Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto sletio je na aerodrom “Banjaluka” u Mahovljanima.
Dočekala ga je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
Sijarto će se danas u 14.35 časova sastati sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, nakon čega je predviđen plenarni sastanak.
Po okončanju plenarnog sastanka, u 15.45 biće održana konferencija za novinare.
Oficirske sablje i srpski srednjevjekovni mač uručene su danas u Beogradu najuspješnijim polaznicima 11. klase Visokih studija bezbednosti i odbrane i oficira 65. klase Generalštabnog usavršavanja, a među njima bio je i Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.
Tom prilikom Vidović je izjavio da je srpski srednjovjekovni mač koji je danas u Beogradu dobio kao polaznik 11. klase Visokih studija bezbjednosti i odbrane, čast ali i podsjetnik na obavezu da se bori za dobro srpskog naroda na kojoj god se dužnosti nalazio.
Vidović je rekao da mu je čast što je imao priliku da kao pripadnik 11. klase Visokih studija bezbjednosti odbrane unaprijedi svoje znanje u oblasti bezbjednosti i odbrane.
On je istakao da su Visoke studije bezbjednosti i odbrane četvrti nivo usavršavanja za državne službenike i pripadnike službi bezbjednosti i najelitniji oblik školovanja ove vrste u Republici Srbiji.
“Mač koji smo dobili od predsjednika Republike gospodina Aleksandra Vučića je čast ali i podsjetnik na obavezu da se borimo za dobro srpskog naroda na kojoj god se dužnosti nalazili u budućnosti”, poručio je Vidović.
U Domu Narodne skupštine Srbije danas je održana svečanost povodom završetka školovanja polaznika 11. klase Visokih studija bezbjednosti i odbrane i oficira 65. klase Generalštabnog usavršavanja.
Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović uručio je srpski srednjovjekovni mač polaznicima Visokih studija bezbjednosti i odbrane među kojima i brigadiru Vladimiru Grujiću iz Ministarstva odbrane u Savjetu ministara, pukovniku Oružanih snaga BiH Robertu Gašiću i Siniši Vidoviću iz Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara.
Oficirske sablje uručene su polaznicima 65. klase Generalštabnog usavršavanja, među kojima i pukovnicima Draganu Tomiću i Nenadu Jandriću, te brigadiru Šefiku Čimpi iz Oružanih snaga BiH.
Visoke studije bezbednosti i odbrane ove godine završilo je 20 polaznika, dok je Generalštabno usavršavanje, koje je najviši nivo karijernog usavršavanja i traje 10 mjeseci, završilo 30 oficira iz zemlje i inostranstva.
Svečanosti u Skupštini Srbije prisustvovali su i predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, ministri u vladi Srbije, predstavnici diplomatskog kora i vjerskih zajednica u Srbiji, kao i članovi porodica polaznik
Nakon više od pola godine od zvaničnog početka izgradnje auto-puta Banjaluka – Prijedor, pri kraju su radovi na kampovima u kojima će boraviti kineski radnici, koji bi od ovog mjeseca trebalo da zavrnu rukave i da punom parom krenu u izgradnju ove vrlo važne putne komunikacije za Republiku Srpsku, ali i BiH.
“Izgradnja auto-puta počinje čim se završi izbor nadzornog tima, a to će biti najkasnije do kraja naredne sedmice, što znači da će radovi krenuti u prvoj polovini jula”, rekao je za “Nezavisne novine” vršilac dužnosti direktora “Autoputeva RS” Slobodan Stanarević.
Kako je objasnio, to treba da se uradi i prema koncesionom ugovoru koji su potpisali Republika Srpska i kineski izvođač radova.
“Nakon završetka izbora nadzornog tima, radovi na izgradnji auto-puta krenuće punom parom”, uvjeren je Stanarević.
Prema njegovim riječima, u izgradnji će učestvovati oko 150 kineskih radnika, koji će biti smješteni u dva kampa.
“Jedan kamp je već završen, a na drugom su u toku radovi. Kampovi će biti u Omarskoj i Ivanjskoj, koji će se postepeno popunjavati radnom snagom”, rekao je Stanarević.
Kako je dodao, u izgradnji će najviše učestvovati kineski inženjeri, a domaća radna snaga će raditi na gradilištu.
“Pored kineskih inženjera, biće tu i njihovi geometri, kuvari… Takođe, biće i naši inženjeri kao nezavisni konsultanti”, rekao je Stanarević.
Ističe da neće biti zastoja što se tiče imovinsko-pravnih odnosa.
“Riješeno je dva i po kilometra od Prijedora, a ostalo će ići zajedno s radovima, odnosno kako radovi budu naporedovali, mi ćemo tako rješavati taj dio problema”, rekao je Stanerević.
Glavni izvođač radova je kineska kompanije SDHS-CSI BiH, koja je u Banjaluci registrovana kao predstavništvo kompanije “China Shandong International Economic i Technical Cooperation Group”.
Auto-put Banjaluka – Prijedor biće dug oko 42 kilometara, a vrijednost projekta je 297 miliona evra. Ovaj novac obezbijediće kineska kompanija koja će u narednih 30 godina eksploatisati ovu saobraćajnicu, a njihovo ulaganje treba da bude otplaćeno po osnovu naplate putarine. Republika Srpska garantovala je broj vozila koji će obezbijediti oko 30 miliona evra potrebnih za otplatu godišnje, a sve ispod toga biće namireno iz putarina s ostalih auto-puteva, a ukoliko to ne bude dovoljno, razlika bi se obezbijedila iz budžeta Republike Srpske.
Kada su u pitanju obaveze kineskih investitora, oni bi trebalo da plaćaju godišnju naknadu od pet odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od prikupljene putarine.
Izgradnjom ovog auto-puta biće rasterećen dio postojeće putne mreže uz poboljšanje uslova za korisnike između Banjaluke i Novog Grada. Takođe, biće omogućen brži i efikasniji prolazak tranzitnog saobraćaja, smanjeno vrijeme putovanja i operativnih troškova vozila, a najvažnije – trebalo bi da smanji broj saobraćajnih nezgoda.
Profesor geopolitike Srđan Perišić ocijenio je da bi promjena politike neutralnosti i svrstavanje na stranu protiv Rusije Srbiju i Republiku Srpsku pretvorilo u strane u sukobu koji se vodi u Ukrajini, dodajući da će i Beogradu i Banjaluci biti ponuđeno da uđu u NATO.
Perišić je na današnjoj tribini “Srbija i Srpska u pozadini globalnog sukoba u Ukrajini” rekao da procjenjuje da će Srbima, odnosno Srbiji i Republici Srpskoj biti ponuđen ulazak u mini-integracije u regionu i u NATO, budući da je evidentno da od učlanjenja zemalja zapadnog Balkana u EU nema ništa.
Prema njegovim riječima, Srbija će dobiti ponudu da uđe u NATO po modelu Bugarske iz Drugog svjetskog rata, kada je ta država bila na strani Hitlerove koalicije, ali je sve vrijeme, izuzimajući dan kada je Crvena armija ušla u Bugarsku, zadržala diplomatske odnose sa Sovjetskim Savezom.
Perišić je naveo da će tako i Srbiji biti ponuđeno da uđe u NATO, a da istovremeno zadrži diplomatske i druge odnose sa Rusijom.
“Poziv u NATO i mini-integracije su dve zamke koje će nam biti nuđene da bi se održavao haos na Balkanu”, ukazao je Perišić.
Perišić kaže da NATO pod rukovodstvom SAD te zamke Srbima priprema zbog održavanja haosa na Balkanu, kojem doprinosi i današnja najava Velike Britanije da će povećati svoje prisustvo u BiH.
Održavanje haosa na Balkanu, kako je objasnio Perišić, povezano je sa pozicijom SAD, zapravo pokušajem Amerike da obnovi svoju hegemoniju u svijetu iz unipolarnog perioda, koju je imala do 2008. godine.
“SAD nemaju drugog izbora nego da izazivaju više mini-haosa na raznim neuralgičnim tačkama planete, među kojima su BiH i Kosovo i Metohija. Izazivajući haos kao glavnu strategiju suprotstavljanja Rusiji i Kini, oni su i angažovali samozvanca Kristijana Šmita da deluje u pravcu smenjivanja političara iz Republike Srpske, a da zauzvrat ponude Srpskoj da popusti po pitanju članstva BiH u NATO”, rekao je Perišić.
Perišić je naveo da oni očekuju da će uspjeti u tome, uz obećanje da niko neće biti isključivan iz političke sfere i izbora ove godine ako Srpska uđe u NATO.
“To su te zamke naše neutralnosti i u Beogradu i u Banjaluci, ali na njih ne smemo da nasednemo, jer u drugom ili trećem koraku, ako bismo naseli, mi bismo prestali da postojimo”, ocijenio je Perišić.
On je ukazao da zato Beograd i Banjaluka neutralnost u ovom ratu moraju da razumiju kao političku neutralnost i da je sačuvaju.
“Ako bi se Srbi, odnosno Srbija i Srpska, svrstali na stranu Zapada, postali bi strana u sukobu i došlo bi do raskola u srpskom narodu, odnosno do rascepa između većine naroda i elite koja ga vodi. Taj raskol bi išao u pravcu demonstracija i raznih oblika protesta. To bi, u svakom slučaju, značilo i političko samoubistvo države”, zaključio je Perišić.
Snažno nevrijeme zahvatilo je u poslijepodnevnim satima dijelove Republike Srpske.
U Višegradu je padao krupan led koji je za samo nekoliko minuta zabijelio ulice.
Na društvenim mrežama objavljeni su snimci nevremena u Višegradu, a prema pojedinim izvorima nanesena je šteta na usjevima.
Nevrijeme je bilo i u Srebrenici, gdje je takođe došlo do leda.
Član državnog Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović pozdravio je odluku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva o slanju vojnih eksperata u BiH.
Ističe da će se time osnažiti NATO štab u Bosni i Hercegovini te pružiti praktična podrška BiH u borbi protiv cyber-prijetnji.
“NATO štab u Bosni i Hercegovini, kao pravni sljednik izvorne međunarodne vojne misije, postoji na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a uz to ima već raniji pristanak vlasti Bosne i Hercegovine za svoje djelovanje. NATO štab, pravnim aranžmanima koji regulišu ovo pitanje, ima pravo i obavezu da širi svoje kapacitete, po svojim procjenama sigurnosne situacije u BiH te mu za to nije potrebna saglasnost vlasti BiH, a naročito mu nije potrebna saglasnost vlasti entiteta”, rekao je Džaferović.
Navodi kako svi relevantni nalazi ukazuju da je situacija u Bosni i Hercegovini u proteklih godinu dana opasna i zabrinjavajuća, uslijed secesionističkih aktivnosti vlasti entiteta RS.
“Posebno su zabrinjavajuće posljednje najave člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS da čeka samo pogodan trenutak za secesiju, kao i izjave predsjednika Vlade tog entiteta da je formirana neustavna agencija za lijekove i da će RS, uprkos odlukama Ustavnog suda, insistirati na razgradnji institucionalne strukture BiH. Ako Dodik i društvo misle da mogu ići u projekat rušenja Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka, a da u tome neće biti zaustavljeni, grdno se varaju”, poručio je.
ističe kako je u BiH u prethodnom periodu bilo žestokih cyber napada.
“Ne vidim ko bi imao razumne razloge da se protivi jačanju kapaciteta BiH, u oblasti borbe protiv cyber-napada. Očigledno je da su protiv toga samo proruske političke snage, čija je uloga da otvaraju prostor za te cyber-napade i destabilizaciju. Obaveza svih u BiH i euroatlantske zajednice jeste da se tome suprotstavimo”, naveo je.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijatro sutra je u posjeti Republici Srpskoj.
Sijatro će se sastati sa srpskom članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i rukovodstvom Srpske, potvrđeno je ATV-u.
Ova posjeta nastavak je saradnje i prijateljskih odnosa Mađarske i Republike Srpske.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je u prvom čitanju Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, a drugo čitanje uslijediće nakon što se Komisija za finansije i budžet izjasni o amandmanima na predloženi budžet.
Za prijedlog zakona o budžetu glasalo je osam delegata, dva protiv, a jedan je bio uzdržan.
Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2022. godini iznose 1.073.600.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 819.189.119 KM.
Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu od 865.500.000 KM, dok ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za 2022. godinu iznose 1.892.789.119 KM.
Tokom rasprave, delegat Kluba hrvatskog naroda Zlatko Miletić rekao je da se iz sadržaja prijedloga budžeta, u kontekstu mišljenja komisija, može konstatovati da je u skladu sa Ustavom i zakonom, ali da je “nemoralan”.
“Pojedine stavke su povećane enormno. Sramota je da izabranim i imenovanim zvaničnici u institucijama BiH povećamo platu za 500 KM. Ne mogu da shvatim da se građanima na ovaj način demonstrira sila”, rekao je Miletić.
Delegat Kluba bošnjačkog naroda Denis Bećirović rekao je da su donošenjem Prijedloga budžeta prekršeni i zakoni i poslovnici.
On je tokom rasprave iznio i neslaganje sa povećanjima finansija određenim institucijama BiH.
Delegat Kluba hrvatskog naroda Marina Pendeš rekla je da prijedlog budžeta treba usvojiti u obliku kakav je dostavljen. “Optužuje se ministar finansija za nešto za šta nije odgovoran”, dodala je Pendeševa.
Delegat Kluba srpskog naroda Mladen Bosić rekao je da neće podržati predloženi budžet.
Komentarišući primjedbe koje su delegati iznijeli u diskusiji o predloženom budžetu BiH za 2022. godinu, ministar finansija i budžeta u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda rekao je da je budžet zasnovan na važećim zakonima.
On je podsjetio da je prošle godine bilo 30 urgencija sindikata za povećanje osnovice plata, koja je u institucijama BiH propisana zakonom, te da ona prati globalni fiskalni okvir utvrđen u martu ove godine.
Bevanda je napomenuo da BiH već godinu i po funkcioniše na privremenom finansiranju, pri čemu je sve zasnovano na nivou 2020. godine, kada je zbog pandemije virusa korona iz budžeta BiH uklonjeno sve za šta se ocijenilo da ne treba i usmjereno na sanaciju posljedica pandemije.
“Ta sredstva raspoređena su entitetima i nižim nivoima vlasti”, rekao je Bevanda.
Govoreći o medijskim napisima o 700 miliona KM prihoda koje je Uprava za indirektno oporezivanje BiH ostvarila u pet mjeseci ove godine, ministar finansija je rekao da ni jedna KM od toga nije išla BiH već isključivo entitetima i nižim nivoima vlasti.
Delegati danas nisu podržali nijedan od pet Bećirovićevih zaključaka kojim bi se, između ostalog, zadužio Savjet ministara da najkasnije u roku od sedam dana u parlamentarnu proceduru dostavi odluke kojim se onemogućava povećanja plata političarima, a podršku nisu dobili ni zaključci Zlatka Miletića.
Funkciju supervizora za Brčko distrikt vršiće Džonatan Menuti, koji je danas preuzeo ovu dužnost od Majkla Skenlana, saopšteno je iz OHR-a.
Menuti je karijerni diplomata Više službe za spoljne poslove, u rangu ministra-savjetnika.
Prije dolaska u BiH obavljao je funkciju vršioca dužnosti načelnika pri kancelariji državnog podsekretara za rukovođenje i direktora za napredovanje u karijeri i raspoređivanje na funkcije Ministarstva spoljnih poslova SAD u Vašingtonu.
Prethodno je u Vašingtonu vršio dužnost zamjenika izvršnog direktora Biroa za evropske poslove i Biroa za poslove sa međunarodnim organizacijama i zamjenika izvršnog direktora Izvršnog sekretarijata u Stejt Departmentu.
U inostranstvu je obavljao dužnosti u Istanbulu, Beogradu, Almatiju i Astani u Kazahstanu, te u Moskvi.
Prije dolaska u Stejt Department, radio je za američko Ministarstvo trgovine pri ambasadama u Atini i Seulu.
Menuti je diplomirao na Univerzitetu DŽordžtaun u oblasti spoljnih poslova, a postdiplomski studij međunarodnih odnosa i zvanje magistra nauka stekao je na Univerzitetu Jejl. Učio je srpski, ruski, grčki, turski i “bosanski” jezik.
Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 128 protivgradnih raketa, na širem području Republike Srpske, od kojih je 49 ispaljeno na području Prijedora.
Iz “Protivgradne preventive” su naveli da je na području Kozarske Dubice ispaljeno 20 raketa, Banjaluke 18, Modriče 13, Broda 12, Dervente šest, Gradiške i Doboja po četiri, a Kostajnice dvije.
“Uz olujne udare vjetra i jake pljuskove, pojava sugradice i grada osmotrena je na području Novog Grada, Prijedora, Doboja i Modriče”, navedeno je u saopštenju.