VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Pahor: Zabrinut sam za region, rješenje u brzom širenju EU na zapadni Balkan

    Predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je danas u Beogradu, poslije sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da je zabrinut zbog nekih procesa i izjava koje se mogu čuti na zapadnom Balkanu, a naročito u posljednje vreme, i poručio da EU na njih može da odgovori brzim i uspješnim širenjem na zapadni Balkan.

    Pahor je istakao da bi to bilo odlučujuće za mir i bezbjednost, kao i blagostanje ljudi na zapadnom Balkanu.

    “Ne mogu da ne budem zabrinut za situaciju u zemljama Zapadnog Balkana, gdje se produbljava nepovjerenje među liderima što je prijetnja miru i bezbjednosti na ovim prostorima”, istakao je.

    Pahor je rekao da će lično učiniti sve da se proces priključenja zemalja Zapadnog Balkana nastavi i ubrza.

    “Na bilateralnom i multilateralnom nivou posljednjih godina je došlo do produbljivanja nepovjerenja, što je direktna prijetnja miru i bezbjednosti”, rekao je Pahor.

    Kao neko ko je 30 godina mogao da prati razvoj situacije u regionu i 15 godina u Evropskoj uniji učiniće, ističe, sve da se Evropska unija ozbiljnije suprotstavi svim opasnostima na ovom području.

    “Učiniću sve što je u mojoj moći da se taj proces priključenja nastavi ne samo kada je ijreč o pitanjima reformi, bilateralnim i multilateralnim odnosima… Jer ovdje nije pitanje kvaliteta života, već o prijetnji miru i bezbjednosti u regionu”, naveo je Pahor.

    Zahvalio je Vučiću za razgovor i što je spomenuo slovenačke vojnike na Kosovu i Metohiji.

    “Sutra ću ih posjetiti”, rekao je Pahor i dodao da će se tokom posjete Kosmetu založiti kod sagovornika da se implementira sve što je dogovoreno Briselskim sporazumom.

    Pahor je rekao da je zabrinut i zbog toga što je zastao dijalog između Beograda i Prištine da bi ga trebalo nastaviti.

    Slovenija je veliki zagovornik tog dijaloga i još uvijek ga podržava, kazao je on i istakao da zastoj u dijalogu ne koristi ni Srbiji niti Kosovu, kao ni regionu niti EU.

    “Treba nastaviti pregovore kako bi se odnosi regulisali da ne bi ugrozili mir, bezbednost i saradnju u regionu”, poručio je Pahor.

  • Zašto je most “Bratoljub” otvoren tek četiri i po godine nakon što je izgrađen?

    Zašto je most “Bratoljub” otvoren tek četiri i po godine nakon što je izgrađen?

    Most “Bratoljub”, koji povezuje Bratunac i Ljubovije, te zajednički granični prelaz i carinski terminal BiH i Srbije od danas su zvanično u funkciji. Ali ova radosna vijest je isčekivana godinama.

    Most vrijedan 13 miliona evra, izgrađen je još u junu 2017. i do danas je bio zatvoren.

    Ova apsurdna situacija, koja je najviše “žuljala” mještane dva pogranična gradića, Bratunca u Republici Srpskoj i Ljubovije u Srbiji, dogodila se što zbog političkog nadgornjavanja na relaciji Banjaluka – Sarajevo – Beograd, što zbog nelogičnog reda poteza u čitavom poduhvatu.

    Kako je Srpskainfo ranije pisala, dok je impresivni novi most bio zatvoren, niko nije smio na njega stupiti nogom, osim graničnih policajaca, koji bi, svakom ko pokuša preko “Bratoljuba” preći na drugu stranu, odrezali kaznu od 300 KM za ilegalni prelazak granice.

    Istovremeno, Bratunčani, koji žive u blizini mosta , pribojavali su se da bi tim mostom mogli stići ilegalni migranti, koji ionako izbjegavaju pogranične procedure.

    Ispostavilo se da je najlakše bilo izgraditi most, dug 277 i širok 14 metara, koji ima dvije saobraćajne trake i trotoare za pješake i bicikliste.

    Dogovor BiH i Srbije je, naime, bio da Srbija izgradi most, a Bosna i Hercegovina zajednički putničko – robni granični prelaz, koji se nalazi na lijevoj obali Drine, na teritoriji Republike Srpske, ondosno BiH.

    Nakon što je Srbija obavila svoj dio posla, odnosno izgradila most, ispostavilo se da u RS nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, odnosno da u pojasu pored mosta, nije otkupljeno zemljište, na kojem je planirana izgradnja i graničnog prelaza i carine i industrijske zone.

    Kada je Vlada RS riješila taj problem, na red su došli potpisivanje i ratifikacija međudržavnog sporazuma, a tek potom tenderska procedura za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza.

    Za divno čudo, novac, u ovom slučaju, nije bio problem: godinama je na računu Uprave za indirektno oporezivanje BiH “ležalo” 11 miliona KM namijenjenih za izgradnju tog prelaza.

    Otvaranje mosta “Bratoljub” i graničnog prelaza političari su najavljivali nekoliko puta.

    Građani su se nadali da će most biti otvoren uoči izbora, kako bi političari pokupili “poene”, ali ni to se nije desilo.

    Od izgradnje “Bratoljuba” do danas prošla su dva izborna ciklusa, opšti izbori 2018. i lokalni izbori 2020. godine, ali most nije otvoren.

    Potpuno suprotno uobičajenoj praksi, “Bratoljub” je svečano otvoren danas, dakle u neparnoj “neizbornoj” godini.

  • Vučić se u Beogradu sastao sa Dodikom

    Vučić se u Beogradu sastao sa Dodikom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, sastali su se danas u Beogradu i razmotrili regionalna pitanja.

    “Nedjeljno prijepodne u razgovorima sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom o svim regionalnim pitanjima i izgradnji auto-puta Rača – Bijeljina”, napisao je predsjednik Vučić na Instagram nalogu buducnostsrbijeav, uz fotografije sa susreta.

    Srpska ne dozvoljava ukidanje prava na opstanak

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je u razgovoru sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem da Republika Srpska želi mir, ali da neće dozvoliti bilo kome da ukida ili uništava pravo Srpske i srpskog naroda na opstanak.

    Vučić je obavijestio Dodika o razgovorima sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sa specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.

    Dodik je tokom susreta u Beogradu upoznao Vučića o situaciji u BiH i daljim planovima političkog Sarajeva da ubrza proces preuzimanja prerogativa i kompetencija vlasti Republici Srpskoj.

    Teme današnjeg razgovora u Beogradu bile su i izgradnja gasovoda između Srbije i Republike Srpske, izgradnja auto-puta Sremska Rača-Kuzmin-Bijeljina i drugih infrastrukturnih projekata.

  • Cvijanović sa gradonačelnikom Јerusalima

    Cvijanović sa gradonačelnikom Јerusalima

    Predsjednica Srpske Željka Cvijanović boravi u dvodnevnoj posjeti Izrealu.

    Cvijanović je posjetu je počela sastankom sa gradonačelnikom Јerusalima Moše Lijonom.

    • Razgovarali smo o mogućnostima jačanja saradnje grada Јerusalima sa Srpskom i njenim lokalnim zajednicama, te konstatovali da su dobro razumijevanje i snažne istorijske veze srpskog i jevrejskog naroda temelj za dodatno unapređenje odnosa – navela je predsjednica na svom Instagram nalogu.

    U okviru posjete, Cvijanović će kao govornik učestvovati na Međunarodnom forumu inovacija u Јerusalimu, a planirani su i sastanci sa zvaničnicima Izraela, kao i sa predstavnicima jevrejskih organizacija.

  • Od sutra u funkciji novi most Bratoljub i granični prelaz

    Od sutra u funkciji novi most Bratoljub i granični prelaz

    Završena je izgradnja graničnog prelaza između Srbije i BiH kod novog mosta Bratoljub koji će sutra biti i otvoreni.

    Novi granični prelaz sagrađen je na kompleksu ukupne površine 30.000 metara kvadratnih i ima integrisan sistem prelaza granica.

    Vrijednost projekta, koji finansira Uprava za indirektno oporezivanje BiH, je oko 14 miliona KM.

    Ovo je najznačajniji projekat za Srednje Podrinje i opštinu Bratunac, a korist je mnogostruka.

    Integrisani granični prelaz podrazumijeva da građani neće dva puta morati da pokazuju putnu ispravu. Otvoranjem ovog graničnog prelaza biće otvoreni novi koridori – putevi ka centralnoj Srbiji biće kraći za 60-ak kilometara u jednom pravcu.

    Posebnu važnost za budući granični prelaz imaće i bescarinska zona površine 50 hektara. Od ranije je poznato da su potpisani predugovori za izgradnju proizvodnih pogona, te da predstoje infrastrukturni radovi.

    Prethodno, 2017. godine, Srbija je izgradila most Bratoljub u dužini od 227 metara za šta je uloženo 13 miliona evra. Na postojećem, starom Ljubovijskom mostu, granični prelaz za robu i usluge sa Srbijom zatvoren je 2010. godine, a najbliži granični prelaz, kod Krakaja udaljen je 50 kilometara.

  • Dodik: Iduće sedmice u Moskvi o svim važnim pitanjima u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da će iduće sedmice biti u Moskvi i razgovarati o svim važnim pitanjima vezanim za aktuelnu političku situaciju u BiH.

    Dodik od Moskve očekuje razumijevanje i da će se kroz sistem UN kao i do sada odnositi dosljedno, da će u okviru imaginarnog samoproglašenog tijela koje se zove Savjet za implementaciju mira Rusija imati ulogu kao što je imala do sada.

    • To je sasvim dovoljno što se nas tiče da ojačamo tu poziciju i steknemo dodatno uvjerenje da je Rusija spremna da nastavi sa istom politikom – rekao je Dodik za Sputnjik.

    Kada je riječ o privrednoj saradnji, kao ključno pitanje je istakao pitanje izgradnje gasovoda od Rače, odnosno Bijeljine do Banjaluke o čemu postoji dogovor iz vremena Јužnog toka sa Gaspromom da se gradi zajedno.

    • Pošto gradimo auto-put, to je dobra prilika da pratimo tu trasu i izgradimo gasovod do Banjaluke. Nama su Rusi već potvrdili da će do kraja godine biti ista cijena gasa koju imamo, slična onoj koju ima i Srbija – rekao je Dodik i dodao da će pokušati da dobije i ono što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobio za narednih nekoliko mjeseci dok se tržišta ne stabilizuju.

    On je napomenuo da je na red došao sporazum koji je ranije potpisan između Vlade Republike Srpske i “Gasproma”, a podsjetio je i na raniji dogovor da se u sjevernom dijelu Srpske grade dvije gasne elektrane.

    • Јa želim da obnovim i ojačam taj sporazum – istakao je Dodik.

    Volio bi, kaže, i da Putin dođe u Banjaluku i smatra da bi se i u uslovima pandemije u tom gradu okupila nemjerljiva masa ljudi koja bi došla da ga pozdravi.

    • Imao sam ranije jedan dogovor s njim pa ću pokušati ponovo da to utvrdim. Gradimo srpsko-ruski pravoslavni centar u Banjaluci i hram koji je bukvalna replika hrama koji je postojao u Kremlju. Ranije kad je ta inicijativa bila u začetku zamolio sam predsjednika /Vladimira/ Putina da kad dođemo do osvećenja tog hrama da bi bilo dobro da i on bude tu. I on je klimnuo glavom. E za to klimanje glavom moram da potvrdim da li će se to desiti. Vjerujem da ćemo u naredne dvije-tri godine finalizovati izgradnju – rekao je Dodik.

    On je rekao da se uvijek raduje kad ide u Rusiju jer Putin pita kako može pomoći, a na Zapadu odmah počnu da zahtijevaju.

    Odbacio je tvrdnje sa Zapada da svojim inicijativama samo sprovodi plan smišljen u Srbiji i Rusiji, istakavši da mu Putin nikad nije rekao da ovdje treba da sprovodi neku revoluciju nego da podržava teritorijalni integritet i ustavno uređenje BiH, a to znači dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    • Kad odvojite politiku i svedete na ljudski nivo drago mi je da nisam njihov čovjek, jer se želi reći da ovdje nema ljudi koji odlučuju svojom glavom nego morate imati nekog tutora. Pošto ne pristajemo da je tutor iz Britanije ili Amerike onda mora da ima neki drugi tutor, pa kažu da je Rusija – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da je ponosan na to što ima dobar odnos sa Vučićem i Putinom, Viktorom Orbanom i nekim drugim predsjednicima, odličnu saradnju sa Kinom, što može da sarađuje sa ljudima iz Hrvatske i Slovenije.

    • Rusija se veoma korektno odnosila prema međunarodnom pravu, prije svega prema Dejtonskom sporazumu i ostala dosljedna u tumačenju i primjeni slova ugovora. To nam je omogućilo da se uporno možemo boriti za naše pravo – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je Rusija povukla saglasnost za imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, da je pokazala veliku principijelnost.

    Smatra da je Vučić nedavno napravio veliki uspjeh u Rusiji, te pozdravio uspjeh sastanka da u potpuno nestabilnom vremenu dobije takvu cijenu za gas u vrijeme kad se očekuje velika potrošnja.

    Dodik je ukazao da je za Srbe, u vrijeme kad su satanizovani na Balkanu, važno da ima prijatelja kakav je Rusija, ali je napomenuo da Zapad manipuliše ulogom koju Rusija ima na ovim prostorima jer smatra da se više miješaju Britanija, Amerika, EU, Njemačka.

    • U mojim razgovorima sa predsjednikom Putinom uvek se išlo za tim da se potvrde međunarodni sporazumi po kome je BiH jedinstvena u smislu teritorije i da treba poštovati dva entiteta i tri naroda. Sva stvar je što se to ne poštuje nego se neki zapadni nižerazredni činovnici ovdje pokušavaju vježbati na nama u projektu imaginarnog stvaranja države – naglasio je Dodik.

    Na pitanje šta konkretno Rusija može da učini, jer Njemačka i SAD guraju sankcije protiv njega, budući da ne može to da spriječi, Dodik je rekao da to neće ni tražiti već da mu je važno da razumije situaciju.

    • Te sankcije su više odraz nemoći. Mi smo ovde prisiljeni da ponekad ćutimo ali nekad dođe vrijeme da morate sve da kažete. Što se toga tiče, mislim da postoji razumijevanje Rusije – rekao je Dodik.

    O odnosima s ruskim ambasadorom Igorom Kalabuhovom koga su nedavno okrivili da se miješa u unutrašnje stvari BiH, Dodik je istakao da se on ne miješa u unutrašnje stvari već kaže da će poštovati ono što se ovdje dogovore.

    Dodik se istakao da se zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar miješa u unutrašnje stvari, da mu zovu saradnike iz Amerike telefonom i traže da utiču na njega da promijenim svoju politiku.

    • Zato našoj maloj zajednici kao što je Republika Srpska veoma imponuje kad imamo razumijevanje jedne velike Rusije. Imponovalo bi nam i da imamo razumijevanje i Amerike, ali nemamo. I zato smo prestravljeni njihovim prisustvom ovdje. Oni nisu darodavci, oni su inkvizitori – zaključio je Dodik.
  • Komšić i Džaferović u Podgorici o izmjenama Izbornog zakona u BiH: Doći će do novog političkog konflikta

    Komšić i Džaferović u Podgorici o izmjenama Izbornog zakona u BiH: Doći će do novog političkog konflikta

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je danas u Podgorici da se ne kaje što je stao na stranu evropskih vrijednosti nasuprot nacionalističkim, dok je drugi član Predsjedništva Šefik Džaferović poručio da “neće biti promjena granica” na Zapadnom Balkanu.

    Komšić i Džaferović su, na Balkanskom integracijskom forumu u Podgorici, učestvovali na trećem panelu o temi “Moć perspektive: Zašto je članstvo u EU i dalje važno na Zapadnom Balkanu”.

    “Stanje nekog konflikta i išcekivanja konflikta u BiH može se prevazići poštovanjem načela na kojima funkcionišu demokratske zemlje i EU”, kazao je Komšić, prenosi Klix.ba.

    On se osvrnuo na aktuelne pregovore oko izmjena Izbornog zakona BiH, kazavši da nema mnogo povjerenja u taj proces na način kako se to sada čini od onih koji od BiH očekuju izmjene i postavljaju to kao vrstu uslova za napredak.

    “Nisam siguran da će na ovaj način doći do izmjena. Doćiće do novog političkog konflikta. Greška je postavljanje uslova pred nas kad ni sami ne znaju šta bi sada bio napredak. Uopšte ne razgovaramo na vrijednosnom nivou, i kako će zemlja napredovati ka standardima EU, a svi tvrde da je to cilj i zbog toga smatram da će to biti razlog neuspjeha razgovora o reformi izbornog zakona”, istakao je Komšić.

    Košarac povodom 25. novembra “Bošnjaci obilježavaju ZAVNOBiH, a 30 godina odbijaju njegov ključni postulat
    Džaferović je kazao je da je geostrateška i geopolitička konfiguracija Zapadnog Balkana završena i da neće biti promena granica, bez obzira na ideje koje postoje.

    Smatra da EU nije angažovana koliko treba u regionu i da bi i SAD trebalo više da se angažuju.

    “Ipak mislim da EU prije svega nije dovoljno angažovana na zapadnom Balkanu i mnogo više bi trebalo da se angažuju kao i SAD, jer je budućnost ovog regiona kada je u pitanju međunarodna pomoć djelovanje na liniji Vašington-Brisel i to je veoma važno kada je u pitanju BiH”, smatra Džaferović.

    On je odnos međunarodne zajednice prema BiH ocenio kao nekorektan, jer je taj odnos drugačiji nego bilo gde u svetu i “institucionalizovan” zbog Dejtonskog sporazuma.

  • Lajčak: Integracija Z. Balkana u EU nema alternativu

    Lajčak: Integracija Z. Balkana u EU nema alternativu

    Specijalni izaslanik Evropske unije (EU) Miroslav Lajčak izjavio je danas u Podgorici da integracija Zapadnog Balkana u EU nema alternativu.

    “Ne treba da tražite alternativu, gospodine Đukanoviću. Proces je mnogo sporiji nego što smo se nadali i želeli”, kazao je Lajčak obraćajući se predsedniku Crne Gore na Balkanskom integracionom forumu u Podgorici.

    Lajčak je naveo niz “objektivnih okolnosti koje su na to uticale” – Bregzit, migrantska kriza, ali i skepticizam kod odredenih članica, prenele su Vijesti.

    Kazao je da je ubeđen da ne treba čekati da EU reši svoje probleme i da se boji da gube Zapadni Balkan.

    “Treba da ubrzamo proces, ali ne samo da kritikujemo EU već da sagledamo realno koliko pozitivnih signala šalje region”, kazao je Lajčak.

    Poručio je i da zemlje Zapadnog Balkana treba da vrate kredibilitet procesu.

    “EU nije zadovoljna i sada treba jedni drugima da pomognu”, kazao je Lajčak.

    On je dodao da sve zemlje regiona imaju dovoljno posla u integracionom procesu, a da će EU to vreme iskoristiti da reši svoje probleme.

    Lajčak je zaključio i da EU ima dovoljno kapaciteta da vodi ta dva procesa u isto vreme.

  • Dodik prozvao Radovića da ulaže kapital u zgradu u Sarajevu

    Dodik prozvao Radovića da ulaže kapital u zgradu u Sarajevu

    Lider SNSD Milorad Dodik rekao je za zamjenika predsjednika SDS Milana Radović da je na spekulativan način obezbijedio novac putem favorizovanja plate i da zbog toga više nije direktor banke.On je čovjek koji je imao platu 80.000 KM, sada prosipa priču o tome kako je solidaran, inkulizan. Sa tim zarađenim špekulativnim novcem, koji je defektirao tako što je svojim partnerima dao kredite banke i sa tim istim sredstvima kupio kapital banke, otišao je u Sarajevo u čijem centru gradi sa komandantom neke paravojne jedinice Alije Izetbegovića najveći stambeni objekat u kome je prvi stan kupila ili dobila kćerka Bakira Izetbegovića. To je za mene put izdaje – rekao je Dodik.

    Bilo bi korektno, smatra, da novac, ako ga je već zaradio u Srpskoj onda ga tu i uloži.

    – Što niste došli ovdje u Prijedor, pa nešto uradili? I Prijedor je veoma profitabilan za gradnju stanova, ili u Banjaluci, Doboju, Trebinju. I u Bijeljini se grade stanovi koji su veoma traženi, a vi ste se opredijelili da odete u Sarajevo, taj novac iz Republike Srpske odnosite tamo i sada bi došli ovdje nama da držite predavanje o poštenju, patriotizmu, razvoju, socijalnom stanju i drugom, zaista je previše – rekao je Dodik.

  • Dolazi zahlađenje, pogledajte prognozu za naredne dane

    Dolazi zahlađenje, pogledajte prognozu za naredne dane

    Prema prognozi Hidrometeorološkog zavoda FBiH, u nedjelju se u Hercegovini, zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne očekuje oblačno vrijeme s kišom.

    U ostatku zemlje jutro umjereno oblačno uz postepen porast naoblačenja praćen kišom. Na planinama se očekuje snijeg. Vjetar slab do umjeren, prije podne s jakim udarima, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od osam do 14, na sjeveroistoku Bosne do 16 stepeni.

    U ponedjeljak, 29. novembra, prema prognozi Hidrometeorološkog zavoda, očekuje se pretežno oblačno vrijeme s kišom u Hercegovini, dok se poslije podne u većem dijelu Bosne očekuju padavine, u nižim područjima kiša, a u višim snijeg ili susnježica.

    Tokom noći se i u nizinama Bosne očekuje susnježica ili snijeg. Na krajnjem sjeveru i sjeverozapadu Bosne uglavnom bez padavina. Jutarnja temperatura od -1 do 5, na jugu do osam, a dnevna od tri do osam, na jugu do 11 °C.

    U utorak, se očekuje pretežno oblačno jutro uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U centralnim i istočnim područjima Bosne u jutarnjim satima se očekuje slab snijeg. Jutarnja temperatura od -4 do 1, na jugu do pet, a dnevna od nula do šest, na jugu do devet stepeni Celzijusovih.

    Prognoza za srijedu, 1. decembra, je umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U kasnim večernjim satima kiša se očekuje u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -5 do 1, na jugu do 4, a dnevna od 4 do 10, na sjeveru Bosne do 14 °C.