VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik pisao novom ambasadoru SAD: Doprinosite podjelama u BiH

    Dodik pisao novom ambasadoru SAD: Doprinosite podjelama u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da prisustvo ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija manifestacijama organizovanim povodom obilježavanja nepostojećeg praznika “Dana nezavisnosti BiH” predstavlja ignorisanje zvaničnih stavova BiH i grubo miješanje u njena neriješena unutrašnja pitanja.

    U pismu upućenom novom američkom ambasadoru u BiH, srpski član Predsjedništva naglasio je da obilježavanje ovog nepostojećeg praznika doprinosi dodatnoj konfuziji u BiH i dovodi do još dubljih podjela u već podijeljenoj zemlji kakva je BiH.

    “Koristim ovu priliku da Vas podsjetim da u BiH ne postoji Zakon o državnim praznicima u BiH, niti postoji konsenzus predstavnika naroda i entiteta u vezi sa ovim pitanjem. Samim tim, ne postoji ‘Dan nezavisnosti BiH’ niti je 1. mart ‘državni praznik’ u BiH kako to godinama navode političari iz Federacije BiH”, istakao je Dodik u pismu Marfiju.

    Dodik je naveo da prihvata činjenicu da je demokratsko pravo svakog od tri konstitutivna naroda u BiH da obilježava svoje praznike, ali pokušaji da se ti nacionalini praznici prikažu kao “državni praznici BiH” i da se za njihovo obilježavanje koriste resursi institucija BiH, predstavlja najgrublju zloupotrebu tih institucija i ne doprinosi stabilnosti u BiH.

  • Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Bivši visoki predstavnici žele brzi prijem BiH u EU

    Kristijan Švarc-Šiling i Valentin Incko, bivši visoki predstavnici u BiH, traže od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u EU, dok od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.

    Smatraju i da se Srbiji treba oduzeti status kandidata za učlanjenje.

    “24. februar 2022. predstavlja crni dan u istoriji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”, ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve. S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih dana, kaže se u zajedničkom apelu Incka i Švarc Šilinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

    “EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Švarc-Šiling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.

    “NATO ima obavezu da djeluje u BiH”
    Dvojica bivših visokih predstavnika ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. “Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”, navod se.

    I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da poduzme neophodne korake u cilju spriječavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine.

    “Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Incko, a prenosi DW.

    Incko ne vjeruje da se Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjaluci, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu. Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO-trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu:

    “Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH ,Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

    Srbiji oduzeti status kandidata?
    Njih dvojica idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji diskvalifikuje iz procesa učlanjenja, kao i da za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU.

    “Slažem se sa Karlom Bildtom”, kaže Incko za DW, te dodaje da je to mogao reći i ranije“.

  • Dodik zbog Ukrajine napustio sjednicu Predsjedništva

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, napustio je sjednicu Predsjedništva BiH nakon što su druga dva člana Predsjedništva odbili njegov prijedlog da se na dnevni red stavi tema o Ukrajini.

    Naime, kako saznajemo, Dodik je zatražio da BiH bude neutralna, što su Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, i Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva, odbili.

    Dodik je rekao da će sutra posjetiti ukrajinsku zajednicu u Prnjavoru sa kojom će razgovarati o tome da u Republiku Srpsku dođe značajan broj djece iz oblasti odakle potiču ljudi.

    “Sutra ćemo razgovarati o tome da ta djeca dođu u Republiku Srpsku u školu i pružićemo svu logistiku za to. Takođe, Republika Srpska organizovaće prikupljanje humanitarne pomoći za Ukrajinu i to ću dogovarati sutra sa predstavnicima ukrajinske zajednice iz Prnjavora”, rekao je Dodik.

  • Od petka prvi letovi uz povoljne cijene

    Od petka prvi letovi uz povoljne cijene

    Komercijalni letovi se vraćaju na banjalučki Aerodrom od petka, a putnicima su u ponudi ponovo izuzetno niske cijene karata.
    Ukoliko imate slobodan produženi vikend i više od 10 evra u džepu u mogućnosti ste da odete do Brisela i nazad. Karta u jednom pravcu iz Banja Luke za Brisel u petak, 4. marta iznosi svega 5 evra, a povratna sa letom nazad u ponedjeljak, 7. marta samo 10 evra. Dakle, povratna avionska karta za Brisel košta koliko i povratna karta autobusom od Banjaluke do okolnih opština.

    Oni koji u petak ujutru lete iz Brisela ipak će platiti nešto skuplju kartu. Cijena karte u jednom pravcu trenutno iznosi 26.99 evra, dok će biti potrebno dodati još toliko za povratni let iz Banjaluke u ponedjeljak.

    Do sjevera Italije za 8 evra
    Linija Banja Luka-Milano veoma je povoljna u svim pravcima. Tako cijena osnovne karte za jednu osobu u jednom pravcu iznosi 8 evra nezavisno iz kog pravca putujete, dok će povratna karta koštati još toliko. Letovi će se odvijati po redovnom sistemu letenja, sa dolascima i odlascima svakog petka i ponedjeljka.

    Skuplje do Austrije, Njemačke i Švedske
    Cijene karata na linijama sa Bečom, Frankfurtom i Geteborgom zavise od pravca odlaska i dolaska. Prvi letovi iz ovih gradova su skoro u potpunosti rezervisani i popunjeni, a cijene karata za preostala mjesta su osjetno veće. Trenutno je ostalo samo nekoliko mjesta na letu Beč-Banja Luka u petak, 4. marta, a cijena karte se popela na 55 evra, dok je za kasnije datume cijena oko 20 evra. Za let iz Frankfurta u petak situacija je ista, a minimalna cijena preostalih karata je 45 evra. Iz Geteborga će putnici koji se u posljednjem momentu odluče za dolazak u Banjaluku, morati izdvojiti čak 311 evra u jednom pravcu.

    Potpuno drugačija situacija je sa cijenama u suprotnom pravcu. Putnici će u petak za Beč moći putovati za 18 evra, do Frankfurta za samo 8, dok će za Geteborg morati da izdvoje 20 evra.

    Air Serbia takođe nastavlja redovnu liniju Beograd-Banja Luka. Cijene karata na ovoj liniji iznose od 77 maraka u jednom pravcu, te 97 maraka u oba, nezavisno u kojem smjeru.

    U subotu nove linije sa Njemačkom, a situacija je ista kao za petak
    Let iz Dortmunda u subotu, 5.marta koštaće 70 evra, sa povratnom kartom oko 100. Iz Banjaluke za Dortmund putnici će za vožnju avionom Vizera u jednom pravcu morati izdvojiti 117 KM, dok će za povratnu kartu biti neophodno oko 180 KM.

    Let iz Memingema u subotu je već potpuno rezervisan. Do tog grada u Bavarskoj iz Banjaluke cijena leta tog dana iznosi 74 evra, ali u naknadnim terminima cijena pada na 20 do 30 evra u zavisnosti od datuma.

  • Aerodrom otvoren, do kraja godine proširenje kapaciteta

    Aerodrom otvoren, do kraja godine proširenje kapaciteta

    Renoviranje uzletno-sletne staze na banjalučkom Aerodromu je završeno i ponovo je otvoren za vazdušni saobraćaj, rekao je za Јutarnji program RTRS direktor Aerodroma Milan Račić.

    Račić je rekao da se do kraja godine očekuje proširenje kapaciteta aerodroma zbog povećanog obima saobraćaja i uvođenja novih destinacija.

    Dodaje da je u planu saradnja sa novim avio-kompanijama i da krajem aprila kreću letovi za Egipat.

    Prioritet je, kaže Račić, da nabave vatrogasno vozilo koje bi služilo samo za potrebe aerodroma.

    Redovni letovi sa Međunarodnog aerodroma Banjaluka idu ka Srbiji, Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Italiji i Austriji.

    Podsjećamo, Aerodromi Republike Srpske od 15. januara bio je zatvoren za vazdušni saobraćaj kako bi ovo javno preduzeće obnovilo pistu i spremno dočekalo predstojeću sezonu.

  • Zakazan novi sastanak zbog Trgovske gore u Banjaluci: Zemljište u slivu Une krije odgovore

    Zakazan novi sastanak zbog Trgovske gore u Banjaluci: Zemljište u slivu Une krije odgovore

    BiH ne odustaje od namjere da dokaže da Trgovska gora nije lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”, a domaći stručnjaci bi trebalo da o planu aktivnosti koje namjeravaju sprovesti razgovaraju do kraja sedmice u Banjaluci.

    Hrvatska planira da otpad iz “Krška” odlaže i skladišti na Trgovskoj gori na teritoriji opštine Dvor, koja se nalazi na samoj granici sa BiH, a započeli su istraživačke radove na lokaciji bivše kasarne “Čerkezovac”, gdje je planiran budući centar za zbrinjavanje otpada. Stručnjaci iz BiH, a koji su okupljeni u Ekspertskom timu za praćenje aktivnosti na Trgovskoj gori, žele da i oni dođu do podataka o sastavu i karakteristikama zemljišta. To je, kako su ranije istakli, sa strane BiH moguće jer je gledano očima struke riječ o jedinstvenom području, a rezultati će biti od velike važnosti ako Hrvatska krene u izradu studije o uticaju na životnu sredinu kako bi imali uporište u stavovima i argumentima.

    Predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević smatra da je situacija takva da Hrvatska neće odustati od namjere da otpad odlaže na Trgovskoj gori, te je s toga i veća želja domaćih institucija da ažuriraju geološke i druge karte područja uz granicu i dođu do podataka o karakteristikama i sastavu zemljišta.

    • Sastanak u Vladi Republike Srpske, odnosno resoru zdravlja, trebalo bi da bude do kraja sedmice. Razgovaraćemo o koracima koje moramo preduzeti sa ciljem otpočinjanja konkretnih radova u slivu rijeke Une na strani BiH, od javnih nabavki, pa nadalje. Sada nam je u fokusu da izađemo na teren i uzmemo potrebne uzorke. Ako sve bude išlo kako treba, neki potezi mogli bi biti povučeni i ove godine. Trebamo ubrzati – rekao je Dizdarević i dodao da bi ovog mjeseca trebalo da se ponovo obrate kolegama iz Hrvatske sa ciljem odlaska na Čerkezovac.

    Timu će, prema procjenama u naredne dvije godine, trebati više od 1,1 milion maraka za radove, javne nabavke i druge korake koje planiraju da naprave. Finansiranje radova trebalo bi da ide po principu da trećinu obezbijedi Republika Srpska, trećinu FBiH i trećinu zajednički nivo.

    Načelnik Novog Grada Miroslav Drljača, koji je i član Ekspertskog tima, za “Glas” kaže da je ova tema stalno u fokusu, te podsjeća da je reagovala u nekoliko navrata i lokalna skupština, uz jasan stav građana koji traže da lokacija Trgovske gore bude izbrisana kao dio projekta odlaganja i skladištenja nuklearnog otpada.

    BiH bi uz to do kraja ovog mjeseca, prema najavama, trebalo da dobije mapu pravnog puta sa ciljem zaštite oko 200.000 stanovnika u slivu rijeke Une, dok je sa posljednjeg sastanaka predstavnika svih nivoa vlasti u BiH, koji je održan prošlog mjeseca, rečeno i da bi Ministarstvo inostranih poslova BiH diplomatskim notama trebalo sa obavijesti Hrvatsku kako želi da eskperti iz BiH sa hrvatskim kolegama rade na ispitivanju tla Trgovske gore.

    Pomoć
    Domaći stručnjaci su nedavno poručili da im je potrebna pomoć institucija BiH u borbi protiv namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori, svega 850 metara od granice, odlaže nuklearni otpad. U svim pripremljenim radovima istaknuto je da nisu u dovoljnoj mjeri poštovani kriterijumi za izbor, a protiv gradnje su i stanovnici u Dvoru.

  • Hirurg svjetskog glasa ponovo u Srpskoj: Dr Rivas sa timom UKC Srpske izveo četiri komplikovane operacije

    Hirurg svjetskog glasa ponovo u Srpskoj: Dr Rivas sa timom UKC Srpske izveo četiri komplikovane operacije

    UKC Srpske četvrti put je ugostio svjetskog grudnog hirurga dr Diega Gonzaleza Rivasa, koji je juče održao predavanje pod nazivom „Uniportal robotski asistirana torakoskopska hirurgija“.

    Doktor Rivas je sa timom ljekara UKC RS, na čelu sa dr Markom Kantarom, do sada izveo četiri komplikovana hirurška zahvata.

    “Naša ustanova je četvrti put ugostila svjetskog grudnog hirurga dr Diega Gonzaleza Rivasa koji je juče 28. februara održao predavanje pod nazivom „Uniportal robotski asistirana torakoskopska hirurgija“, i sa timom naših ljekara na čelu sa dr Markom Kantarom izveo četiri komplikovana hirurška zahvata.

    Kako je istakao dr Marko Kantar posebna je čast što je uvaženi dr Dijego Rivas četvrti put u kratkom roku u našoj ustanovi i da su tokom njegovog boravka održana važna predavanja i obavljene četiri operacije najsavremenijom tehnologijom. “Već sada smo najnaprednija torakalna hirurgija u regiji, a pošto je to dinamična oblast pomoć vrhunskim svjetskih stručnjaka je ono što nam je uvijek potrebno. Komplikovane operacije su rađene endoskopski kroz jedan mali rez,“ rekao je dr Kantar.

    Dr Kantar se posebno zahvalio dr Dijego Rivasu na angažmanu i istakao da je UKC Republike Srpske ugostio ljekare iz regiona i izrazio nadu da je robotska torakalna hirurgija budućnost u našem kliničkom centru i da ćemo sa ponosom biti prvi centar u regionu iz te oblasti koji će koristiti robotsku tehnologiju tokom operacija.

    Rivas Dijego se zahvalio timu UKC Republike Srpske i istako da mu je posebno drago što je opet sa svojim kolegama i što je tokom boravka sreo jednog od svojih pacijenata koje je uspješno operisao u našoj ustanovi.

    „To je bila jedan od najopasnih operacija tumora iz oblasti torakalne hirurgije gdje smo operaisali tumor disajnih puteva gdje smo pacijentu sačuvali njegova pluća. Nadam se da će doći do razvoja robotskog programa torakalne hirurgije u Banjaluci u bliskoj budućnosti“, rekao je dr Dijego Rivas”, navodi se u saopštenju UKC-a Srpske.

  • Čović i Plenković: Osuda agresije Rusije i izborne reforme u BiH

    Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović večeras su razgovarali u vezi sa situacijom u Ukrajini.

    Obojica su osudili rusku agresiju na ovu zemlju.

    “Sa Draganom Čovićem, snažna osuda ruske agresije na Ukrajinu i puna podrška ukrajinskom narodu. Posebno moramo voditi brigu i o očuvanju sigurnosti te evropskoj perspektivi BiH”, poručio je Plenković na zvaničnom Twitter profilu.

    Još jednom je pozvao na izbornu reformu u Bosni i Hercegovini koja će “osigurati ravnopravnost Hrvata te boljitak čitave države”.

  • Tegeltija: Blokiranje sredstava za RS znači blokadu projekata za BiH

    Tegeltija: Blokiranje sredstava za RS znači blokadu projekata za BiH

    Svako uvođenje sankcija vodi u blokadu ne samo dva projekta u Republici Srpskoj, nego svih projekata u Bosni i Hercegovini, rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nakon samita Evropske banke za obnovu i razvoj sa zemljama zapadnog Balkana u Londonu.

    Tegeltija je ovo rekao nakon što mu je evropski komesar za proširenje i zvanično saopštio da dva projekta u RS, koja se finansiraju iz sredstava Investicionog okvira za zapadni Balkan, neće biti realizovana sve dok se predstavnici RS ne vrate u bh. institucije, kako prenosi Srna. Podsjećanja radi, riječ je o dijelu koridora 5c kroz RS i cesti od Sarajeva ka Podgorici kraj Foče.

    Tegeltija je istakao da RS neće dozvoliti da ti projekti budu blokirani i da ima na raspolaganju dva moguća načina rješavanja problema: da bira nove investitore koji se mogu pronaći za tako važne projekte ili da radi neke svoje nove prioritete, odnosno da odustane od izgradnje na koridoru 5c, a gradi neke druge putne pravce.

    “Nadam se da će kod članica EU prevladati shvatanje da blokiranje ekonomskih projekata predstavlja kažnjavanje jednog entiteta i jednog naroda i da to ništa dobro neće donijeti, a pogotovo neće riješiti političku krizu u BiH”, rekao je Tegeltija.

    On je rekao da je razgovarao sa Varheljijem prije svega o ekonomskom i investicionom planu za zapadni Balkan, ističući da se radi o izuzetno važnom projektu za BiH, od kojeg i građani i privreda imaju velika očekivanja.

    Nataša Miletić, portparolka Ministarstva saobraćaja i veza RS, u odgovoru “Nezavisnim” je istakla da Ministarstvo očekuje da će svi projekti biti realizovani onako kako je planirano, uprkos obustavi sredstava iz EU.

    “Ministarstvo saobraćaja i veza RS neće dozvoliti blokiranje navedenih projekata koji su od velikog interesa za RS i BiH. Jedan od načina obezbjeđenja neophodnih sredstava za završetak projekata jeste i velika zainteresovanost drugih investitora sa kojima imamo odličnu saradnju i intenzivno razgovaramo o modelima za realizaciju naših strateških projekata. Izgradnja ovih projekata nije samo u interesu RS, već i BiH i EU”, naglasila je ona.

    Sudeći prema saopštenju iz Savjeta ministara BiH, u EBRD-u postoji raspoloženje da se realizuju svi projekti koji su u planu. Naime, Tegeltija je razgovarao s Odil Rene Baso, predsjednicom EBRD-a, a oboje su izrazili očekivanja da će biti nastavljena realizacija projekata ove evropske finansijske institucije u BiH.

    Tegeltija je rekao da je EBRD jedan od najvećih investitora u BiH sa trenutno aktivna 93 projekta i aktivnim portfeljom od 1,3 milijarde evra.

    “Ti projekti su u fazi realizacije. Jako smo zainteresovani za nastavak ove saradnje, prije svega za završetak važnih drumskih saobraćajnica, željezničkog saobraćaja, ali i projekata u oblasti energetike. Očekujemo da svi projekti budu realizovani predviđenom dinamikom i punu uključenost EBRD-a u Ekonomski investicioni plan za zapadni Balkan koji nosi značajna grant sredstva”, dodao je Tegeltija.

    Varhelji se tokom samita nije javno izjašnjavao o blokiranju sredstava za RS, već je istakao da je realizacija projekata EU u regionu važna za zapadni Balkan, posebno u svjetlu trenutne krize u Ukrajini.

    “EBRD će ostati krucijalni partner u budućnosti, posebno pri implementiranju našeg Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan vrijednog 30 milijardi evra. Pokrenuli smo prvi investicioni paket od 21 projekta u vrijednosti od 3,2 milijarde, a EBRD je pripremio 10 projekata”, rekao je on.

    Podsjećanja radi, EU je odobrio grant od ukupno devet milijardi evra za zapadni Balkan u narednih sedam godina, a ostatak novca bi došao iz javno-privatnog partnerstva, pri čemu EBRD igra važnu ulogu.

    Nakon samita Tegeltija je prisustvovao prijemu kod Borisa Džonsona, britanskog premijera, koji je ugostio sve lidere zapadnog Balkana prisutne na samitu.

  • Kakve veze BiH ima sa događajima u Ukrajini

    Kakve veze BiH ima sa događajima u Ukrajini

    Ruska invazija na Ukrajinu, krajem prošle sedmice, bila je dovoljan povod da brojne zapadne diplomate situaciju na istoku Evrope uporede sa Zapadnim Balkanom i upozore da bi se tako nešto moglo desiti i u BiH.

    Odmah nakon napada na Ukrajinu, komandant mirovne operacije EU u BiH, general Bris Hude, zatražio je aktiviranje rezervnih snaga navodeći kako se strahuje „da bi trenutna situacija na istoku Evrope mogla imati posljedice po Zapadni Balkan i time uticati na očuvanje stabilnosti i bezbjednosti“. U Bosnu i Hercegovinu je ubrzo stiglo dodatnih 500 vojnika EUFOR, a uslijedili su i pozivi pojedinih diplomata da i NATO pošalje vojnike u BiH.

    Strah od otcjepljenja
    Šef diplomatije EU Žozep Borelj je, u međuvremenu, izjavio da Evropska unija strahuje da se Rusija “neće zaustaviti u Ukrajini i da bi ruski uticaj mogao početi da djeluje u susjednim zemljama. Naglasio je kako strahuju da bi se kriza mogla preliti na Moldaviju, Gruziju i Zapadni Balkan, misleći prvenstveno na BiH, odnosno Republiku Srpsku, čiji političari, ali i građani, tradicionalno gaje prijateljske odnose sa Rusijom i protive se ulasku u NATO.

    Isto je upozorio i generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg, koji tvrdi da ciljevi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu, već i BiH.

    – Mi ćemo zaštititi svaki pedalj teritorija NATO. Moramo više pomoći zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine, kako bismo im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama – rekao je između ostalog Stoltenberg.

    Osim njih, i brojne druge zapadne diplomate upozorile su na isto, a predsjednik Sjeverne Makedonije, Stevo Pendarovski, otišao je korak dalje ustvrdivši da će, u slučaju da Rusija osvoji Ukrajinu, Banjaluka biti „najranjivija tačka“ na Zapadnom Balkanu!

    Ovim je Republika Srpska jasno označena kao moguća tačka sukoba na Balkanu, zbog straha da bi mogla pokušati da se otcijepi od BiH, uz pomoć Rusije, što je otvorilo raspravu u javnosti koliko bi ova priča mogla da se iskoristi da se Srpska označi kao faktor nestabilnosti i da to bude razlog za dodatne pritiske na RS i njene političare. Može li, zaista, trenutna situacija u Ukrajini imati posljedice po Zapadni Balkan?

    Optužbe bez osnova
    Profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosti na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da se može desiti da se situacija u Ukrajini zloupotrijebi kako bi se Srpska optužila za nešto što nema namjeru da učini.

    – Očito je da neko nastoji da iskoristi situaciju u Ukrajini kao, na primjer, što to čini Kosovo, koje se već ponudilo da uđe u NATO i da se na kosovskoj teritoriji napravi baza te vojne alijanse. Vjerovatno je da će i oni koji se zalažu za prozapadne politike nastojati da to iskoriste da ojačaju svoje pozicije protiv Srpske – ocjenjuje Šolaja.

    On ističe da su za sada svi oprezni, jer su svjesni da bi svaka pogrešna aktivnost i pojačanje napetosti u BiH mogla da proizvede nestabilnost i neke neželjene reakcije od onih aktera koji nisu mnogo odgovorni kada je u pitanju politički proces.

    Šolaja kaže da su sve aktivnosti u BiH do sada bile političkog karaktera te da vjeruje kako će na tome i ostati, jer nema potrebe da se stvara konflikt koji bi mogao dovesti do otvorenih sukoba.

    – Mislim da će se rusko-ukrajinska kriza veoma brzo stabilizovati i da neće biti konflikata u drugim dijelovima Evrope. Zvaničnici iz Srpske su već u više navrata izjavili da nema potrebe da se BiH izjašnjava i miješa u taj sukob, već da se treba nastaviti sa uobičajenim političkim aktivnostima – ističe Šolaja za Srpskainfo.

    Dodatne vojne snage
    Za razliku od Šolaje, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, smatra da je bezbjednosna situacija pogoršana svugdje, uključujući i BiH.


    On ističe da Njemačka već povećava budžet za odbranu i da mnoge zemlje nalaze dodatna sredstva za ovu oblast.

    – Zbog specifičnog uređenja BiH i nadgledane suverenosti, međunarodne institucije su odlučile na slanje dodatnog kontigenta vojnika u sastavu EUFOR. To je signal u nekim globalnim diobama da se naglasi ko je prisutan u BiH i gdje ona pripada – smatra Anđelić.

    Dodaje da je ruska invazija na Ukrajinu nagnala mnoge zemlje da preispitaju sopstvenu poziciju. Bjelorusija se, kaže Anđelić, dodatno pomjerila i rezultatom referenduma po kojem ne mora više biti bez nuklearnog oružja. On ističe da su u Finskoj i Švedskoj, tradicionalno neutralnim zemljama, sve rašireniji zahtjevi za članstvom u NATO.

    – Samo tri zemlje Zapadnog Balkana nisu u NATO. Kosovo je tokom vikenda zatražilo da se uključi u NATO. Međutim u članstvu NATO ne može biti zemlja koje nema potpunu kontrolu svojih granica, jer bi se tako mogla uvesti kriza u 30-očlanu organizaciju. Kosovo, dakle, ima problem s područjem u dijelu Mitrovice i sjeverno od nje. Srbija, koja je stava da je Kosovo njen sastavni dio, takođe u tom slučaju ne kontroliše cijelu svoju teritoriju i ne može biti u NATO – objašnjava Anđelić za Srpskainfo.

    Navodi da od tri zapadnobalkanske zemlje koje nisu u NATO jedino Bosna i Hercegovina kontroliše cijelu svoju teritoriju i potencijalno zadovoljava uslove za članstvom u NATO. Anđelić kaže da su trupe zemalja NATO u sklopu EUFOR svakako već u BiH. Formalizacijom članstva BiH u NATO, kako tvrdi on, čitav niz spornih tema bi nestao s dnevnog reda.

    – To bi onda pospješilo mogućnost dobivanja kandidatskog statusa za EU i konsekventno pokrenulo proces političke stabilizacije – zaključio je Anđelić.