VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik danas sa Vučićem u Beogradu

    Dodik danas sa Vučićem u Beogradu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastaće se danas u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Kako se očekuje, tema razgovora Vučića i Dodika biće trenutna situacija u BiH i RS, kao i prijetnje sankcijama EU srpskom entitetu.

    “Sastanak je zakazan za 9.00 časova u Vili ‘Mir'”, najavljeno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Vučić je ranije rekao da se ne slaže sa sankcijama koje su uvedene Dodiku.

    “Ne slažem se sa sankcijama uvedenim protiv Dodika. Ne samo zato što sam Srbin i predsednik Srbije. Svim predstavnicima međunarodne zajednice sam u lice rekao da je katastrofa što su to uradili”, rekao je Vučić, i dodao da je uvođenje sankcija Dodiku katastrofalan potez, a uslijedio je, kako je naveo, nakon neustavnog otimanja šuma i poljoprivrednog zemljišta Srpskoj, čemu se Dodik usprotivio.

  • Šta je naredni korak za Đokovića?

    Australijski ministar za imigracije Aleks Hok poništio je prethodnu odluku Federalnog suda i uskratio vizu Novaku Đokoviću.

    Stoga Đokoviću preostaje da samo podnese žalbu, a ukoliko to ne uradi ili ukoliko ona bude odbijena, biće deportovan iz Australije.

    Kako navode izvori iz Australije, pravni tim srpskog tenisera je već spreman da Hoka izvede pred sud zbog ove odluke.

    Ukoliko bi se to desilo, Đokovićevi advokati se nadaju da bi sve moglo da se završi preko vikenda, tačnije u nedelju, na taj način mu omogućivši da otpočne učešće na turniru naredne sedmice.

    Slučaj bi se onda vratio sudiji Entoniju Keliju koji je omogućio Đokoviću ulazak u zemlju, ali bi on mogao da ga prosledi Federalnom sudu.

    Preostaje samo da sačekamo i vidimo dalji razvoj događaja.

  • Poslije Dana Republike dani krivičnih postupaka: Da li je bilo kršenja odluke Ustavnog suda BiH

    Smatram da nije prekršena odluka Ustavnog suda BiH, te da će ovaj postupak, ako bude išao dalje, pasti u vodu.

    Ovako je zamjenik ministra odbrane, Mirko Okolić, za Srpskainfo prokomentarisao izjavu ministra odbrane Sifeta Podžića o pokretanju postupka protiv njega i srpskih kadrova u Oružanim snagama BiH, zbog prisustva centralnoj ceremoniji obilježavanja Dana Republike Srpske u Banjaluci.

    On je ranije istakao da će, ukoliko se ne bude postigao dogovor u kojem pravcu ide BiH, ovakvih pojava biti i sa jedne i sa druge strane, te da će “ova agonija ići sve dublje”.

    Ovakve poteze ministra Podžića advokat Milan Petković je, takođe, ocijenio kao neutemeljene.

    – Nije bilo nikakvog osnova za pokretanje političkog, ali ni disciplinskog postupka. Republika Srpska ima pravo da slavi 9. januar, bez obzira na odluke određenih sudova. To bi bilo isto kao kada biste tražili da se podnese postupak protiv izabranog člana Predsjedništva zato što je sud u Strazburu donio odluku da je povrijeđena Evropska konvencija o ljudskim pravima – smatra Petković.

    Naglasio je da smo se i ranije susretali sa sličnim problemima.

    – Sjetimo se postupka koji se vodio protiv poručnika Nenada Pavića zbog glasanja na referendumu o Danu Republike. On je tada pravosnažno oslobođen – istakao je Petković.

    Konstatuje da je sve to što se dešavalo ranije, ali i ovo što se dešava danas, neka vrsta pritiska, koji šalje jasnu poruku.

    – Sve ovo dokazuje cijeli apsurd u kakvom je Bosna i Hercegovina, ali i same Oružane snage – zaključio je Petković.

  • Druga opomena Dodiku prije potpune izolacije

    Od novih američih sankcija Miloradu Dodiku prošlo je osam dana, ni pola od toga nije trajala medijska i politička galama u BiH, a potom je nastupila relativna tišina s mnogim pitanjima bez odgovora, u paketu sa razočaranjem Bakira Izetbegovića.

    Kakva je razlika novih sankcija Dodiku u odnosu na one koje ima od 2017. godine? Kakvi su dometi novog sankcionisanja? Da li će se neke zemlje EU, ili Unija u kompletu, pridružiti ovom potezu Vašingtona?

    U principu, postoje dvije vrste sankcije – jedne se odnose na zabranu putovanja u SAD, a druge na zabranu poslovanja sankcionisanog „entiteta“ i njegovih firmi s američkim državljanima i sistemom.

    Korupcija
    Dodik već godinama ne može da putuje u SAD, a u obrazloženju sankcija od 5. januara govori se o povezanim licima: „Sva imovina i interesi u imovini pojedinaca i entiteta iznad (Dodik i ATV) koji se nalaze u SAD ili u posjedu ili kontroli američkih osoba su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u. Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u direktnom ili indirektnom vlasništvu 50 odsto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba…“ OFAC je skraćenica za Kancelariju za kontrolu strane imovine pri Ministarstvu finansija SAD.

    – Najvažnija razlika ovih sankcija u odnosu na one ranije je ta što su uvedene zbog korupcije. Ne toliko da je Dodik lično uključen, nego da zna za to, da podržava… – kaže za Srpskainfo profesor međunarodnih odnosa, dr Miloš Šolaja.

    Međutim, ekonomski analitičar i bivša ministarka finansija RS, Svetlana Cenić, kaže da su razlike mnogo veće.

    – Jedno je crna lista na koju je ranije stavljen i to se tiče Stejt departmenta i zabrane ulaska, nema vize, zabrane raspolaganja imovinom u SAD. Drugo je kada vas stave na listu njihovog Ministarstva trezora, što onda ograničava i može da kontroliše uplate. A većina uplata u svijetu se kontroliše preko Amerike. Drugo, svako ko hoće da bude dobar s Amerikom, a ima ih puno, dobro će voditi računa s kim i kako posluje. Jer sankcijama se tiho sugeriše – vodi računa ko je na našoj crnoj listi. Recimo, onaj ko želi da posluje, a ne poznaje prilike u BiH, pa kada ukuca listu SAD odmah će vidjeti imena s kim ne treba da sarađuje. Kao što ukucava da provjeri čitavu zemlju da vidi na kakvoj je listi, u kojoj je zoni – objašnjava Cenićeva za Srpskainfo.

    Panika
    Prema njenim riječima, ono što ostavlja prostor za široko tumačenje sankcije jeste dio koji se odnosi na vlasničku strukturu.

    – ATV je stavljena pod sankcije zajedno s Dodikom u toj grupi, ali oni mogu da uključe svakog ko je u toj vlasničkoj strukturi i da sankcionišu svakoga ko posluje s njima. Ameri su Ameri, oni to vrlo široko tumače kada hoće. Ovo je Dodiku drugi žuti karton. Sljedeći korak je da neće moći mrdnuti ni poslovati; samo neka nastavi. Onda je to strašno, zbog toga je on bio u panici. On nije kakvog obrazovanja, ali on to zna iz ranijeg perioda, sarađujući s Amerikancima toliko dugo. Doveli su ga, vazdigli, postavili, učili su ga, obučili, njegove su obučavali. Kada krenu da presijecaju te finansijske transakcije, samo blokiraju uplate i isplate – navodi Cenićeva.

    Kao primjer kako su se proveli u sličnoj situaciji navodi neke ranije funkcionere SDS.

    Znate li koliko se Milenko Vračar borio i kada je rehabilitovan da ga skinu sa liste Ministarstva trezora SAD, da može da radi? Nije mogao ništa. Navodila sam i primjer Save Krunića, koji je takođe rehabilitovan, ali SAD treba vremena i vremena. Imao je problem da otvori bankovni račun, da prima platu, jer je nije mogao dobijati na ruke. To su stvari koje se dešavaju u pozadini. A u kojoj mjeri će se dešavati Dodiku? Njemu su očigledno dali vremena da odabere hoće li to sve tako primjenjivati ili će konačno početi da razgovara s ljudima, da ne vrijeđa, da ne širi tenzije. On je američko čedo, vojska je američko čedo, Dejton je američko čedo. Dodik je bio najviše u panici zbog sina. Njemu država ionako plaća sve, ali sin je mlad dečko, treba da radi – kaže Cenićeva.

    Efikasan geopolitički alat
    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, takođe kaže da su se prethodne sankcije SAD odnosile na političke aktivnosti, a ove koje su uvedene nedavno su usmjerene ka finansijskim aktivnostima.

    – Ove sankcije su mnogo efikasniji geopolitički alat SAD jer mogu dovesti do potpune finansijske izolacije pojedinaca, kompanija ili države. S obzirom da SAD, uz pomoć dolara kao međunarodne valute preko koje se obavi više od 50 odsto međunarodnih transakcija, može da praktično izoluje subjekta iz međunarodnog finansijskog sistema, što naravno nosi veoma teške posljedice. Pitanje je samo koliko će daleko ići američka administracija. Na primjer, ukoliko je softverska kompanija na listi sankcionisanih, oni veoma teško ili skoro je nemoguće da mogu nastaviti poslovanje, jer je većina softverskih platformi porijeklom iz SAD. Ako budu išli do kraja, to bi značilo da oni koji su pod sankcijama u suštini ne bi mogli koristiti banke, vršiti transakcije i veoma teško na bilo koji način učestvovati u finansijskom sistemu. Po mnogima, te su sankcije efikasnije i od vojnih akcija – tvrdi Savović za Srpskainfo.

    Istovremeno, Milorad Dodik pokušava da stvori sliku da ga nove sankcije previše ne zabrinjavaju. Izjavio je da nije izabran da predstavlja američke, nego srpske interese u BiH, a nakon posljednjih mjera iz Vašingtona, zajedno s kolegama iz vrha SNSD, otišao je u kafanu da proslavi – uz harmoniku.

    “Problemi BiH ostaju”
    Čak je i lider SDA, Bakir Izetbegović, izjavio da sankcije srpskom članu Predsejdništva BiH nisu ni blizu dovoljne.

    – Sankcije su krenule. I ovo je tek početak i nije ni blizu dovoljno. Ovakvo siledžijsko ponašanje Dodika i strukture koja ga prati traži puno odlučnije i efikasnije sankcije – smatra Izetbegović.

    Na pitanje koji su dometi ovakvog načina kažnjavanja, Aleksandar Savović kaže da su za geopolitičku borbu sankcije veoma efikasan način kažnjavanja, ali da su za građenje državne zajednice i uređenje odnosa u BiH dometi sankcija skoro nikakvi.

    – SAD će kroz ove sankcije zaštiti svoje geopolitičke interese, ali će i dalje ostati isti problemi u BiH sve dok se dogovor ne napravi između tri konstitutivna naroda. Bojim se da, ukoliko vlast u Srpskoj bude spremna da po svaku cijenu ide na dalje zaoštravanje situacije, može u jednom trenutku dovesti do „Dejtona 2“, gdje bi zapadne sile isključile Rusiju iz procesa novog uređenja BiH. Siguran sam da bi u tom slučaju Republika Srpska bila u egzistencijalnoj opasnosti. Postavlja se očigledno pitanje zbog čega!? Da li vlast ima jasne ciljeve i strategiju zbog kojih žrtvuju stabilnost Srpske i ko će odgovarati ako poslije ove krize Srpska izađe slabija nego što je sad – pita Savović.

  • “Ne žalim što sam bio u Banjaluci” Nakon niza kritika oglasio se Milorad Pupovac

    “Ne žalim što sam bio u Banjaluci” Nakon niza kritika oglasio se Milorad Pupovac

    Nakon niza kritika na račun predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća (SNV), zbog prisustva na obilježavanju Dana Republike Srpske prošlog vikenda, Milorad Pupovac poručio je danas da ne žali što je bio u Banjaluci, jer, kako ističe, ništa u njegovim namjerama nije bilo da bi trebalo da žali zbog toga.

    Pupovac je novinarima u Vukovaru rekao da njegovo prisustvo u Banjaluci nije imalo politički karakter niti, kako je naveo, karakter slaganja ili neslaganja s ljudima koji vode žestoke polemike o tome kako bi trebalo da bude ustrojena BiH.

    – Moje prisustvo kao predsjednika SNV je prije svega bilo povezano sa saradnjom s institucijama Republike Srpske – rekao je Pupovac i istakao da ne vidi razlog za žaljenje zbog toga.

    Razlog za žaljenje, kaže vidim u tome što neki ljudi vide problem u saradnji s institucijama jednog entiteta BiH.

    Pupovac je u Vukovaru prisustvovao godišnjici Mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i međunarodnog priznanja Hrvatske, gdje je održana zajednička sjednica SNV i Zajedničkog vijeća opština Vukovar.

    – Ova mirna reintegracija bi trebalo da bude dokaz našem doprinosu miru i našoj želji da mir ne vlada samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama koje tog mira u dovoljnoj mjeri nemaju – kaže Pupovac i dodaje da će saradnja s institucijama Srpske biti nastavjena kada je riječ o humanitarnim pitanjima.

    – U BiH se vode rasprave o tome šta je ustavno, a što nije, mi se u te rasprave nismo uplitali. Tamo se vode ozbiljne rasprave o tome kakva sudbina je BiH. Mi smatramo da BiH treba biti zemlja mira – poručuje Pupovac.

    Sva tri naroda u BiH, ističe, treba da dođu do boljih odnosa međusobnim razumijevanjem.

    – Mi ne svađamo narode BiH niti smo to ikad činili. Ni prema jednom nemamo dvostruki aršin. Niti smo njihovi tutori – naveo je Pupovac, koji je i poslanik u Hrvatskom saboru.

    Rekao je i da on nije u sporu, a da ako neko smatra da jeste, mora o i da dokaže.

    – Ako smatrate da sam ja čovjek koji će dezintegrisati BiH više nego što je ona dezintegrirana, onda mi to morate dokazivati – kaže Pupovac, prenijela je zagrebačka N1.

    Napomenuvši da nije čovjek ružnih riječi i da pazi kako komunicira, Pupovac je istakao da nikada nije imao problem sa priznavanjem BiH, kao ni bilo koje druge zemlje, počev od Hrvatske.

    Upitao otkud to da je baš u Hrvatskoj toliki interes za njegov odlazak u Banjaluku, uz podsjećanje da više nije državni predstavnik Hrvatske.

    U Banjaluci je zahvalio onima koji su iz svojih siromašnih resursa izdvojili da bi pomogli, kako je rekao, još siromašnijima.

    Na pitanje da li je to bila huškačka retorika, Pupovac kaže kako ima “poprilično istančan sluh za jezik”.

    – Nemojte mi u usta stavljati riječi koje vi mislite da bih ja trebao da kažem. Možda bih ja rekao i goru riječ od tih, ali nije pristojno da mi to radite. Svjestan sam da retorike u BiH imaju razorno loš karakter za odnose u BiH – kaže Pupovac.

  • Tužilaštvo BiH na saslušanje pozvalo i ministarku Zoru Vidović

    Tužilaštvo BiH na saslušanje pozvalo i ministarku Zoru Vidović

    Tužilaštvo BiH pozvalo je na saslušanje u svojstvu svjedoka i Zoru Vidović, ministra finansija Republike Srpske, a u vezi sa istragom u predmetu “napad na ustavni poredak”.

    Saslušanje Vidovićeve zakazano je za utorak, 18. januara.

    Vidovićeva je potvrdila da je dobila poziv te da će se odazvati pozivu Tužilaštva BiH.

    Poručiću im da Republika Srpska želi da vrati svoje nadležnosti, sve u skladu sa Ustavom BiH, da ništa nismo prekršili, kao i da ne mislim da trebamo biti predmet Tužilaštva – rekla je Vidovićeva.

    Poziv na saslušanje, kako saznaju Nezavisne, dobio je i Marinko Dragišić, poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    – Jeste, dobio sam poziv danas. Odazvaću se. Poručiću da nije bio napad na ustavni poredak. Štaviše, nije diran ni Ustav ni u jednoj tački. Republika Srpska traži zaštitu i decidnu primjenu Ustava i Dejtonkog mirovnog sporazuma – rekao je Dragišić.

    I potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je dobio poziv na saslušanje u Tužilaštvu BiH, koje je pokrenulo istragu protiv više lica iz RS zbog navodnog napada na ustavni poredak.

  • Poziv stigao nakon sankcija Dodiku: Bivša američka ambasadorka u UN želi sastanak sa svim članovima Predsjedništva BiH

    Samanta Pauer, bivša ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama, a sada administratorka američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) boraviće u posjeti Bosni i Hercegovini od 19. do 22. januara.Pauer je iskazala želju za zajednički sastanak sa svom trojicom članova Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem, Šefikom Džarovićem i Miloradom Dodikom.

    Sastanak je planiran za petak, 21. januara u deset časova, a u pratnju Pauer biće i američki ambasador u BiH, Erik Nelson.

    Zanimljivo je da je ovaj dopis stigao 10. januara, dakle pet dana nakon što su SAD uvele dodatne sankcije srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, i još nekim osobama u BiH.

    Na taj način, bar za sada, padaju u vodu spekulacije koje su danas objavili pojedini mediji u Sarajevu da se Samanta Pauer neće sastati sa Dodikom, tvrdeći da je to znak da je već počela njegova međunarodna izolacija.

    Iz Dodikovog kabineta nismo uspjeli da saznamo da li će se on odazvati sastanku.

  • Sutra sastanak Dodika i Vučića

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastaće se sutra sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Sastanak će biti održan u Beogradu.-

  • Delegacija EU: BiH rizikuje da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    Delegacija EU: BiH rizikuje da izgubi pomoć EU ako nastavi s blokadom institucija

    Druga tranša makrofinansijske pomoći Bosni i Hercegovine nije odgođena, ali zemlja rizikuje da je izgubi ukoliko se nastavi s trenutnom blokadom državnih institucija i nedostatkom napretka, rečeno je Feni iz Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Kako su naveli, Evropska unija će u narednim mjesecima izvršiti procjenu ispunjavanja uslova koji su postavljeni za isplatu druge i posljednje tranše makrofinansijske pomoći.

    “Ovi uslovi precizirani su Memorandumom o razumijevanju između BiH i Evropske komisije, a uključuju mjere politika u oblastima ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti finansijskog sektora, transparentnosti i borbi protiv korupcije, te boljeg funkcionisanja tržišta rada”, naglašeno je u odgovoru.

    Mediji su juče objavili da će Evropska unija odgoditi isplatu druge tranše finansijske pomoći za BiH od 125 miliona evra jer vlasti u BiH nisu ispunile obaveze koje su prihvatile kada je potpisan ugovor o isplati pomoći zbog virusa korona u visini od 250 miliona evra.

    Taj ugovor potpisan u decembru 2020. godine, a BiH je u oktobru prošle godine primila prvu tranšu, jer su institucija u BiH tek u julu ratifikovale sporazum s Evropskom unijom.

    Nakon što su ta sredstva postala operativna, trebalo je uslijediti ispunjavanje uslova za dobijanje druge tranše, a u pitanju je zajam pod povoljnim uslovima.

    Međutim, blokada rada državnih institucija još je aktuelna i traje posljednjih gotovo šest mjeseci otkako je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je kao kivično djelo definisano negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

    Od tada predstavnici Republike Srpske odbijaju učestvovati u radu državnih institucija, što je uzrokovalo jednu od najtežih političkih kriza u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Između ostaloga, godina je završila bez usvojenog državnog budžeta, funkcionišući samo na odlukama o privremenom finansiranju.

  • Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Njemački list o Schmidtu: Ne isključuje smjenu Dodika, ali ne vidi opasnost od rata kao 1992.

    Christian Schmidt govorio je za lokalni njemački medij Obernzenn o aktuelnoj poziciji koju obavlja, ali i o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Obernzenn se bavio funkcijom koju Schmidt trenutno obavlja u BiH i mogućnostima koje mu ta funkcija pruža. Međutim, njemački list navodi da, iako Schmidt ima ovlasti koje se pružaju i do toga da može smijeniti određene političare, situacija je znatno komplikovanija.

    “Situacija se u posljednje vrijeme promijenila, jer pojedini političari namjerno krše Ustav, provociraju i njihova agresivna retorika produbljuje ionako komplikovan pravni sistem. Međutim, to ne znači da se situacija ne može dovesti pod kontrolu”, rekao je Schmidt.

    Nakon toga, list se osvrnuo i na aktivnosti Milorada Dodika, koji je najavio povlačenje RS-a iz centralnog poreskog sistema, državnog pravosuđa i Oružanih snaga BiH.

    “Da li će Schmidt ići do ekstrema i smijeniti Dodika? Ne isključuje ništa”, navodi se.

    “Kada je u pitanju mir u ovoj zemlji, to ima neposredan utjecaj na susjedne zemlje. Onda morate iskoristiti sve mogućnosti i po potrebi otvoriti ladicu”, rekao je Schmidt.
    Nakon toga, novinari su se osvrnuli i na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, kojoj Schmidt nije prisustvovao, ali je njegov izvještaj pročitan. Na pitanje zašto je Rusija tražila zabranu obraćanja, visoki predstavnik ističe kako su stvari komplikovane.

    “Sve je veoma komplikovano”, rekao je Schmidt ranije u smislu srpsko-ruskih veza i posljedica po političku situaciju u regiji.

    Takođe, Schmidt je tokom intervjua napravio i paralelu između posla visokog predstavnika u BiH i ministra poljoprivrede, koji je obavljao tokom političke karijere u Njemačkoj.

    “S obzirom na to da se radi o budućnosti zemlje, ovdje je riječ o mnogo većoj stvari. Ovdje nije riječ o oblastima kao što su prehrana, poljoprivreda i okoliš, već pitanja pomirenja i raskida s ratnom prošlošću.

    Na kraju intervjua osvrnuli su se i na zakon koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i ratnih zločina, koji je donio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. Novinari ističu kako je zakon unio pometnju u jedan dio zemlje, ali Schmidt je izrazio želju da Parlament BiH donese domaći zakon koji bi zamijenio “Inzkov zakon”.

    “Parlament BiH trebao bi donijeti svoj zakon koji poštuje evropske i međunarodne standarde. Ako to uspije, Inzkov zakon se može poništiti”, rekao je Schmidt.

    Na pitanje da li vidi opasnost od rata u BiH u ovom trenutku, Scmidt naglašava.

    “Trenutna situacija je opasna i delikatna, ali ne vidim opasnost od rata kao 1992. godine. Međutim, slažem se da EU i NATO moraju poslati ohrabrujući signal i pružiti pažnju i svoje prisustvo u ovom dijelu regije. Cilj uvijek mora ostati isti – da se mladim i dobro obrazovanim ljudima ponudi profesionalna i privatna perspektiva u vlastitoj zemlji. Vladavina prava je takođe važan aspekt, ali promjene na političkoj sceni moraju doći od stanovnika”, zaključio je Schmidt.