Kategorija: Vijesti

SAD su sabotirale mirovne pregovore u Ženevi u septembru 1993. godine, a Bošnjaci su kroz provokacije prema Srbima pokušali izazvati međunarodnu intervenciju u njihovu korist.

Ovo su samo neki od navoda u nedavno deklasifikovanim tajnim dokumentima kanadskog UNPROFOR-a, kroz dnevne izvještaje o situaciji na terenu koje su slali Vladi Kanade.

Na nekoliko stotina stranica različitih izvještaja koje su Kanađani slali svojim vlastima vide se otvorene simpatije prema Srbima, kritičan odnos prema SAD i ulozi te zemlje u sabotiranju mira, kao i skeptičnosti prema mogućnosti da NATO snage preuzmu vođenje mirovne misije od UN nakon završetka rata.

Radi stavljanja stvari u kontekst, važno je napomenuti da su tih godina UN i NATO vodili živu debatu o sposobnosti UN kao organizacije da učestvuje u misijama očuvanja mira.

Dok su predstavnici UN vjerovali da UN treba da ostane glavni faktor u mirovnim misijama i kreiranju odnosa nakon završetka Hladnog rata, SAD su vjerovale da tu ulogu treba da preuzme NATO, i pokušavale su dokazati da snage UN u BiH nisu u stanju da obezbijede mir.

Proteklih godina smo kroz deklasifikovane dokumente CIA u više navrata predstavljali američku perspektivu.

U kanadskim dokumentima pak, u kojima je predstavljena UNPROFOR-ova strana priče, u mnogo navrata je naglašeno da su Amerikanci ohrabrivali Aliju Izetbegovića da ne prihvati ženevski plan i nastavi da traži više teritorije.

Na primjer, u dokumentu JBC-052 se navodi da je uoči ženevskih pregovora Izetbegović od Bila Klintona, američkog predsjednika, dobio uvjeravanja da će SAD stati na njihovu stranu ako pregovori propadnu.

U slučaju da međunarodna zajednica podrži Bošnjake Srbi i Hrvati će, kako je naglašeno, napustiti pregovore.

“SAD bi mogle podržati Izetbegovića kroz diplomatski pritisak na zaraćene strane. To će vjerovatno uključivati podizanje embarga na oružje Muslimanima i vazdušne udare na Srbe. Bilo kakva podrška u tom smislu će ohrabriti Izetbegovića da ne daje dalje ustupke”, naglašeno je.

Na četvrtoj strani dokumenta RCCPJAQ-00011 je o istom događaju napisano da će bez međunarodne podrške Izetbegović u Ženevi omekšati svoje zahtjeve, a istaknuto je da su na terenu Bošnjaci glavni kršitelji prekida vatre, dok su Srbi uzdržani.

U dokumentima se na nekoliko mjesta spominje i da su Bošnjaci sarajevski tunel koristili isključivo u vojne svrhe, kao i za uspostavljanje veze između Sarajeva i Mostara.

Srbe su uglavnom predstavljali uzdržanim i odmjerenim, ali i da su povremeno pomagali Bošnjacima ili Hrvatima u njihovom međusobnom ratu koji su vodili u centralnoj Bosni, tako što su, na primjer, obezbjeđivali artiljerijsku podršku HVO-u, ili propuštali Armiju RBiH da mogu sjeverno od Mostara napasti Hrvate.

Jedino prema Željku Ražnjatoviću Arkanu nisu imali milosti, ocijenivši da je on ratni zločinac s predratnim vezama s kriminalnim miljeom i sumnjivim vezama s obavještajnom službom bivše Jugoslavije.

Riječi hvale imali su prema Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao Kapetan Dragan, kojeg su smatrali časnim oficirom i vojnikom koji se borio po pravilima službe.

Zanimljivo je i da se Kanađani u dokumentima osvrću i na “Septembar ‘93”, pobunu pripadnika Vojske Republike Srpske kada su blokirali Banjaluku.

“Nakon što su sedam dana grad držali pod blokadom, oko hiljadu vojnika se vratilo u svoje kasarne. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić je prihvatio zahtjeve vojnika da ratni profiteri budu pohapšeni i da se poprave uslovi za vojnike i njihove porodice. Zahtjevi vojnika za smjenu samoproklamovane Karadžićeve vlade su odbačeni u zamjenu za dobijanje imuniteta”, naglašeno je.

Inače, simpatije Kanađana prema Srbima bile su poznate i ranije, što se posebno odražavalo kroz stavove generala Lujza Mekenzija, kanadskog generala i jednog od komandanata UNPROFOR-a.

Da Amerikanci možda i nisu bili najiskreniji prema Izetbegoviću dok su ga ohrabrivali da nastavi rat, postalo je vidljivo iz tajnih dokumenata koje su Britanci deklasifikovali početkom 2020, o razgovorima koje je Klinton vodio s Džonom Mejžorom, tadašnjim britanskim premijerom. Britanci tvrde da je Klinton Mejžoru rekao da je želio da spriječi ukidanje embarga Bošnjacima.

“Bilo bi jako loše kada bi SAD snosile krivicu za propast UNPROFOR-a. Klinton se plašio da su ga Bošanjci pokušali namamiti da učini upravo to”, navedeno je, na šta je premijer Mejžor, sudeći prema dokumentu, konstatovao da je iluzorno od strane Bošnjaka ako očekuju da će se SAD boriti na terenu za njih.

“Klinton je odgovorio da, dok god je on predsjednik, Bošnjaci neće uspjeti u tome. Niko od nas – ni UK ni SAD – ne bi trebao biti umiješan u rat na bilo čijoj strani”, citiraju Klintona u dokumentu.

Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije Kantona Sarajevo je s 1. januarom stupio na snagu, a danas je Ured za borbu protiv korupcije izdvojio 13 osoba kako bi utvrdio postojanje sukoba interesa. Među njima je i direktorica KCUS-a te zastupnica u Skupštini KS Sebija Izetbegović.

Šef Ureda Erduan Kafedžić je za Klix.ba kazao da su ustanovili postojanje 30 osoba koje su u sukobu interesa, a da je postupak utvrđivanja za sada pokrenut protiv njih 13.
Osim Sebije Izetbegović, među njima ima još ministara, direktora te drugih “važnih imena”.

“Ured je proteklih pet godina radio na tome da utvrdi sistem koji će omogućiti adekvatnu prevenciju korupcije. Tu prije svega mislim na uređaje i analitičke softvere koje je ured dobio od SAD-a te na različite baze podataka koje smo uspostavili”, rekao je Erduan Kafedžić.

Zašto se sada pokreće postupak protiv Sebije Izetbegović

Kantonalni Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcije (Službene novine Kantona Sarajevo, broj: 35/22), kojim se reguliše pitanje nespojivosti sa vršenjem javne funkcije na snagu je stupio tek s početkom ove godine stoga postupak protiv Sebije Izetbegović nije ni bilo moguće pokrenuti ranije.

Zakon propisuje u članu 5. stav (1) da nosilac javne funkcije može istovremeno obavljati samo jednu javnu funkciju, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Dalje taj član zakona u stavu (3) propisuje da se navedeno ograničenje obavljanja više javnih funkcija odnosi na sve nivoe vlasti koji su definisani zakonima, koji regulišu istu materiju na drugim nivoima vlasti. To znači, da Izetbegović, koja je trenutno na dvije javne funkcije, definitivno ne ispunjava zakonske uslove za to, uprkos tome što je riječ o dva različita nivoa vlasti.

Konfuziju u samoj realizaciji zakona o sukobu interesa pravi to što i na federalnom nivou postoji zakon koji reguliše sukob interesa, a prema kojem direktorica i zastupnica Izetbegović nije u sukobu interesa. Međutim, taj zakon je loš i ne provodi se što je ranije za Klix.ba potvrdila i resorna kantonalna ministrica.

“Mi samo teoretski imamo zakon o sprečavanju sukoba interesa. On je naime mrtvo slovo na papiru. On postoji od 2008. godine, ali se već devet godina ne primjenjuje jer nije nikada formirana institucija koja će utvrđivati, a zatim i sankcionisati postojanje sukoba interesa”, kazala je ministrica Darja Softić Kadenić za Klix.ba.

Šta će se desiti dalje

Nakon što postupak utvrđivanja sukoba interesa bude proveden, Ured će donijeti Odluku o postojanju sukoba interesa, koja će zatim dalje biti dostavljena Sebiji Izetbegović.

Nakon dostavljanja odluke, Izetbegović će imati rok od 30 dana da podnese ostavku ili na drugi način odstupi sa jedne od javnih funkcija te da o tome pismeno odavijesti Ured.

Ukoliko odbije da to uradi, zakon propisuje i kazne pa tako nosiocu javne funkcije, koji je u sukobu interesa, može biti izrečena novčana kazna te drugi oblici sankcija kao što su prijedlog za razrješenje s javne funkcije, poziv na podnošenje ostavke, opomena i javno objavljivanje odluke.

Ured za borbu protiv korupcije dostavlja instituciji u kojoj je osoba zaposlena (npr. CIK-u ako su oni ti koji su dodijelili mandat) prijedlog za razrješenje s funkcije o čemu oni zatim odlučuju. Nakon toga, ukoliko ne dođe do odstupanja sa duple nezakonite funkcije, propisana je novčana kazna od 2.000 do 10.000 KM.

Odlazak sa pozicije direktorice KCUS-a ili ne?

Godišnji odmor Sebije Izetbegović je bio razlog za nedavne špekulacije da se direktorica KCUS-a odlučila na odlazak iz ove ustanove. No, ona je to za Klix.ba vrlo kategorično demantovala. Izvori Interview.ba su kazali da je Izetbegović već odnijela lične stvari iz svoje kancelarije te da je postavila zamjenika, upravo znajući da je čeka napuštanje ove zdravstvene institucije. Ona pak od samog početka tvrdi da nije u sukobu interesa i da će nastaviti da obavlja obje funkcije.

Uzimajući u obzir pritisak javnosti zbog skandala sa diplomom i tvrdnji da je akademsko zvanje stekla na sumnjiv način, ostavka na funkciji direktora ne bi bila neočekivana ni da se utvrdi da nije u sukobu interesa. U Evropi i drugim dijelovima demokratskog svijeta su takve insinuacije skoro po pravilu razlog za povlačenje s funkcije, ali i nazadovanje u karijeri zbog direktne štetnosti koju optužbe čine politici partije.

Osim toga, njen odlazak može biti ponukan i formiranjem nove vlasti na nivou Federacije BiH, ukoliko do toga dođe.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske BORS Goran Rogić smatra da Srbi u Srpskoj imaju obavezu i vječni zavjet da slave Dan Republike jer je za njenu odbranu živote dalo više od 23.000 boraca.

Pripadnici VRS i MUP Republike Srpske dali su nemjerljiv doprinos u odbrani Republike Srpske. Naša je obaveza da vječno čuvamo Srpsku, ali time i uspomenu na naše poginule saborce – rekao je Rogić Srni povodom predstojećeg obilježavanja Dana Republike Srpske.

Rogić je poručio da niko ne može osporiti obilježavanje Dana Republike Srpske jer je Srpska nastala prije početka oružanih sukoba u BiH, te verifikovana i međunarodno priznata potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

BORS nikome u BiH ne spori da obilježava svoje najznačajnije datume, ali ne dozvoljavamo da to neko čini prema Republici Srpskoj – poručio je Rogić.

Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 31 godina postojanja.

Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

Svečani defile povodom Dana Republike – 9. januara prvi put ove godine biće održan u Istočnom Sarajevu. Dan ranije će biti održana Svečana akademija u Banjaluci.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik poručio je da će svečani defile i svake naredne godine biti u drugom gradu, čime će se Dan Republike pokazati kao integrativni praznik, koji predstavlja čitavu Republiku Srpsku.

Ulazak Hrvatske u Šengen prvog dana 2023. godine obilježile su velike gužve na graničnim prelazima iz BiH, ali je još rano procijeniti kako će novi granični režim uticati na građane BiH koji ulaze u tu zemlju.

Kako nam je juče rekla Franka Vican, portparolka Granične policije BiH, prema sada raspoloživim informacijama, Hrvatska će nastaviti primjenjivati važeće odredbe Zakona o šengenskim granicama, kao i do sada.

“Informacijski sustavi EU, poput EES i ETIAS, počet će se primjenjivati od dana kada Europska komisija donese odluku o tome. Isto tako, na zajedničkim lokacijama graničnih prijelaza, ulaskom Republike Hrvatske u šengenski prostor, neće biti promjena u vezi s načinom obavljanja granične kontrole”, pojasnila nam je ona.

Rekla nam je da su na graničnim prelazima, poput međunarodnog graničnog prelaza Gradiška, od početka godine do juče u 13 časova zabilježena 3.993 putnika, od čega 1.682 državljanina BiH, dok je stranih državljana 2.311.

“U istom razdoblju, na izlazu iz BiH, na MGP Gradiška, evidentirano je ukupno 6.686 putnika, od kojih su 2.794 državljani BiH, dok je stranih državljana evidentirano 3.892. Trenutačno na izlazu iz BiH na MGP Gradiška zadržavanja su oko 60 minuta, dok na ulazu u BiH na istom prijelazu nema zadržavanja. Jučer (ponedjeljak) na MGP Gradiška bila su povremena zadržavanja ne duža od 30 minuta”, kazala nam je ona.

Prema njenim riječima, za sada je nemoguće ocijeniti kako će se ulazak u Šengen odraziti na putnike iz BiH i za tu procjenu biće potrebno više vremena.

S istim pitanjem smo se obratili i Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

“S ulaskom Hrvatske u Šengen nema nikakvih izmjena niti za građane EU niti za druge osobe kad govorimo o prelasku vanjske granice. Granične kontrole obavljaće se kao i dosad sprovođenjem Zakonika o šengenskim granicama, uključujući takođe sprovođenje i drugih relevantnih uredbi Evropskog parlamenta i Vijeća. Naime, Republika Hrvatska ulaskom u EU već primjenjuje Zakonik o šengenskim granicama tako da ne bi bilo nikakvih promjena u samoj proceduri granične kontrole na vanjskoj granici”, kažu u MUP-u Hrvatske.

Zvaničnici EU, Hrvatske i BiH izrazili su zadovoljstvo što je Hrvatska postala dio šengenskog prostora. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, indirektno je odgovorio na pitanje režima graničnih kontrola, pojasnivši, nakon obilaska graničnog prelaza Bregana, između Slovenije i Hrvatske, sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije, da će Hrvatska ukidanjem graničnih kontrola na unutrašnjim granicama EU dobiti nove resurse za zaštitu spoljnih granica EU.

To znači da će hrvatski granični policajci pojačati nadzor granice, odnosno efikasnije sprečavati ilegalne prelaske granica, ali i da vjerovatno neće slati dodatne službenike na međunarodne granične prelaze.

“Hvala policiji na čuvanju naše granice. Svoje kapacitete je sada spremna preorijentirati na vanjske, više od 1.350 kilometara duge granice EU i šengenskog područja. Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere. To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, poručio je on, kako je preneseno na sajtu Vlade Hrvatske.

Fon der Lajenova je, čestitajući Hrvatskoj, rekla da će EU raditi na zaštiti šengenskog prostora, koji je uvijek pred izazovima, ali ga se ne smije uzeti zdravo za gotovo.

“Šengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U Šengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, rekla je ona.

Borjana Krišto, novoizabrana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, čestitala je Hrvatskoj ulazak u Šengen i uvođenje evra, ističući da i građani BiH gaje identične aspiracije.

“Svi mi, zajedno sa svojim konstitutivnim narodima i ostalim građanima, takođe pripadamo krugu evropske porodice, te gajimo identične aspiracije i priželjkujemo istu integracijsku budućnost”, navela je Krišto u čestitki.

Plenković je rekao da je Hrvatska jedina zemlja koja je u Šengen i evrozonu ušla na isti dan.

Za građane BiH će ulazak Hrvatske u evro značiti lakše plaćanje prilikom posjeta toj zemlji, a s obzirom na to da je bh. marka direktno vezana za evropsku valutu, to će značiti i manje troškove za konverzije jer više neće morati koristiti kune, koje zauvijek odlaze u prošlost.

Od izmjene zakona kojim se krađa struje u Srpskoj tretira kao krivično djelo, a ne kao prekršaj, ovih pojava gotovo i da nema, ili ih pak, nadležni ne mogu otkriti.

Prema podacima banjalučke “Elektrokrajine”, najvećeg operatora distributivnog sistema u sklopu “Elektroprivrede Republike Srpske, od početka godine do danas otkrili su 217 slučaja neovlaštene potrošnje.

Ako se uzme u obzir da pokrivaju područje od oko 260.000 potrošača, računica pokazuje da se tek svaki 1.200-ti kupac usudi da se upusti u krađu.

Od ukupnog broja 204 slučaja se odnosi na fizička lica, a 13 slučajeva na pravne subjekte.

Podsjećamo, neovlaštena potrošnja, odnosno krađa električne energije se kao krivično djelo, propisano Krivičnim zakonikom RS, tretira od jula 2017. godine.

Broj iz godine u godinu opada. Slično je bilo i prošle godine, kada je otkriveno 245 krađa.

Da je zakon imao uticaja na lopove, pokazuje 2016. godina kada je otkriven 721 slučaj krađe.

Međutim, u “Elektrokrajini”, zasluge pripisuju sebi.

“Smatramo da su navedeni trendovi samo djelimično, u manjoj mjeri, rezultat pomenutih zakonskih odredbi već, prije svega, intenzivnih aktivnosti preduzeća na predupređenju i otkrivanju neovlaštene potrošnje. „Elektrokrajina“ se protiv neovlaštene potrošnje bori kako provođenjem mjera kontrole kritičnih područja, tako i investicionim aktivnostima na izmještanju mjernih mjesta iz objekata potrošnje i ugradnji pametnih brojila sa opcijama daljinskog očitanja potrošnje i upozorenja na neovlašteno djelovanje na brojilo”, rekli su oni.

Najavljuju nove investicije koje će u konačnici dati još bolje rezultate.

“Kada u 2023. godini okončamo aktuelni projekat rekonstrukcije i modernizacije distributivne mreže imaćemo preko 50.000 ugrađenih pametnih brojila sa čime ćemo pokriti 20 odsto od ukupnog broja potrošača”, zaključili su u ovom preduzeću.

Najavljeno poskupljenje struje od 01. januara za fizička i pravna lica, staviće na test sva elektrodistributivna preduzeća, jer će krađa električne energije lopovima biti primamljivija.