VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik nakon sastanka sa Varheljijem: Uređivanje sudstva i javnih nabavki za mene prioritet

    Dodik nakon sastanka sa Varheljijem: Uređivanje sudstva i javnih nabavki za mene prioritet

    Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je nakon sastanka u Briselu sa komesarom za susjedstvo i proširenje EU Oliverom Varheljijem da je Varhelji pokazao napor da se razumiju zaključci Evropskog savjeta koji su vezani za kandidatski status Ukrajine i Moldavije, a za BiH pokušavaju da nađu način rješavanja pitanja izbornog zakonodavstva.

    Zahvalio se Varheljiju na razumijevanju stanja u BiH.

    “Naredno pitanje je stanje o javnim nabavkama, kao i zakon o sukobu interesa i pitanje VSTS BiH. Ukoliko bi se riješila ta pitanja, Evropski savjet bi dao kandidatski status BiH”, kaže Dodik, prenosi RTRS.

    Dodik je istakao da će se zalagati za rješavanje pitanja o javnim nabavkama i sudovima.

    “Daću sve od sebe da se ova pitanja što prije riješe. Nisam za zakone koji vode ka centralizaciji BiH”, naveo je Dodik.

    Dodik se zahvalio Varheljiju za spremnost da pojasni stav Evropske unije o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, a BiH ne.

    Ostaje još nejasno da li BiH mora da ispuni svih 14 tačaka ili će postojati fleksibilnost ukoliko se oko neke tačke ne postigne dogovor.

    Dodik: Povećanje plata je naše umijeće u neizvjesnim vremenima
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je današnje usvajanje seta zakona o povećanju plata u Narodnoj skupštini Republike Srpske samo dokaz da Srpska može sama da donosi autentične odluke i da to povećanje plata nije rezultat nikakve podrške ili pomoći sa strane.

    “Idemo sa povećanjem od 10 odsto. Sada su stvoreni uslovi da to bude isplaćeno, a u septembru će sve i jedan uposlenik u javnom sektoru dobiti linearno po 100 KM. Želimo da to uradimo i u realnom sektoru kako bi oni sa najnižim platama mogli da povećaju svoju osnovicu za obračun plata. Na neki način to je socijalno odgovorno i humano postupanje vlasti Republike Srpske po tom pitanju”, istakao je Dodik.

    Dodik je istakao da je to umijeće i uspjeh vlasti Republike Srpske da obezbijedi mogućnost da ljudima poveća plate u ovim teškim i neizvjesnim vremenima.

    “Dio problema koje pravi inflacija nismo mi generisali, niti smo mi proizvodili, ali vidimo da to dolazi od ovog istog svijeta u Evropskom parlamentu koji drži predavanja, a oni su ti koji su generisali probleme koji su danas u osnovi inflacije i svega toga”, rekao je Dodik.

    On je istakao da vlasti Srpske reaguju na to jer ne žele da njeni ljudi zbog svega imaju loše posljedice.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je set zakona o povećanju plata u Srpskoj kojim se platni koeficijenti uvećavaju u određenom procentu tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 KM.

  • “Zakon donesen da obezbijedi zdravstvenu zaštitu i lijekove građanima Srpske”

    “Zakon donesen da obezbijedi zdravstvenu zaštitu i lijekove građanima Srpske”

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, rekao je da nijedna odluka Ustavnog suda, niti bilo koji unaprijed najavljen stav Kristijana Šmita, ne može da opravda činjenicu straha i neizvjesnosti izazvanih kod građana Srpske u trenutku kada se Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS donosio.

    Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH, kojom se privremeno stavljen van pravne snage pomenuti Zakona, Šeranić je rekao da je Zakon donesen da obezbijedi zdravstvenu zaštitu i dostupnost lijekova građanima Republike Srpske što u septembru 2021. godine kada je Zakon donesen, nije bio slučaj.

    “Ustav BiH govori da su entiteti, odnosno Republika Srpka nadležni za zdravstvenu zaštitu i shodno tome je i donesen ovaj zakon”, poručio je Šeranić.

  • Dodik: Strane sudije izvršavaju političke, a ne ustavne odluke

    Dodik: Strane sudije izvršavaju političke, a ne ustavne odluke

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas Srni da strane sudije u Ustavnom sudu BiH izvršavaju političke, a ne ustavne odluke, što je je vidljivo i kroz odluku da stavi privremeno van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    “Sudije stranci ne mogu da budu kompetentni da odlučuju, to nema nigdje, to je politička zloupotreba političkih prava, procesa. Oni pokušavaju da time nešto spašavaju BiH. BiH se može spasiti samo ako bude ustavna, a ako ne bude ustavna onda neće biti nikakva”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da je Republika Srpska veoma odlučna u odbrani svog statusa, što je rekao i u Briselu gdje se danas sastao sa evropskim komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljijem.

    “Ukoliko neko misli da su odluke takozvanog visokog predstavnika lažnog Kristijana Šmita rješenje, onda rizikuje da radikalizuje situaciju u BiH. Ako baš hoće radikalizaciju, eto im Šmit, ne treba im niko drugi. On je dovoljno radikalizovao i podijelio BiH”, zaključio je Dodik.

    Ustavni sud BiH stavio je privremeno van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

  • Dodik se sastao sa Lajčakom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u Briselu se sastao sa Miroslavom Lajčakom, specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog između Beograda i Prištine.

    Na današnji odvojenim susretima komesara za susjedstvo i proširenje EU Olivera Varheljija sa liderima vladajuće koalicije u BiH Miloradom Dodikom /SNSD/, Draganom Čovićem /HDZ/ i Bakirom Izetbegovićem /SDA/ u Briselu biće riječi o narednim koracima na putu BiH ka EU.

  • Čović iz Brisela: Mislim da je to put u propast BiH

    Čović iz Brisela: Mislim da je to put u propast BiH

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sastanka sa Oliverom Varhelyijem, komesarom za susjedstvo i proširenje Evropske unije, kazao je kako je imao “ugodan razgovor sa prijateljima”, a teme su bile pitanja koja se tiču 14 prioriteta EK-a i, kako je istakao, izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koja je “ključna za Hrvate u BiH”.

    Čović je ponovio svoj stav kako “hrvatski narod nema svoje predstavnike” u Predsjedništvu BiH jer je “bošnjački narod izabrao sebi dva”. Naveo je kako je jasna poruka da, ukoliko se želi dobiti kandidatski status EU ,“sve što trebamo uraditi mi niko to neće uraditi za nas”.

    Predsjednik HDZ-a BiH je kazao da u narednom periodu treba raditi na poboljšanju odnosa, posebno u entitetu Federacija BiH, tj. “unaprijediti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata”.

    “Varhelyi je ima želju i volju kroz razgovor sa ‘predstavnicima’ tri naroda da da šansu dogovoru. Ja tome ne vidim alternativu. Ako smo izgubili dvije godine da ne izgubimo naredne dvije”, jasno je poručio Čović.

    Na pitanje novinara u Briselu da li je bilo govora o eventualnim sankcijama entitetu Republika Srpska, Čović je odgovorio da to apsolutno nije bila tema razgovora.

    “Afirmativno se razgovaralo”, naveo je.

    Na kraju je Čović još jednom podvukao važnost izmjena Izbornog zakona BiH.

    “Mi moramo imati dogovor kako implementirati izborni rezultat, a da uvažim odluku Ustavnog suda. Mi smo jednim dijelom izmjene Izbornog zakona usvojili u Parlamentu. Bošnjački političari žele zadržati status quo, a ja ne vidim šta se time postiže. Mislim da je to put u propast BiH”, ocijenio je Dragan Čović.

    Podsjećamo, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi razgovarao je danas sa političkim liderima vladajuće koalicije (Čović iz HDZ-a, Dodik iz SNSD-a i Izetbegović iz SDA) u Bosni i Hercegovini na odvojenim sastancima u Briselu.

  • Ustavni sud BiH: Zakon o lijekovima Republike Srpske van snage

    Ustavni sud BiH: Zakon o lijekovima Republike Srpske van snage

    Kao što se i očekivalo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Ove zakone Ustavni sud BiH razmatrao je na zahtjev Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a kako prenose federalni mediji “stavljanje van snage” Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi je privremena mjera.

    Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim se između ostalog predviđa i osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u oktobru 2021. godine, međutim na taj Zakon na snagu je stupio tek krajem juna ove godine.

    Ranije, iz Vlade Republike Srpske istakli su da je donošenje Zakona motivisano prvenstveno brigom za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva u izazovnoj situaciji i vremenu pandemije.

    Zanimljivo je da je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nedavno, praktično i najavio ovakvu odluku Ustavnog suda BiH, a iz OHR-a u nekoliko navrata isticali su da se tim Zakonom krši Ustav BiH.

    “Sačekaću odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa formiranjem agencije za lijekove Republike Srpske i tek onda ću djelovati”, rekao je Šmit prije nekoliko dana.

  • Šuput na čelu Agencije za bankarstvo Republike Srpske

    Za direktora Agencije za bankarstvo Republike Srpske izabran je Srđan Šuput, a za zamjenika Srđan Travar.

    Njih su na ovu fukciju i na mandat od pet godina izabrali danas poslanici Narodne skupštine RS.

    Za člana Upravnog odbora Agencije za bankarstvo izabran je Dejan Kusturić, aktuelni direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

    Pored toga Narodna skupština Republike Srpske izabrala je na period od pet godina i predsjednika i članove Fiskalnog savjeta i to Milenka Krajišnika, Branka Krsmanovića i Biljanu Srdić Gojković, dok je Ivanka Marković izabrana za sudiju Ustavnog suda Republike Srpske.

    Gordana Rajić izabrana je na funkciju Ombudsmana za djecu, a parlament je izabrao i više zamjenika pravobranioca Republike Srpske u više sjedišta pravobranioca.

    Osim imenovanja Narodna skupština Repubike Srpske usvojila je u drugom nastavku 22. redovne sjednice pet izvještaja i dvije odluke.

    Usvojeni su Izvještaji o radu MUP-a RS za 2021. godinu, Izvještaj o radu i finansijski izvještaj Komisije za koncesije RS za 2021. godinu, Izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem Agencije za visoko obrazovanje RS za 2021. godinu, Izvještaj o radu i izvršenju Rebalansa finansijskog plana – Budžeta JU Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za period 1. 1 – 31. 12. 2021. godine i Izvještaj o izvršenju Plana rada i finansijskog plana Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske za period 1. 1 – 31. 12. 2021. godine.

    Narodna skupština primila je k znanju Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prva Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.

    Usvojeni su Odluka o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Hašani” po skraćenom postupku i Odluka o usvajanju zoning planova urbanih zona područja posebne namjene “Klekovača”.

    Po okončanju 22. redovne sjednice započela je i 33. posebna sjednica Narodne skupštine na čijem su dnevnom redu set zakona o povećanju plata budžetskih korisnika u Republici Srpskoj.

  • Čović, Dodik i Izetbegović danas kod Varhelyija

    Čović, Dodik i Izetbegović danas kod Varhelyija

    Nakon posljednjeg Savjeta Evrope, komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi pozvao je političke lidere vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini, Dragana Čovića iz HDZ-a, Milorada Dodika iz SNSD-a i Bakira Izetbegovića iz SDA na odvojene sastanke danas u Briselu.

    “Sastanci dolaze nakon Savjeta Evrope na kojem su čelnici EU potvrdili spremnost da Bosni i Hercegovini dodijele status zemlje kandidata te u tom cilju poziva Komisiju da bez odlaganja izvijesti Vijeće o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njegovom Mišljenje, s posebnom pažnjom na one koje predstavljaju značajan skup reformi kako bi Savjet Evrope vratio da odlučuje o ovom pitanju”, kazali su u uredu komesara Varhelyija za N1.

    Bakir Izetbegović rekao je da se sa Varhelyijem sastati odvojeno bez Čovića i Dodika jer ne želi ovakva pitanja rješavati kao predstavnici konstitutivnih naroda već da će se državna pitanja rješavati u institucijama BiH.

    Sastanci će, ističe se, biti povod da se razgovara o narednim koracima na EU putu Bosne i Hercegovine, nakon rasprave među liderima EU na Evropskom vijeću 23. juna.

    Sastanak dolazi dan nakon što su na raspravi u Evropskom parlamentu o BiH pojedini parlamentarci tražili nove sankcije za Dodika.

  • Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Gradnja Buk Bijele opet pred sudijama Ustavnog suda BiH

    Zajednička komisija za koncesije, koja je formirana da bi riješila spor u vezi s izgradnjom hidroelektrane Buk Bijela na rijeci Drini, nije postigla saglasnost u vezi s ovim pitanjem, a šest od sedam članova Komisije obavijestilo je Ustavni sud BiH da nema prepreka da se taj projekat nastavi.

    Zajednička komisija formirana je nakon odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučujući po zahtjevu 24 poslanika Predstavničkog doma BiH zaključio da spor treba da riješi Komisija za koncesije BiH.

    S obzirom na to da Komisija za koncesije praktično ne funkcioniše jer su svima istekli mandati, formirana je Zajednička komisija za koncesije sa sedam članova, koja na kraju nije riješila spor jer je Mensur Šehagić, jedan od članova, u dva navrata obavijestio Komisiju da ne može učestvovati u radu. Nakon toga Komisija, odnosno šest od sedam članova, je obavijestila Ustavni sud BiH o svom radu i stavu.

    “Dali smo naš stav i informaciju šta smo uradili. Nije bilo kvoruma za konačnu odluku i dali smo Ustavnom sudu sad neka on procijeni da li će uvažiti naš stav i mišljenje kao članova Komisije, to je na njima”, rekao je za “Nezavisne novine” Milomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH.

    U suštini, stav šest od sedam članova Komisije je da je koncesija koju je dala Komisija za koncesije Republike Srpske u skladu sa zakonima, jer prostor na kojem se gradi hidroelektrana nije granični prostor Srbije i Bosne i Hercegovine niti Republike Srpske i Federacije BiH. Takođe, sporazum elektroprivreda Srbije i Republike Srpske ne spada u kategoriju međunarodnih i na kraju krajeva koncesija za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela izdata je “Elektroprivredi Republike Srpske”.

    “Ne razlikuje se od ostalih koncesija koje su izdavane u entitetima i ne radi se o koncesionom projektu Republike Srpske i Srbije, već o čitavom koncesionom projektu, gdje je koncesija dodijeljenja ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naglasio je Amović.

    Inače, kamen temeljac za Buk Bijelu na Drini položili su polovinom maja 2021. godine Radovan Višković i Ana Brnabić, premijeri Republike Srpske i Srbije, a odmah nakon toga uslijedila je apelacija. Već u julu Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor između BiH i Republike Srpske u vezi s odlukama o datim koncesijama za izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini i naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske. Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je u decembru prošle godine produžio rok za još šest mjeseci, koji je takođe istekao, međutim Komisija nije uspjela završiti posao već je sve ponovo prebacila Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

    Podsjećanja radi, prema projektu sistem hidroelektrana “Gornja Drina” sastoji se od tri hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska. U tom preduzeću, koje je osnovano za taj posao, većinski vlasnik od 51 posto je država Srbija, a 49 posto je Republika Srpska. Vrijednost prve hidroelektrane je oko 220 miliona evra, a vrijednost ukupne investicije procijenjena je na oko 520 miliona evra.

  • Dodik ponovio tvrdnje o planiranoj otmici

    Dodik ponovio tvrdnje o planiranoj otmici

    Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, ponovio je tvrdnje da su britanske specijalne jedinice imale namjeru da ga kidnapuju i odvedu na nepoznatu lokaciju.

    Gostujući na Televiziji “Hepi”, Dodik je, između ostalog, rekao da su ga “iz šest zemalja upozorili da će ga britanska jedinica pristigla u Sarajevo iz Sirije oteti”, pritom konstatujući da Republika Srpska “nikad nije imala više prijatelja nego sad”.

    On je, takođe, istakao da, prema njegovim riječima, nije dao policiji da mu stane pred kuću, jer su njegova najveća odbrana njegove komšije, dodavši da živi na imanju na selu.

    Podsjećamo, informacije o navodnom planu otmice srpskog člana Predsjedništva BiH u javnosti su se pojavile još krajem marta ove godine. Dodik je tada tvrdio da je informacije o svojoj navodnoj otmici dobio iz četiri različita izvora, ali nije želio da otkrije ko mu je tako nešto saopštio. Specijalne jedinice, kako je tada govorio, planiraju otmicu “tamo gdje živi, radi ili u pokretu”.

    – Kombinovane britansko-američke jedinice imale su i spisak stvari koje je prilikom otmice trebalo da pokupe iz moje kuće. Zaprepastio sam se kada sam dobio spisak šta treba da pokupe u mojoj kući, od donjeg veša do umjetničkih slika, cipela, odijela – govorio je Dodik u aprilu.

    Komentarišući ponovljene tvrdnje srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD da postoji plan njegove otmice, direktor beogradskog Instituta za međunarodnu i nacionalnu bezbjednost, Darko Trifunović, za Srpskainfo kaže da mu sve to liči na “naučnofantastični roman ili jeftini krimić”.

    – Prvo je bilo to da su informacije o navodnom planu otmice došle iz četiri izvora, a sada se pominje nekih šest zemalja. Vjerovatno će za par mjeseci tih izvora biti deset ili više. Da neka ozbiljna zemlja i njene specijalne jedinice zaista planiraju tako nešto, zar zaista mislite da bi informacije o takvom tajnom planu curile na sve strane – pita Trifunović.

    On smatra da je takva priča “isključivo dio predizborne propagande”, kao i da je Dodik takve informacije i upozorenja, kako tvrdi, jedino mogao da dobije od nekog iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske.

    – Stručnjaci iz MUP uspjeli su, eto, da “provale” tajne planove Britanaca i Amerikanaca, a već četiri godine nisu u stanju da otkriju ko je, naprimjer, ubio Davida Dragičevića ili da riješe neko od brojnih drugih nerasvijetljenih ubistava. Da nije žalosno, bilo bi smiješno – zaključio je Trifunović.