VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Banja Luka i Republika Srpska dobijaju prvi naučno tehnološki park

    Banja Luka i Republika Srpska dobijaju prvi naučno tehnološki park

    Kao što smo najavili prošle sedmice, Nezavisne novine prate emisije koje pokazuju digitalnu i tehničku zrelost naših preduzeća i ustanova u posebnom serijalu pod nazivom “Forward talks”.

    U prvoj emisiji Forward razgovora za 2021. posjetili smo Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske. Razgovorali smo u vezi prvog Naučno tehnološkog parka u RS.

    Zahvaljujući zajedničkim ulaganjima Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske i Univerziteta u Banjoj Luci, Srpska će dobiti prvi naučnotehnološki park. Park će biti izgrađen u Kampusu Univerziteta, a tehničku pomoć u izradi odgovorajućih idejnih i tehničkih studija izvodljivosti za odabranu lokaciju pružio je Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

    Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske ušlo je u pregovore za grant i izradu glavnog projekta, a nakon završetka ovog posla, sljedeće godine bi trebalo da započenu radovi.

    Budući objekat Naučno-tehnološkog parka sastojaće se od suterena, prizemlja i tri sprata, ukupne površine oko 7.500 metara kvadratnih. Ovaj prostor obezbijediće uslove za pružanje podrške i stručnih usluga, start-up timova/kompanija i odjeljenjima za istraživanje i razvoj stranih firmi.

    Zamišljeno je da svaki sprat u budućem objektu bude cjelina u okviru koje su planirani prostori koji se funkcionalno uklapaju prema sadržaju i ciljnim grupama, a istovremeno obezbjeđuju njegovo optimalno korišćenje.

  • Rudari u FBiH nastavljaju prekid proizvodnje

    Rudari u FBiH nastavljaju prekid proizvodnje

    Prekid proizvodnje u svim rudnicima u Federaciji BiH koji su u sastavu koncerna Elektroprivrede nastavlja se do daljeg, potvrdio je Upravni odbor Saveza sindikata radnika rudnika uglja u FBiH na danas održanoj sjednici u Kaknju.

    Kao razlog za prekid proizvodnje navedeno je odbijanje uprave Elektroprivrede da prihvati sporazum koji su u protekla dva dana sindikati usaglasili sa resornim ministrom u Vladi FBiH Nerminom Džindićem.

    Savez sindikata radnika rudnika uglja pozvao je rudare iz Tuzle, Zenice, Kaknja, Breze i Bile, članove njihovih porodica i građane da se u popodnevnim časovima okupe pred rudničkim kapijama ili upravama rudnika.

    Predsjedniku DF-a i aktuelenom predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću upućen je zahtjev da smijeni generalnog direktora Elektroprivrede Admira Anedilju, koji je kadar ove stranke.

    Sindikat traži donošenje plana i programa uvezivanja radnog staža radnicima u rudnicima uglja u sastavu Elektroprivrede, kontrolu metodologije i načina utvrđivanja kalorične vrijednosti uglja, te stavljanje van snage Pravilnika o radnom učinku i Pravilnika o radu.

    Takođe, rudari traže i poštovanje odredbi Kolektivnog ugovora, potpunu realizaciju sporazuma koji su Sindikat i Elektroprivreda potpisali 19. maja, smjenu direktora Elektroprivrede i direktora rudnika koji su u primjenu stavili sporne pravilnike o radu i radnom učinku, te utvrđivanje minimalne plate u oblasti rudarstva u FBiH od 1.000 KM.

  • Srpska udruženja pisala Savjetu bezbjednosti UN: Pomozite nam da dođemo do pravde za žrtve

    Srpska udruženja pisala Savjetu bezbjednosti UN: Pomozite nam da dođemo do pravde za žrtve

    Predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata uputili su pismo Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kojem traže podršku da, kako navode, nakon skoro 30 godina dođu do pravde za žrtve koje predstavljaju.

    Prvi čovjek Boračke organizacije Republike Srpske i čelnici još osam srpskih udruženja naveli su da Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju sa sjedištem u Hagu skoro da se nije bavio srpskim stradanjem i žrtvama tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

    • Nažalost, svjedoci smo da su i Tužilaštvo i Sud BiH prilikom procesuiranja ratnih zločina nastavili praksu Haškog tribunala, te su se u enormno malom broju bavili procesuiranjem lica koja su naredbodavci ili izvršioci strašnih zločina počinjenih nad Srbima. Imamo potrebu da vam ukažemo na neke od najočitijih primjera diskriminacije srpskih žrtava i na neprocesuiranje naredbodavaca i neposrednih izvršilaca tih strašnih zločina – navodi se u pismu.

    Zločini nad Srbima, navodi se dalje, vršeni su sistematski tokom cijelog rata počev od napada na pripadnike Jugoslovenske narodne armije koji su se povlačili iz gradova u prvoj polovini 1992. godine pa sve do 1995. godine i progona cjelokupnog stanovništva zapadnokrajiških opština i strašnih zločina nad srpskim zarobljenicima na Ozrenu.

    • Porazno je da skoro 30 godina nema pravde za nevine srpske žrtve iz kupreških sela Donji Malovan, Rilić, Zanaglina i Botun, te samog grada Kupresa. Još niko nije odgovarao za popaljena srpska sela u Podrinju. Sarajevo je skoro etnički čist grad, a broj Srba u njemu je na nivou statističke greške. Vjerujući da još postoji pravda i pravičnost, molimo vas da upotrijebite lični i autoritet institucija koje predstavljate da nam pomognete kako bi žrtve i porodice konačno dobile svoj smiraj, te da spriječite očiglednu diskriminaciju srpskih žrtava pred pravosudnim institucijama BiH – navedeno je u pismu.

    Predstavnici udruženja proisteklih iz rata uputili su prije dva dana i pismo glavnom haškom tužiocu Seržu Bramercu tražeći od njega da nadgleda novo suđenje oficiru tzv. Armije BiH Sakibu Mahmuljinu.

  • Otkazane sve predstave, Lečić: Kao srednjevekovni lov na veštice

    Otkazane sve predstave, Lečić: Kao srednjevekovni lov na veštice

    Sve predstave koje su bile dio programa 38. po redu Pozorišnih susreta u Brčkom povukle su se iz takmičarskog dijela zbog zato što je Branislav Lečić član žirija festivala.

    Iako su neke predstave ipak izvedene u prethodnim danima iz poštovanja prema publici, sve ostale su odustale od takmičarskog dijela, a Danijela Štajnfeld je to nazvala “herojskim činom”.

    Štajnfeld se zahvalila na solidarnosti kolegama i koleginicama koji su povukli svoje učešće na regionalnim Susretima pozorišta u Brčkom. Sa druge strane, Branislav Lečić se suočava sa pitanjem da li za njega još ima mjesta na teatarskim scenama?

    “Moja sudbina u pozorištu je ugrožena. Ja sam ugrožen, i na medijima, i na mom poslu, i na fakultetu”, rekao je Lečić za TV Prva.

    On je dodao da se nikada nije postavilo pitanje da li će izaći iz žirija jer je ugovorom vezan za Festival u Brčkom i, kako kaže, snosio bi posljedice.

    Međutim, na pitanje kako je iz žirija istupio dramski pisac Almir Imširević i da li će se on suočiti s posljedicama, Lečić je rekao da hoće.

    “Nije to pitanje ličnog animoziteta”, ističe Lečić i dodaje da su se mnoge njegove kolege povele trendom da okrive nekoga uz pomoć medija.

    “To je slično srednjevekovnom lovu na veštice”, dodao je Lečić.

  • Husić: Elektroprivreda je odbila prijedlog rudara koji je dogovoren na protestima

    Husić: Elektroprivreda je odbila prijedlog rudara koji je dogovoren na protestima

    Predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić u razgovoru za Klix.ba je kazao da je ono što je dogovoreno drugog dana protesta jučer stavljeno na papir, a danas već odbijeno jer nije prihvatljivo predstavnicima Elektroprivrede BiH.

    Husić je u razgovoru za Klix.ba obrazložio posljednje aktivnosti Sindikata na rješavanju krize u rudnicima u Federaciji BiH i ostvarenja prava radnika uposlenih u rudnicima u koncernu Elektroprivrede BiH uz obrazloženje da su bili spremni održati pregovore, da su ih čekali od 18. do 23. novembra te da je drugog dana protesta manja delegacija održala razgovor s ministrom Nerminom Džindićem.

    Interesantno, javnost sada saznaje da su tokom protesta predstavnici rudara ipak pregovarali sa federalnim ministrom Džindićem.

    “Drugog dana protesta obavili smo razgovor s ministrom energetike i rudarstva Nerminom Džindićem i usaglasili određena pitanja kada su u pitanju naši zahtjevi. To smo jučer stavili na papir, dostavili predstavnicima Federalnog ministarstva energije i rudarstva na uvid i informacija koju smo dobili je ta da ni to nije prihvatljivo predstavnicima Elektroprivrede”, kazao je Husić.

    Tražili su da je važenje kolektivnog ugovora i pravilnika o radu neupitno do isteka važenja ovog kolektivnog ugovora, a to je 30. april 2022. godine, da se usaglase stvari za novi kolektivni ugovor do 1. maja i da se u istom paketu usaglasi jedinstven pravilnik o radu u rudnicima i pravilnik o radnom učinku koji će stupiti na snagu s kolektivnim ugovorom od 1. maja naredne godine.
    U Elektroprivredi, kako kaže, Husić ne žele čuti o tome te žele nastaviti s primjenom akata koji nisu u skladu s kolektivnim ugovorima i nisu proizvod socijalnog dijaloga.

    “U Elektroprivredi BiH ne žele preuzeti ni obavezu da će s menadžmentima rudnika osigurati uslove za penzionisanje radnika u svim rudnicima u sastavu koncerna koji u toku 2022. godine ispune uslove za penzionisanje. Tražimo da predstave i plan i program o uvezivanju staža rudarima”, dodaje Husić.

    Naglasio je da žele pregovarati, ali da u Elektroprivredi BiH žele da pregovaraju na taj način da rudari prihvate ono što oni ponude.

    “Ubjeđuju nas da je 850 KM manje od 570 KM i da je 20 posto od 850 manje od 20 posto od 570 KM”, kazao je Husić u razgovoru za naš portal.

    Pojasnio je da su izdajnici u pojedinim rudnicima spremni potpisati ugovore i za manju cijenu uglja nego su je prodavali 2020. godine te da su oni usaglasili da cijena uglja treba biti veća za 20 posto u odnosu na 2021. godinu.

    “Pozvali smo predsjednika DF-a da objasni radnicima u rudnicima zašto ne može biti smijenjen generalni direktor Elektroprivrede. Direktor rudnika Kreka je proizveo haos, proizvodni rezultati su katastrofalni, devastirao je međuljudske odnose u rudniku, jednostranim odlukama, a koje se tiču životnog standarda je napravio katastrofu”, izjavio je Husić te dodao:

    “Jučer je izdao nalog nadležnoj službi Kreke u Tuzli da formira krivičnu prijavu protiv predsjednika sindikalne organizacije Kreke jer je imao aktivno učešće u radničkoj borbi za radnička prava. Na depou TE ima 1,5 -2 tone uglja i on ne devastira energetski sektor već ga devastira predsjednik sindikata Kreke koji je sa svima nama stao u zaštitu prava radnika.”

    Rudari u FBiH tražu poštivanje akata koje je potpisala Vlada FBiH, pravilnik o radu za koju su u EP BiH dali saglasnost, a otvoreni su i za pregovore oko novog kolektivnog ugovora koji treba biti na snazi od 1. maja.

    Na kraju razgovora Husić je kazao da će večeras ispred kapija rudnika biti organizovani skupovi podrške članova porodica rudara i drugih građana.

    “Danas smo u obraćanju javnosti pozvali članove porodica radnika u rudnicima u gradovima gdje imaju rudnici da se spontanim skupom od 18 do 19 sati pred kapijama i direkcijama rudnika pruži podrška rudarima, a u Tuzli i Kaknju to neće biti pred kapijama pogona već pred direkcijama rudnika od 18 do 19 sati”, zaključio je Husić.

  • Šta podrazumijeva mehanizam “Berlin plus” koji ovih dana pominje Kristijan Šmit: O jačanju NATO-a u BiH pita se EU

    Šta podrazumijeva mehanizam “Berlin plus” koji ovih dana pominje Kristijan Šmit: O jačanju NATO-a u BiH pita se EU

    • Vojna operacija EUFOR-a Altea sprovodi se u okviru mehanizma “Berlin plus” koji omogućava, ukoliko nastupi prijetnja po bezbjednost u BiH, da on može da poveća svoje kapacitete sa trenutnih 600 vojnika, ali za odluku o tome potrebna je saglasnost Evropske unije, odnosno svih njenih članica.

    General u penziji Dragan Vuković, koji je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kaže da njemački diplomata Kristijan Šmit nije bio do kraja precizan kada je izjavio da, ako se stvari zakomplikuju, EU, EUFOR i NATO mogu povećati svoju prisutnost u BiH. Vuković kaže da je Šmit formalno-pravno u pravu, ali da do praktične realizacije onoga što je rekao treba napraviti nekoliko koraka koji otežavaju sprovođenje njegovih riječi u djelo.

    • Za povećanje broja vojnika NATO-a u misiji EUFOR Altea potrebna je saglasnost EU, jer se ta misija odvija pod okriljem EU. Kako stvari stoje, u ovom trenutku gotovo sigurno ne bi bilo konsenzusa unutar EU po tom pitanju, ali s obzirom na sva dosadašnja iskustva, treba biti i pomalo skeptičan prema svemu tome, odnosno prema tome kakvu odluku može donijeti Brisel – kaže Vuković.

    On dodaje da EUFOR svake godine u okviru misije Altea sprovodi vježbu “Brzi odgovor” u okviru koje u BiH dođe veći broj vojnika NATO-a, precizirajući da za to nije potrebna posebna saglasnost ili odluka EU.

    Penzionisani general Vojske Republike Srpske Momir Zec objašnjava da mehanizam “Berlin plus” omogućava EU da u krizi dopuni sopstvene vojne resurse korišćenjem resursa NATO-a.

    To znači, nastavlja on, da u okviru tog mehanizma dogovorenog 2003. godine, EU može zatražiti od NATO-a da stavi na raspolaganje svoja sredstva i kapacitete za operaciju koju vodi EU.

    • Takva je operacija EUFOR Altea. Ono što je interesantno je da se operativni štab operacije EUFOR Altea za BiH nalazi u Vrhovnom štabu NATO snaga u Evropi nedaleko od Brisela, dok je komandant misije na terenu u samoj BiH austrijski general, a razlog je to što ta zemlja nije članica NATO-a, već samo EU – objašnjava Zec.

    On dodaje da je Kristijan Šmit u pravu kada kaže da ta misija, odnosno NATO može da poveća svoje prisustvo u BiH, ističući da o tome ipak ne odlučuje isključivo NATO, već i EU.

    • Kada je u pitanju Šmitova izjava, ja bih bio veoma oprezan. Bez obzira na to što su pojedini lideri zemalja EU poput mađarskog premijera Viktora Orbana u posljednje vrijeme pokazali naklonost prema Republici Srpskoj, ne treba biti previše siguran da on pod uticajem Njemačke danas-sutra ne bi dao saglasnost za povećanje broja pripadnika NATO-a u misiji EUFOR Altea – kaže Zec.

    Nejedinstvo

    Vojno-politički komentator Gostimir Popović kaže da je realnije tvrditi da bi se unutar EU prije postigao konsenzus o proširenju misije EUFOR Altea, nego da bi neka zemlja stavila veto na takvu odluku. On međutim ističe da zagovornike te ideje ohrabruje nešto sasvim drugo.

    • Nepostojanje jedinstvenog unutrašnjeg odgovora na izazove pred kojima je Republika Srpska predstavlja našu najveću slabost i najjači adut u rukama onih koji zagovaraju ili priželjkuju veće prisustvo NATO-a. Drugim riječima, oni koji to priželjkuju i koji o tome govore trenutno u Srpskoj traže “Borisa Miloševića” (srpski ministar u hrvatskoj vladi) koji treba da prizna njihov legitimitet – kaže Popović.
  • “Želimo pozitivne rezultate” Lajčak poručio da su u toku pripreme sastanka Vučića i Kurtija

    “Želimo pozitivne rezultate” Lajčak poručio da su u toku pripreme sastanka Vučića i Kurtija

    U toku je priprema sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, izjavio je danas specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Lajčak je nakon sastanka Kurtijem, večeras u Prištini, rekao da on lično od tog sastanka očekuje rezultate.Želimo da imamo pozitivne rezultate. Dvojica lidera su održala dva sastanka i ranije, ali bez pozitivnih rezultata – rekao je Lajčak.

    Upitan šta očekuje od narednih sastanaka, Lajčak je rekao da ne želi da spekuliše i da će dijalog biti nastavljen zato što je važan i jer postoji dobra volja.

    On je dodao i da njegova posjeta Kosovu predstavlja punu pripremu za naredni sastanak u Briselu, ali nije precizirao datum kada bi to moglo da se dogodi.

    Lajčak se ranije danas sastao i sa predsjednicom tzv. Kosova Vjosom Osmani.

  • Jesen u svojim bojama: Oblačno sa kišom, u Hercegovini obilnije padavine

    Jesen u svojim bojama: Oblačno sa kišom, u Hercegovini obilnije padavine

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti oblačno vrijeme sa kišom, koja će u Hercegovini biti obilnija i temperaturom od sedam do 13 stepeni Celzijusovih.

    Ujutru i prije podne oblačno sa kišom, u Hercegovini i na zapadu uz jače i obilnije padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Sredinom dana na sjeveru i sjeveroistoku padavine će prestati i biće pretežno suvo i promjenljivo oblačno uz povremene sunčane periode.

    Na jugu i zapadu, kao i u sarajevsko-romanijskoj regiji, kiša će padati tokom većeg dijela dana.

    U Hercegovini i djelimično na zapadu očekuju se jače padavine, često u vidu pljuskova sa povremenom grmljavinom. U Hercegovini će biti i obilnijih padavina.

    Duvaće slab do umjeren južni vjetar, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 7.00 časova: Bjelašnica nula, Višegrad dva, Han Pijesak tri, Bihać i Zenica četiri, Banjaluka, Prijedor, Sokolac, Foča, Čemerno i Gradačac pet, Bijeljina, Srbac šest, Gacko, Srebrenica i Ivan-sedlo sedam, Mrkonjić Grad i Drvar osam, Doboj i Sarajevo devet, Trebinje i Tuzla 10, Bileća i Mostar 11, te Neum 12 stepeni Celzijusovih.

  • Escobar: Hrvati se moraju osjećati ugodno, bez toga Dejton neće uspjeti

    Escobar: Hrvati se moraju osjećati ugodno, bez toga Dejton neće uspjeti

    Bosna i Hercegovina nema etnički, nego problem sistemske korupcije, rekao je Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan, u razgovoru za Hinu, u kojem se dotaknuo i evropske perspektive regije i ukidanja američkih viza hrvatskim državljanima.

    “Da budem iskren, problem u BiH nije etnički, nego su to sistemska korupcija i nedostatak vjerodostojnosti političkih aktera, koji utječu na sposobnost državnih institucija da ispravno funkcioniraju”, rekao je Escobar u Zagrebu, gdje je učestvovao na sastanku Američko-jadranske povelje (A5).

    Stoga Escobara, izaslanika kojeg je vlada američkog predsjednika Joea Bidena imenovala ovo ljeto, u BiH više brinu demografske i ekonomske poteškoće od etničkih pitanja.

    Suprotno od dijela zapadnoevropskih političara, koji zagovaraju napuštanje etničkih kriterija u BiH, poput njemačkih socijaldemokrata, čiji će čelnik biti novi kancelar, američki izaslanik naglašava da ustroj s tri konstitutivna naroda ostaje temelj američke politike u BiH, zaključuje Hina.

    “Politički konsenzus može se postići ograničenim reformama, a ne izmjenom strukture Dejtona”, rekao je on.

    Naglasio je da Sjedinjene Američke Države s bosanskohercegovačkim političkim akterima trenutno rade na izmjeni Izbornog zakona.

    “Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dayton neće uspjeti pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH”, dodao je Gabriel Escobar.

    Pritisak na političare u Bosni i Hercegovini da prihvate reforme trebao bi doći odozdo, od stanovnika, smatra Escobar.

    “Važno je da biraju političare koji žele postići rješenja koja će odgovarati svima u državi, a ne samo njihovoj stranci i narodu”, rekao je karijerni diplomat koji je krajem devedesetih bio na funkcijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

    Pritisak se može postići i sankcijama, no Escobar naglašava da “o njima ne voli govoriti, jer ne želi da regija stekne dojam da je Amerika u njoj angažirana prvenstveno sankcijama”.

    Sankcije postoje, ali neće biti usmjerene na Republiku Srpsku i Federaciju BiH ili na njihove građane, nego na korumpirane pojedince, rekao je Escobar koji je početkom ovog mjeseca boravio u BiH te se susreo s političkim predstavnicima.

    Uoči tog puta optužio je člana državnog Predsjedništva Milorada Dodika da izazivanjem krize u BiH skriva korupciju. U razgovoru za Hinu objasnio je da Dodik, koji pokušava oslabiti središnje institucije BiH, “nije jedini, ali je najaktuelniji problem” u toj državi.

    Upitan razgovara li Washington sa zapadnoevropskim državama o potrebi ubrzanja procesa proširenja EU, Escobar je rekao da “o tome pričaju sve vrijeme”.

    Nedavno je održan susret Kvinte, formata koji okuplja SAD, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku i Njemačku, gdje je jednoglasno zaključeno da šest država Zapadnog Balkana “što je prije moguće” mora postati dio EU, rekao je.

  • Ubica tenkova: Šta može sistem “Kornet” čiju je nabavku najavio Vučić

    Ubica tenkova: Šta može sistem “Kornet” čiju je nabavku najavio Vučić

    Predsednik Vučić najavio je posle razgovora sa ruskim predsednikom Putinom da će srpska armija do kraja godine dobiti protivoklopni sistem “Kornet”.

    On je istakao da je ta nabavka veoma važna za našu vojsku.

    Šta je to “Kornet”?

    Ne postoji tenk, oklopno vozilo ili bunker koji ruski prenosni protivoklopni sistem “Kornet” ne može da uništi. Tako kažu fabrički podaci i ispitivanja na poligonima, ali i podaci sa terena, prenose Novosti.

    U čemu je tajna? “Kornet” 9M133 konstruisao je čuveni zavod u gradu Tulu. Stručnjaci iz ovog zavoda osmislili su i Pancir S1 i čitav niz inovacija u svetu raketnog i topovskog naoružanja koje se odlično pokazalo u praksi.

    “Kornet” je napravljen tako da posada od dva vojnika može brzo da zauzme položaj i lansira raketu na cilj. Prvobitni domet bio je 5,5 kilometara i razorna moć bila je zastrašujuća.

    Tandem odnosno dupla kumulativna bojeva glava probijala je oklop jačine više od metra pancirnog čelika, a prethodno uništi aktivni reaktivni oklop. Probojnost betona je tri do tri i po metra.
    “Kornet” je teško uhvatiti

    Tako je bilo od 1998. godine. Dobro uvežbana posada mogla je za manje od jednog minuta da zauzme položaj, lansira raketu koju operater laserski navodi na cilj. Raketa do maksimalnog dometa leti 22 sekunde.

    “Kornet” može da gađa i cilj koji se kreće brzinom od 70 kilometara na čas ili sve tenkove i najveći broj oklopnih vozila na terenu.

    Težina celog sistema sa raketom i lansirnom jedinicom je 67 kilograma. To je jedina uslovno rečeno mana sistema, ali se problem reši tako što posadu čine fizički jači vojnici.

    “Kornet” je takođe ugrađivan na kupole oklopnih vozila, koje dizajnira i pravi ista firma. Postoji i samohodni lanser “Korneta”, odnosno guseničar sa posadom i borbenim kompletom od 16 raketa.

    Kao što je i to išlo kroz istoriju, razvijala su se oklopna vozila, pre svega sistemi za ometanje. Tenkovi su 90-ih i početkom 21. veka počeli da koriste bolje nišanske uređaje i gađaju sa većeg dometa. Protivoklopni sistem “Kornet” je imao ograničeni domet i počeo da biva podložan ometanju.

    Zato su stručnjaci iz zavoda Tula napravili novi “Kornet” E i EM, koji se lansira i sa oklopnih vozila i ima veći domet, veću probojnu moć, otpornost na ometanje. Radi po principu – ispali i zaboravi, odnosno raketa se automatski navodi na cilj, a posada i lanser brže napuštaju položaj.

    Domet protivoklopne rakete je osam kilometara, probojnost tandem kumulativne bojeve glave je 130 centimetara pancirnog čelika posle reaktivnog oklopa, kao i tri do tri i po metra armiranog betona.

    U skladu sa iskustvima iz borbenih dejstava, razvijena je i termobarična bojeva glava, konstrukcijski slična tandem kumulativnoj bojevoj glavi. S tim da prva glava razbija zid bunkera, a druga uništava ljude i borbena sredstva unutar objekta. Domet termobarične glave je 10 kilometara.

    Raketa sa novog sistema leti do maksimalnog dometa za manje od 30 sekundi.

    Novo rešenje je lanser sa osam raketa na oklopnom vozilu Tigar M i još osam raketa u vozilu.

    “Kornet” je deo nove borbene kupule Berežok za ruska oklopna vozila, BMP, BMD ili “Terminator”, poznatiji kao ubica tenkova.

    Sistem vođenja je unapređen, što je pojačalo domet, ali je i laserski sistem unapređen i mnogo je otporniji na ometanje. Zapravo, još nije potvrđeno da je neki uređaj uspeo da zaslepi laser sa “Korneta”.