Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić poručio je da imovina Srpske pripada Republici uprkos odluci Kristijana Šmita o “obustavljanju Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti”.
– Imovina je Srpskoj data Dejtonskim mirovnim sporazumom i nijedna odluka to ne može promijeniti – rekao je Šulić i dodao:
– Srpska će na tom planu nastaviti da čuva i jača svoje institucije – zaključuje Šulić.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dušica Šolaja izjavila je Srni da bonska ovlaštenja nisu dejtonska kategorija, kao što Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, jer nije imenovan u Savjetu bezbjednosti UN.
“Ako neko misli da od jedne evropske države u 21. vijeku napravi anarhoprotektorat u kojem će vladati neizabrani stranac, onda Republiku Srpsku slobodno mogu izuzeti iz svojih planova. U Republici Srpskoj odluke donose i donosiće oni koje je birao narod, a ne stranci bez legitimiteta, ali sa očiglednim diktatorskim ambicijama”, istakla je Šolaja reagujući na odluku njemačkog diplomate Kristijana Šmita da obustavi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Šolaja je ocijenila da se Šmit se malo zaigrao, a morao bi da zna da ovo nije 1941, već 2022. godina, a to što ga priznaju pojedinci iz Srpske, poput Jelene Trivić i Aleksandra Zolaka, ni dalje mu ne daje ni promil legitimiteta na teritoriji Republike Srpske.
“Narodna skupština Republike Srpske donijela je ovaj Zakon, u potpunosti poštujući Dejtonski sporazum, kao i ustave Srpske i BiH. Prema tome, jedino što je u ovom slučaju nezakonito jeste suspendovanje volje izabranih predstavnika naroda u Republici Srpskoj”, poručila je Šolaja.
Mjere bezbjednosti u Republici Srpskoj povećane su, a ispred Vlade Republike Srpske nalaze se pripadnici SAJ-a.
Dva vozila Despot uz ostale pripadnike MUP-a pristigli su jutros, dok su mjere bezbjednosti povećane na viši nivo.
Podsjećamo, MUP Srpske jutros je saopštio da je na osnovu informacija dobijenih od partnerskih službi o mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegove porodice od određene grupacije, podigao obezbjeđenje na najviši nivo.
Iz MUP-a su naglasili da će navedene mjere ostati na snazi dok se u potpunosti ne provjere sve činjenice u vezi sa ovom informacijom.
PDP smatra lošim nametanje odluka od strane Kristijana Šmita, jer je svako nametanje u funkcionalnom smislu još jedan korak dalje od normalnog funkcionisanja ustavno-pravnog sistema Srpske i BiH, a u istorijskom smislu krupan korak unazad, saopšteno je iz ove stranke.
PDP jasno vidi da je jedino rješenje pitanja imovine u institucijama i poziva vlast u ovoj zemlji da bez odlaganja zaključi sporazum i stavi ovo pitanje ad akta.
“Podsjećamo građane da ovaj problem datira više od 15 godina i da ovo nije prvi put da Srpska pokušava svojim zakonom da reguliše ovo pitanje u cjelini ili djelomično, i da su ti pokušaji svaki put završili intervencijom OHR-a. Pri tom, iste stranke koje su i sada vlast su u martu 2012. potpisale sporazum kojim je prihvaćeno da pitanje imovine treba riješiti aktom Parlamentarne skupštine BiH, dakle upravo ono na čemu OHR insistira sve ove godine. Kada se sve pomenuto ima u vidu, postaje prilično jasno da vlastima u BiH ne treba rješenje ovog pitanja, nego upravo nerješen status iz kojeg se stalno mogu praviti krizne situacije pomoću kojih se dižu nacionalne tenzije”, poručili su iz PDP-a.
Kako su rekli, činjenica da se OHR svaki put na identičan način miješa – govori da ni oni nisu naučili ništa iz prethodnih epizoda ove duge serije i da i OHR na taj način učestvuje u ovim neproduktivnim predstavama.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da nastoji da ostane dosljedan politici koju vodi – poštivanju Dejtonskog sporazuma – a ne da se povinuje očekivanjima stranih sila, uglavnom zapadnih, koje su znatno devalvirale pojmove vladavine prava i demokratije.
“Više volim podršku naroda, nego zapadnih birokrata koji nam nameću svoja pravila. Prihvaćen sam kao jedan od rijetkih političara koji su podržavali Dejtonski sporazum i na tome sam gradio svoju karijeru. Vjerovao sam da, kada se rat završi i potpiše Dejtonski sporazum, možemo ispuniti svoje obaveze, da će BiH postati ustavna država, a ne navođena raketa ispaljena iz Vašingtona, Pariza, Londona ili Brisela”, rekao je Dodik u intervjuu za francuski “Mond diplomatik”.
Srpski član Predsjedništva je istakao da uvijek brani slovo Dejtonskog sporazuma, a ne njegov “duh” koji nameću visoki predstavnici, koje bezuslovno podržavaju vlade Pariza, Londona i Vašingtona.
On je podsjetio da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a da visoki predstavnici čine sve da se to ukine i izgrade BiH bez entiteta.
“Kada se usprotivite ovoj centralizovanoj volji, vi ste predstavljani kao remetilački faktor. Problem demokratiji u BiH dolazi sa Zapada, koji traži odanost, a ne političke partnere. Ako ste u skladu sa njihovim očekivanjima, onda ste u redu. Poslušna elita u BiH koja zavisi i živi po naredbama koje dolaze sa strane ne želi da preuzme svoje obaveze i zato BiH ne funkcioniše.
Zapad, koji je rekao da Jugoslavija ne može da funkcioniše zbog složenih međunacionalnih i vjerskih odnosa – što je bio jedan od razloga njenog raspada – sada bi želio da gradi BiH upravo na tim istim principima. Emisari koji dolaze u BiH, dobro plaćeni, jer dolaze u nestabilno područje, pišu izvještaje po želji Pariza, Londona i drugih prestonica, bez obaveze da ovde polažu račune”, istakao je Dodik.
On je dodao da se zapadni ambasadori u BiH sastaju petkom i odlučuju šta izabrani politički predstavnici treba da rade.
“Uveli su poseban oblik vladavine, ambasadokratiju – svakog petka popodne čekamo šta je dobro za nas, a nas niko ne pita šta je dobro za nas. Ovakva situacija postoji dugi niz godina i ništa se nije promijenilo”, rekao je Dodik.
On je ukazao da je BiH nepovratno podijeljeno društvo i nikakva hemija to ne može da promijeni.
“Mi u Republici Srpskoj smo BiH uvijek prihvatali kao obavezu, ali smo je prihvatali. S druge strane, ne možemo prihvatiti BiH koja funkcioniše suprotno Ustavu”, poručio je Dodik.
Na pitanje kako vidi Republiku Srpsku u budućnosti, Dodik je rekao da bi ona mogla ostati u BiH onako kako je zamišljeno u Dejtonu, po Ustavu, ali ne u BiH kakvu je zamislio Zapad, dodavši da ni Srbi ni Hrvati neće pristati da žive u takvoj BiH.
On je naveo da se geopolitički kontekst mijenja u korist Republike Srpske na srednji i duži rok.
“Za sada to nije slučaj, jer nakon što su izgubile pozicije u Avganistanu i drugdje, SAD pokušavaju da se drže svojih starih navika i pokušavaju da nama nameću svoju pravila koja idu u njihovu korist. Predstavljeni smo kao bliski ruskim i kineskim interesima u regionu, a kada Emanuel Makron potpisuje ugovore sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom tada ne govore o kineskom uticaju, ali kada ovdje napravimo malu rutu od stotinu miliona evra, to se smatra kineskim uticajem…”, istakao je Dodik.
Govoreći o saradnji sa Vladimirom Putinom, Viktorom Orbanom i Redžepom Erdoanom, Dodik je rekao da svima govori isto – vratimo se Ustavu BiH, primijenimo Ustav i sve će biti u redu.
“Dobro znam da će Erdogan u krajnjoj instanci uvijek biti na strani muslimana. Ali razgovarao sam s njim jer u njemu vidim čovjeka koji ima želju da pomogne očuvanju mira u BiH. Putin mi nikada nije rekao da se otcijepim, rekao mi je da poštujem međunarodno pravo i Dejtonski sporazum. Mađarska je veoma zainteresovana za Balkan”, rekao je Dodik.
On je naglasio da neće odustati od svojih uvjerenja i da neće napustiti svoju politiku – BiH u skladu sa Ustavom i u tom kontekstu jačanje nadležnosti Republike Srpske.
“To nije protivno Ustavu, naprotiv. Kažu da su reforme koje su donesene prije 15, 20 godina u opasnosti. Da, vi to zovete reformama, ali za nas je to političko nasilje, jer su one tada nametnute protiv naše volje. Ako se ne razumijemo, onda da sjednemo i razgovaramo, ali briselska administracija radije brani haos koji je stvorila, nego što hoće da razgovara”, naglasio je Dodik.
On je rekao da se trudi da bude racionalan, ali ne može da prihvati da neko sa strane nameće pravila u BiH i komplikuje odnose.
Dodik je rekao da će se pobijediti na narednim izborima u BiH, te da će mu u tome pomoći i nepravedan odnos evropskih zemalja.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je, na osnovu informacija dobijenih od partnerskih službi o mogućnosti ugrožavanja bezbjednosti srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegove porodice od određene grupacije, podigao obezbjeđenje na najviši novi, saopšteno je iz MUP-a Srpske.
Iz MUP-a su naglasili da će navedene mjere ostati na snazi dok se u potpunosti ne provjere sve činjenice u vezi sa ovom informacijom.
Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Srpske Miladin Stanić, rekao je da niko ne može poništavati odluke Parlamenta Srpske, a povodom odluke Kristijana Šmita da obustavi Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Ne može on navijati za jednu stranu i poništavati odluke Parlamenta Srpske. Republika Srpska ima pravo na to. Protivim se takvoj odluci, poručio je Stanić, prenosi ATV.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan, komentarisao je današnju odluku nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, da poništi Zakon o nepokretnoj imovini Repulike Srpske. Karan je kazao da BiH nema suverenu vlast, te je naglasio da je najveća krivica na Ustavnom sudu BiH.
“BiH nema suverenu vlast, vlast imaju entiteti, ovo je sada klasičan protektorat. Najveća krivica je na Ustavnom sudu BiH, koji je to dozvolio poslije prve odluke visokog predstavnika”, naveo je Karan.
Predsjednik DNS-a Nenad Nešić, rekao je da svi moraju ustati protiv odluke nelegitimnog visokog predstavnika Kristijana Šmita i njegovog poništenja Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Nešić ističe da je cilj ovakve odluke jasan, a to je da Republika Srpska ostane prazna ljuštura, bez imovine, bez institucija, bez ovlašćenja.
“Ovo zahtjeva ozbiljan odgovor Republike Srpske. I pozicije i opozicije. Sada je u pitanju Srpska. Svi moramo ustati protiv odluke Kristijana Šmita. Ne prihvatamo više donošenje odluka i nametanje zakona od istog. Ovdje je jasan cilj, a to je da Srpska ostane prazna ljuštura. Bez imovine, bez institucija, bez ovlašćenja. Cilj Šmita, njegovih mentora kao i bošnjačkih političara jeste unitarna BiH. Ovo je možda i glavni korak ka tom cilju. Odgovor mora biti jasan, u pitanju je Republika Srpska”, rekao je Nenad Nešić.
Kristijan Šmit rekao je danas da je obustavio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
On je rekao da je Zakon o nepokretnoj imovini “u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH” .
Dodao je da ga je obustavio do odluke Ustavnog suda BiH.
“Ovo se primjenjuje na sve nivoe vlasti u BiH. To ne znači da se nepokretna imovina ne treba raspoređivati između entiteta države i drugih nivoa vlasti u BiH. To se ne može riješiti jednostranim mjerama već samo procesom u Parlamentarnoj skupštini BiH”, rekao je Šmit.
Evo šta je Kristijan Šmit napisao u svojoj odluci koju prenosimo u cijelosti:
“Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data članom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja pomenutog Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora; i posebno uzevši u obzir član II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u vezi sa civilnom implementacijom”;
Pozivajući se na stav XI. 2. Zaključaka Konferencije za implementaciju mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijeće za implementaciju mira pozdravilo namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obavezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim”, u vezi sa određenim pitanjima, uključujući (u skladu sa tačkom (c) ovog stava) i “mjere u svrhu osiguranja implementacije Mirovnog sporazuma na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta”;
Pozivajući se na stav 4 Rezolucije 1174 (1998) Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih naroda od 15. juna 1998. godine, prema kojem Savjet bezbjednosti, u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda “…ponavlja da je visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Aneksa 10 o civilnoj implementaciji Mirovnog ugovora i da u slučaju spora može davati svoja tumačenja i preporuke, te donositi obavezujuće odluke, kako god ocijeni da je neophodno, o pitanjima koja je obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;
Podsjećajući takođe da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda više puta potvrdio, putem svojih rezolucija usvojenih u skladu s poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda, da uloga visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji u pogledu implementacije Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir obuhvata “ovlast da donese obavezujuće odluke, kada procijeni da je to neophodno, o određenim pitanjima, kako je to obrazložilo Vijeće za implementaciju mira u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”;
Prisjećajući se da je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, svojom Deklaracijom donesenom 24. septembra 2004. godine na nivou političkih direktora, zahtijevao iznalaženje trajnog rješenja u vezi s pitanjem državne imovine;
Prisjećajući se takođe da je Odlukom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine u decembru 2004. godine uspostavljena “Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u upravljanju državnom imovinom” (u daljem tekstu: Komisija), u čijem su se sastavu nalazili stručnjaci predstavnici iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine, (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 10/05, 18/05, 69/05 i 70/05);
Ponovo potvrđujući da je visoki predstavnik, s ciljem da interese Bosne i Hercegovine i administrativnih jedinica u njenom sastavu zaštiti od moguće štete koju predstavljaju daljnja raspolaganja državnom imovinom prije donošenja odgovarajućeg zakonodavstva, donio zakone na nivou države i entiteta kojima se privremeno zabranjuje raspolaganje državnom imovinom, to jest Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 18/05, 29/06, 85/06, 41/07, 74/07, 99/07 i 58/08), Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” br. 20/05, 17/06, 62/06, 40/07, 70/07, 94/07 i 41/08) i Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 32/05, 32/06, 100/06, 44/07, 86/07, 113/07 i 64/08) (u daljem tekstu pod zajedničkim nazivom: Zabrana raspolaganja državnom imovinom);
Prisjećajući se da je 27. februara 2008. godine Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira definisao “prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti” kao prvi od pet ciljeva koje vlasti Bosne i Hercegovine trebaju realizovati prije tranzicije Kancelarije visokog predstavnika, te je zahtijevao od “visokog predstavnika da preduzme sve neophodne mjere kako bi osigurao ispunjenje navedenih ciljeva”;
Uzimajući u obzir Odluku visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine od 12. aprila 2022. godine, prema kojoj: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona”, i prema kojoj: “Privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom u skladu s ovim zakonom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči”;
Podsjećajući da je svojim konačnim i obavezujućim odlukama (Odluke Ustavnog suda BiH u predmetima br. U 1/11 od 13. jula 2012. godine; br. U 8/19 od 6. februara 2020. godine, br. U 9/19 od 6. februara 2020. godine i br. U 4/21 od 27. septembra 2021. godine) Ustavni sud Bosne i Hercegovine, između ostalog, utvrdio da je Bosna i Hercegovina titular državne imovine i da kao njen titular Bosna i Hercegovina ima isključivo pravo da uređuje pitanja državne imovine;
Podsjećajući na dopis visokog predstavnika upućen Zajedničkom kolegijumu Parlamentarne skupštine BiH od 3. decembra 2021. godine, u kojem je pozvao Parlament da preuzme odgovornost i uspostavi ekspertnu Radnu grupu za državnu i vojnu imovinu, koja bi formulisala i razmotrila mogućnosti za postizanje prihvatljivog i održivog rješenja ovih pitanja;
Konstatujući da je u svom komunikeu od 8. decembra 2021. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira ponovio svoju punu podršku i opredijeljenost za blisku saradnju sa visokim predstavnikom u vršenju njegovog značajnog mandata kao i za njegove izvršne ovlasti, te pozdravio njegov angažman sa političkim liderima BiH u ispunjavanju Agende 5+2, uključujući i formiranje Radne grupe za državnu i vojnu imovinu;
S obzirom da je Narodna skupština Republike Srpske 10. februara 2022. godine usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) te da obim “nepokretne imovine”, kako je utvrđen navedenim zakonom, ne izuzima izričito državnu imovinu, nego istovremeno uključuje i državnu imovinu;
Konstatujući takođe da proglašavanjem takve imovine vlasništvom Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti zanemaruje niz konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine;
Smatrajući dalje da primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja pitanja državne imovine;
Konstatujući da je najavljeno podnošenje najmanje jednog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine;
Imajući u vidu da Ustavni sud Bosne i Hercegovine, između ostalog, treba utvrditi da li je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti dospustiv, te ako jeste dopustiv, da li je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 29/22) u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine;
Uzimajući u obzir to da je, sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku u predmetu koji se tiče osporavanog zakona, za očuvanje vlasničkih interesa države Bosne i Hercegovine potrebna obustava primjene pravnih akata po kojima se mogu uspostaviti nova prava vlasništva na državnoj imovini, kojima se dovodi u pitanje država Bosna i Hercegovina kao titular državne imovine, kao i isključiva nadležnost države Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za uređivanje pitanja državne imovine;
Uzevši u obzir, konstatujući, te imajući na umu sve prethodno spomenuto, visoki predstavnik ovim donosi sljedeći nalog:
NALOG
o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti
Član 1.
Primjena Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 29/22) ovim se putem obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o navedenom zakonu.
Član 2.
Ovaj Nalog donosi se na osnovu međunarodnog mandata visokog predstavnika i ne donosi se supstituisanjem bilo kojeg domaćeg organa vlasti. Nalog će imati prvenstvo u odnosu na bilo koje nekonzistentne odredbe bilo kog zakona, propisa ili akta, bilo postojećeg, bilo budućeg. Ovaj nalog izravno se primjenjuje i nije potrebna nijedna dodatna radnja radi osiguranja njegovog pravnog dejstva.
Član 3.
Ovaj Nalog stupa na snagu odmah i objavljuje se na službenim internetskim stranicama Kancelarije visokog predstavnika.
Ovaj Nalog objavljuje se odmah u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Sarajevo, 12. april 2022.”