgovarati o mirnom razlazu”. SNSD je 19. aprila pokrenuo online video kampanju koja promoviše i pokušaj normalizacije koncepta “mirnog raspada” BiH – naveo je.

    Podsjeća da je ubrzo nakon toga SNSD u NSRS dostavio svoju inicijativu za razgovore RS i FBiH, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka za moguće rješenje za BiH, te najavio formiranje pregovaračkog tima s tim u vezi.

    – Inicijativa je nametnula stranačka pogrešna tumačenja Okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i tvrdnju da je BiH “nastala uz saglasnost RS i Federacije i tri konstitutivna naroda i da samo uz saglasnost oba entiteta i konstitutivnih naroda može i postoji” i da država BiH “ima ograničen i izveden suverenitet” što odražava u svojim vanjskim odnosima. Inicijativa je “zahtjevala” da institucije Federacije i dva konstitutivna naroda učestvuju u političkim raspravama o “povratku temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma”, jasno stavljajući do znanja da ako se zahtjev ignoriše ili ishod nije na zadovoljstvo vlasti RS, RS “zadržava pravo da konačno odlučiti o svom budućem status” – napisao je precizno Šmit te podsjetio da je PIC osudio takav politički diskurs uz protivljenje Ruske Federacije.

    Ipak, u maju je NSRS usvojila inicijativu SNSD i odbila raniji poziv Valentina Incka da NSRS ukine odlikovanja koja je 2016. godine dodijelila ratnim zločincima, uključujući ratnog lidera Radovana Karadžića. NSRS je tada odbacila i bonske ovlasti, tvrdeći da visoki predstavnik nema mandat da ih koristi ili a diktira šta RS treba raditi.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koja je trebala biti održana danas i koja je trebala biti posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini, pomjerena je za sutra.

  • Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Glasanje o EUFOR-u jača poziciju Rusije u BiH

    Savjet bezbjednosti će ove sedmice glasati o produženju Misije EUFOR-a na period od jedne godine, a glavno pitanje ovih dana je hoće li Rusija uložiti veto.

    Ukoliko bi do toga došlo, EUFOR bi se doslovno do kraja naredne sedmice morao povući iz Bosne i Hercegovine, a time bi praktično bio promijenjen vojni aspekt Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer bi na terenu ostao samo Glavni štab NATO-a sa simboličnim prisustvom na terenu.

    “Nezavisne” su još prije nekoliko mjeseci pisale da nije realno očekivati da bi Rusija blokirala mandat EUFOR-u. Postoji mnogo razloga, među kojima bi to vjerovatno moglo značiti i jači angažman NATO-a u BiH, s obzirom na to da se i u dosadašnjim rezolucijama o produženju mandata EUFOR-a isticala uloga NATO-a u tom procesu, zbog čega je Rusija dosad često, pri glasanjima o produženju Misije EUFOR-a, bila suzdržana.

    Pitanje produženja mandata EUFOR-a, prvi put zvanično, komentarisao je Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, koji je istakao da Rusija želi očuvanje mira i stabilnosti u BiH te da je u tom smislu potrebno pojačati dijalog u samoj BiH, ali i u okvirima međunarodne zajednice. Ambasador Kalabuhov je, naime, rekao da Rusija suštinski podržava produženje Misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst ukoliko on bude obuhvatao i ulogu visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    Na pitanje o Misiji EUFOR-a nedavno su iz Ambasade Rusije istakli da se pitanje produženja mandata EUFOR-a ne može isključivo svesti na pitanje visokog predstavnika, već da se radi o posebnoj temi.

    Prema nekim nezvaničnim saznanjima, zapadne zemlje spremne su da popuste Rusiji i da omoguće izbacivanje spominjanja visokog predstavnika, kojeg Rusija ne priznaje, u zamjenu za rusku podršku EUFOR-u. Ukoliko bi do toga došlo, to bi bila velika pobjeda ruske diplomatije i potpuno slabljenje pozicije Kristijana Šmita kao visokog predstavnika. Ono što, kako saznajemo, Rusija očekuje u Evropi je da bude tretirana ravnopravno s drugim velikim silama i da se i njeni interesi uzmu u obzir. To, prije svega, sprečava Amerika, koja Rusiju vidi kao destabilizirajući faktor u Evropi, iako bi veći dio Evrope želio viši nivo saradnje s Rusijom, koju smatraju neizbježnim faktorom u Evropi.

    Inače, ukoliko bi došlo do izmjene rezolucije na zahtjev Rusije, to ne bi bilo prvi put. Primjera radi, Savjet bezbjednosti UN-a je 2019. godine promijenio rezoluciju na zahtjev Rusije kako bi ona glasala za nju. Tada je iz rezolucije izbačen dio koji se odnosi na NATO integracije, što je bio ruski uslov.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, kaže za “Nezavisne” da bi ustupci Zapada prema Rusiji značajno pojačali poziciju te zemlje u našem regionu.

    On je, takođe, dodao i da sama činjenica da se smatra da je EUFOR i dalje potreban u BiH na neki način pokazuje neuspjeh u stabilizaciji BiH i njenog puta ka EU, pa i ka NATO-u, za one koji smatraju da BiH treba da ide tamo.

    “Sasvim je sigurno da je potreban veći nivo koordinacije između Zapada i Rusije, jer vjerujem da nikome ne odgovara konflikt na jugoistoku Evrope. Svijet ima mnogo prečih pitanja kojima se bavi, mada je u posljednje vrijeme kroz izbor visokog predstavnika, pa i pitanje EUFOR-a, donekle porastao značaj ovog regiona”, rekao je Šolaja.

    On je dodao da će posebno zanimljivo biti pratiti poziciju Kine, koja je, uz Rusiju, takođe osporila legitimnost visokog predstavnika Šmita.

  • Bakir Izetbegović danas se u Istanbulu sastaje s Recepom Tayyipom Erdoganom

    Bakir Izetbegović danas se u Istanbulu sastaje s Recepom Tayyipom Erdoganom

    Član kolegija Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović sastat će se danas u Istanbulu s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

    Kako je najavljeno na stranici turkog predsjedništva, sastanak s Izetbegovićem je zakazan za 14 sati u palači Vahdettin u Istanbulu.

    Očekuje se da će na dnevnom redu biti najviše govora o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH te destruktivnoj politici Milorada Dodika.

    Izetbegović i Erdogan sastali su se u augustu, kada je turski lider bio kum na vjenčanju Izetbegovićeve kćerke Jasmine.

    Erdogan je tada boravio u Sarajevu te se susreo i sa članovima Predsjedništva BiH.

  • Ubrzava se tempo pregovora za Izborni zakon, Palmer i Eichhorst sredinom novembra ponovo u BiH

    Ubrzava se tempo pregovora za Izborni zakon, Palmer i Eichhorst sredinom novembra ponovo u BiH

    Promjene Izbornog zakona trebale bi biti dogovorene u toku ove godine, a to najbolje znaju predstavnici međunarodne zajednice, koji najviše insisitraju na postizanju dogovora. Baš iz tog tabora slijedi dodatno ubrzavanje tempa.

    Direktorica pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst i specijalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu Matthew Palmer ponovo dolaze u našu zemlju sredinom novembra, piše Večernji list.
    Tom prilikom za stolom bi ponovo trebali biti predstavnici najjačih političkih opcija u BiH, a pred njima prijedlozi kako implementirati brojne presude domaćih i stranih pravnih instanci.

    Palmer i Eichhorst prošle sedmice boraveći u Sarajevu napravili su brojne sastanke s političkim liderima, a u medijima se pojavio i prijedlog koji je u njihovo ime predočila predstavnica Venecijanske komisije.


    Prijedlog se odnosi na biranje članova Predsjedništva, domova naroda te sprečavanje blokada na nivou Federacije BiH.

  • Vučić u Glazgovu: S Makronom, Merkelovom, Ursulom fon der Lajen

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP26.

    Predsednik Srbije od juče boravi u Glazgovu, gde će do utorka učestvovati na Samitu lidera o klimatskim promenama COP26. On će se tokom Samita obratiti na skupu šefova država i vlada, a prisustvovaće i događaju povodom pokretanja inicijative o globalnom smanjenju metana, koji organizuju presednik SAD Džozef Bajden i predsednica EK Ursula fon der Lajen.

    Takođe, predsednik će na marginama Samita održati i niz bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima nekoliko država.

    Premijer Španije prihvatio poziv
    Vučić je, takođe, objavio da je u Glazgovu imao sastanak i sa premijerom Španije Pedrom Sančesom.

    “Pozvao sam našeg španskog prijatelja @sanchezcastejon da poseti Srbiju i obećao sam mu da će videti veliko gostoprimstvo i prijateljstvo srpskog naroda zbog svega što čini u odbrani teritorijalnog integriteta naše zemlje, ali i podršci koju nam pruža na evropskom putu. Premijer Sančez je prihvatio poziv, a ta poseta biće istorijska u svakom smislu, jer verovali ili ne, nijedan španski premijer nije posetio Srbiju u poslednjih nekoliko decenija”, istakao je Vučić.

    “Veoma sadržajan razgovor”
    Vučić je imao sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

    “Zahvalan @ursulavonderleyen na dugom i veoma sadržajnom razgovoru po svim važnim pitanjima od značaja za Srbiju i EU. Posebno smo razmotrili sve probleme sa kojima se suočavamo u sferi energetike i sagledali strateške pravce delovanja u toj oblasti”, objavio je predsednik Srbije na društvenoj mreži Instagram.

    Predsednik Srbije i Makron
    Vučić je objavio da se susreo sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom.

    “Mnogo prijatelja u Glazgovu. Uvek mi je zadovoljstvo da razgovaram predsednikom @emmanuelmacron Srbija i Francuska imaju mnogo planova da ojačaju saradnju”, naveo je Vučić u opisu slike sa tim državnikom.

    “Da kucnem u drvo”
    Predsednik Srbije je, takođe, objavio i snimak susreta sa Makronom.

    Sastanak sa Merkelovom
    Predsednik Srbije susreo se s odlazećom kancelarkom Nemačke Angelom Merkel i istakao da je “uvek zadovoljstvo videti velikog lidera”.

    “Uvek je zadovoljstvo videti velikog lidera i prijatelja, kao što je @bundeskanzlerin, Od Berlinskog procesa do #OpenBalkan bila je naša velika podrška!”, objavio je on na Instagramu.

    “Da li da održimo ili odložimo sastanak?”
    Vučić je na nalogu “Buducnostsrbijeav” na Instagramu objavio fotografiju sastanka sa premijerom Albanije Edijem Ramom.

    “Snažna podrška #OpenBalkan Da li da održimo ili odložimo sastanak u Beogradu, imajući u vidu događaje u Skoplju? Sa @ediramaal u Glazgovu pred početak @cop26uk”, navodi se u opisu fotografije.

    Pozdrav Vučića i Džonsona
    Predsednik Srbije susreo se i sa premijerom Velike Britanije Borisom Džonsonom.

    Sastanci sa Šalenbergom, Janevom
    Predsednik Srbije naveo je da se sastao sa Šalenbergom, kao i s premijerom Bugarske.

    “Na @cop26uk razgovaram sa austrijskim kancelarom Aleksanderom Šalenbergom, predsednikom Gvineje Bisao Umarom Sisokom Embalom i predsednikom vlade Bugarske Stefanom Janevim. Dobra prilika za razgovore o klimatskim promenama, ali i našoj budućoj saradnji.”

    “Srbija i Slovenija unapređuju saradnju”
    Vučić se ranije sastao sa premijerom Slovenije Janezom Janšom.

    “Sadržajan jutarnji razgovor sa slovenačkim premijerom Janezom Janšom. Srbija i Slovenija na svim poljima društvenog života unapređuju svoje odnose i saradnju”, navodi se u opisu fotografije dva državnika.

  • “Palmeru, hvala što nas predaješ Rusima”

    “Palmeru, hvala što nas predaješ Rusima”

    Grupa građana okupila se nedaleko od Ambasade SAD, zahtevajući od predsednika Džozefa Bajdena da sačuva suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

    Reč je o istoj grupi građana koja je prošle sedmice protestovala ispred zgrade OHR-a, zahtevajući od visokog predstavnika da “zaustavi srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika”.

    “Dok se u jednom entitetu (Republici Srpskoj) ruši ustavno-pravni poredak, gospodin (Metju) Palmer pravi još jedan entitet”, tvrde učesnici protesta. Na jednom transparentu je napisano i “Palmeru, hvala što nas predaješ Rusima”.

    Na transparentima koje nose piše “Dobrodošli u Bosnu i Hercegovinu” i “Gospodine Palmer, hvala vam što nas predajete Rusima”. Oni su pozvali Bajdena da poseti BiH jer će tek tada, kako su naveli, doći do promena.

    Prema sarajevskoj televiziji N1, danas je na platou ispred Zemaljskog muzeja okupljen manji broj građana nego prošle sedmice ispred OHR-a, ali učesnici su poručili da nije važno što ih je manje, već da je važno da se svaki glas čuje.

    Oglasila se i Ambasada
    Ambasada SAD saopštila je danas da podržavaju slobodu izražavanja i pravo građana na mirno okupljanje. “Za nas je mišljenje građana Bosne i Hercegovine veoma važno. Ambasada je danas zatvorena zbog praznika: ostajemo spremni za razgovor sa zabrinutim građanima. Takođe, podstičemo lidere da rade na izgradnji stabilne i prosperitetne budućnosti, neopterećene korupcijom, kakvu građani i zaslužuju”, objavila je Ambasada na zvaničnom tviter nalogu.

    Naveli su da je prvrženost SAD prema BiH ostaju čvrsta. “SAD podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, države koja je multietnička i demokratska. Nastavljamo da promovišemo dijalog medju liderima i da radimo sa našim partnerima kako bi pružili podršku Bosni i Hercegovini na putu ka evroatlanskoj budućnosti”, navedeno je u saopštenju Ambasade SAD.

  • Sastanak vladajuće koalicije u Banjaluci

    Sastanak vladajuće koalicije u Banjaluci

    Predstavnici vladajuće koalicije razgovaraće danas u Banjaluci, najavljeno je iz SNSD-a.

    Sastanak, koji će biti održan u prostorijama Sekretarijata SNSD-a sa početkom u 14.00 časova, predvodiće lideri partija.