VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • “Pavgord” otkupio dugovanja “Birča”, radnici “Alumine” zabrinuti

    “Pavgord” otkupio dugovanja “Birča”, radnici “Alumine” zabrinuti

    Vlada Republike Srpske prihvatila je ponudu Privrednog društva “Pavgord” iz Foče u iznosu od 42,3 miliona KM za otkup potraživanja republičkih institucija u stečajnom postupku nad imovinom Privrednog društva “Birač” a.d. Zvornik, a time će u potpunosti biti izmirene sve obaveze ove kompanije prema republičkim institucijama i preduzećima.

    “Na osnove ove informacije Vlada Republike Srpske jednoglasno je prihvatila samoinicijativnu ponudu Privrednog društva ‘Pavgord’ d.o.o. Foča kao najcjelishodniju iz razloga što se ponudom u visini od 42.378.785 KM u cijelosti izmiruju potraživanja republičkih institucija”, kazali su iz Vlade RS.

    Dodali su da je, prema informaciji Ministarstva finansija, zaprimljeno ukupno sedam samoinicijativnih ponuda za otkup potraživanja, ali da je “Pavgord” jedini ponuđač koji je dostavio bankarsku garanciju.

    Na ovaj način u potpunosti će biti izmirene sve obaveze “Birča” prema republičkim institucijama i preduzećima, uključujući i povezivanje penzionog staža za zaposlene u “Birču” (za period dok nisu uplaćivani doprinosi).

    “Ovim će biti omogućeno izmirivanje sljedećih potraživanja: Ministarstvu finansija (11 miliona KM), Poreskoj upravi (12 miliona KM), Fondu PIO (šest miliona KM), Fondu zdravstvenog osiguranja (5,8 miliona KM), ‘Vodama Srpske’ (885.000 KM), te ‘ElektroBijeljini’ (5,7 miliona KM). S druge strane, prosjek naplate ovih potraživanja u stečajnim postupcima u Republici Srpskoj je oko sedam odsto”, saopšteno je iz Vlade.

    Aleksandar Sajić, pravni zastupnik “Pavgorda”, kaže za “Nezavisne novine” da očekuje da će ugovor sa Vladom biti potpisan u narednih nekoliko dana.

    “Onda ćemo zajedno sa stečajnim upravnikom i ranijim povjeriocima Fabrike glinice ‘Birač’ vidjeti u kom pravcu će se dalje obavljati stečajni postupak. Rok za uplaćivanje novca je 12. septembar po ugovoru, ali ‘Pavgord’ će to, uvjeren sam, platiti odmah dan ili dva po potpisu ugovora, zato što ima obezbijeđen novac. Bankarska garancija koju je dala Nova banka data je na osnovu depozita koji ‘Pavgord’ ima kod nje. Ne čeka se ništa, samo potpis ugovora”, navodi Sajić.

    Na pitanje da li će nakon ove odluke “Pavgord” kupiti i “Aluminu”, Sajić poručuje da se to neće desiti.

    “Ne, ‘Pavgord’ neće kupiti ‘Aluminu'”. Oni će biti većinski i kontrolni povjerilac u stečajnom postupku nad fabrikom ‘Birač’. U dogovoru sa stečajnim upravnikom i povjeriocima dogovorićemo dalje upravljanje nad ‘Aluminom’. Podsjećam da tu postoje i drugi povjerioci pa ćemo vidjeti kakva su njihova razmišljanja i da li žele da prodaju potraživanja, da li žele biti akcionari u nekom budućem transformisanom akcionarskom društvu. Ali ovo je prvi korak da se taj stečajni postupak počne privoditi kraju i da ‘Alumina’ kao ono što je najvrednije u grupaciji ‘Birač’ posluju sa mnogo manje pritiska, a nadam se i mnogo uspješnije i sa mnogo više radnika”, istakao je Sajić.

    Međutim, prodajom potraživanja “Birča” nezadovoljni su radnici “Alumine”. Oni su odranije bili zainteresovani da otkupe potraživanja i, kako kažu, zaštite fabriku. “Opšte je nezadovoljstvo. Radnicima nije omogućeno da transparentno učestvuju u prodaji, koja je obavljena na nelegalan i netransparentan način, gdje smo stavljeni u neravnopravan položaj. Jednostavno nismo imali šansu, tražena je od nas bankarska garancija, a da bi se našla potrebno je da se prikupi prethodna dokumentacija. Nismo znali ni ko prodaje, ni po kojoj cijeni. A s druge strane u ‘Alumini’ ima 1.500 radnika koji su kreditno sposobni i sigurno da bi se platilo mnogo više od 43 miliona koliko su platili oni”, kaže za “Nezavisne novine” Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikalne organizacije metalske industrije i rudarstva RS, koji dodaje da su radnici zabrinuti za svoju egzistenciju.

    “Zamislite imate sigurne plate, regrese, dodatke za rođenje djeteta i vjenčanje, razna davanja. I sad se radnici plaše da će to izgubiti. Ovdje se postavlja pitanje zašto bi neko imao veće pravo od radnika koji su ovdje uložili svoje znanje, posebno u nešto što je 2013. godine bilo za staro gvožđe”, naglasio je Smiljanić.

    Aleksandar Sajić, pravni zastupnik “Pavgorda”, tvrdi da radnici ne treba da brinu.

    “‘Alumina’ i sada dobro posluje i još će bolje. Niko nije lud da sve to gurne u propast i radnici ne treba da sumnjaju u to da će sve biti kako treba. Morate da shvatite da se već devet godina ‘Aluminom’ upravlja da se ostvaruje veliki promet, a da nijedan povjerilac do sada nije namiren. E to će sada da prestane”, rekao je Sajić.

  • Ambasada Rusije: Šmitova odluka donesena pod spoljnim pritiskom

    Ambasada Rusije: Šmitova odluka donesena pod spoljnim pritiskom

    Očigledno je da je odluka Kristijana Šmita o nametanju tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH donesena pod spoljnim pritiskom, koliko god da dobre namjere Šmit nudi kao obrazloženje, stav je Ambasade Rusije u BiH.

    Već sada u uslovima konačne propasti, te ionako dovoljno kompromitovanog ugleda može se pretpostaviti gdje će voditi BiH “dobre namjere” gospodina Šmita, navodi se u odgovoru ruske Ambasade Srni na molbu da daju svoje mišljenje o nametanju ove odluke.

    • Uvijek smo polazili od toga da korištenje vanrednih ovlaštenja jeste štetno i kontarproduktivno. I to je još ozbiljnije kad se radi o izmjenama u zakonodavstvu – nijedan visoki predstavnik nema pravo da nametne takve promjene u smislu samih “bonskih ovlaštenja” – istakli su iz ruske Ambasade.

    U odgovoru se napominje da je ruska Amabasada više puta istakla da ne smatra Šmita legitimnim visokim predstavnikom, te da sa logičkog i političkog stanovišta njegove aktivnosti za nju nisu legitimne.

    Principijelan stav ruskog diplomatskog predstavništva jeste da bi bilo koje promjene u BiH trebalo da budu rezultat strpljivog dijaloga strana u BiH na osnovu uzajamnog poštovanja, bez radikalne retorike, kao i bez bilo kakvog spoljnog uticaja.

    Iz ruske Ambasade naglasili su da, ako političari ne uspiju da se dogovore, onda se mora živjeti u uslovima odsustva neophodnih odluka, trpeći sve posljedice koje će proizilaziti iz toga.

    • U stvari, radi se o istinskom suverenitetu država u uslovima pokušaja Zapada da očuva svoju dominaciju. Prema našem mišljenju, istinski suveren izbor za BiH mogao bi da bude konsolidovan dogovor i zahtjev za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika. Moguće je da takav pristup postane temelj i za postizanje saglasnosti o svim aktuelnim pitanjima funkcionisanja BiH – poručili su iz ruske Ambasade.

    Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametnuo je juče odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, dok je za politički dio ostavio još vremena domaćim političarima.

  • Međunarodna zajednica: Izetbegovićeve izjave opasne i podsjećaju na rat iz devedesetih

    Međunarodna zajednica: Izetbegovićeve izjave opasne i podsjećaju na rat iz devedesetih

    Predstavnici međunarodne zajednice i danas su reagovali na izjavu Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, o prebrojavanju Bošnjaka, koju su mnogi protumačili ratnohučkačkom.

    Nakon što je u srijedu Ambasada SAD saopštila da je zgrožena ovakvom izjavom, juče je i Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, osudio ovu izjavu koju je nazvao ratnohuškačkom.

    “Ratnohuškačke i zapaljive izjave, poput ove izjave gospodina Izetbegovića, opasne su i vraćaju na tragični sukob iz devedesetih. One šire strah među svim građanima, povećavaju tenzije, te ni na koji način ne doprinose unapređenju saradnje, stabilnosti i pomirenja u BiH. Gospodin Izetbegović, zajedno s ostalim političkim liderima, treba da radi na pronalaženju načina da najmlađe i najperspektivnije građane ove zemlje zadrži u BiH, umjesto da zagovara robote koji će ih zamijeniti. U prošlosti smo imali priliku čuti daleko razumnije izjave, njima se treba vratiti”, rekao je on.

    Ovu izjavu osudila je i Delegacija EU, ali su istakli da ni izjave Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH lidera SNSD-a nisu u skladu s Briselskim dogovorom s Šarlom Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta i Ursulom fon der Lejen, predsjednicom Evropske komisije.

    “Nedavne prijeteće izjave lidera SDA i SNSD-a su upravo suprotne tome. Kao dio napretka BiH ka članstvu u EU, politički lideri trebaju predvoditi u smirenju političkih tenzija, promovišući međusobno povjerenje i okruženje u kojem je moguće pomirenje u interesu svih građana BiH i u skladu sa Ključnim prioritetom 5 iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU”, rekli su iz Delegacije EU za N1.

    Podsjećanja radi, Izetbegović je na skupu u Hadžićima dao izjave koje su poticale na nasilje i pozivale na rat.

    “Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo i koliko ima mladih ljudi i koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali evo samo da znate”, rekao je tada Izetbegović.

    U Ambasadi SAD su istakli da su šokirani i zgroženi Izetbegovićevim komentarima koje su nazvali zapaljujućim, koji su izazvali, kako su istakli, neodgovoran odgovor Dodika.

    Nakon ovog komentara i Dodik se oglasio na tviteru, rekaviši da prebrojavanje ljudstva po džamijama nije od juče.

    “Osuda nedvosmislene Izetbegovićeve prijetnje ublažena je osudom mog stava da Srbe niko neće prebrojavati. Da ne bude da je to samo odgovor na Izetbegovićevu prijetnju, i sad bih ponovio – Srbe u BiH niko neće prebrojavati. Ima nas dovoljno”, rekao je Dodik na tviteru.

  • Dodik poručio Šmitu: Vi ste rušitelj velikog kalibra, idite kući i ugasite svjetlo

    Dodik poručio Šmitu: Vi ste rušitelj velikog kalibra, idite kući i ugasite svjetlo

    Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH danas je saopšteno da im je dostavljeno pismo datirano 27. jula, u čijem prilogu je Odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon BiH.

    “Predmetno pismo smatramo provokacijom i pozivamo se na stav institucija Republike Srpske, kao i stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, prema kojem vi niste izabrani po Aneksu 10. koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, i nemate ovlašćenja ni po Aneksu 10. Niste dobili saglasnost Republike Srpske kao strane potpisnice Aneksa 10”, navodi se u Dodikovom odgovoru Šmitu.

    Takođe, Dodik podsjeća i “da svi dosadašnji visoki predstavnici, a posebno Šmit koji to nije, nisu imali i nemaju izvršna i naredbodavna ovlašćenja, posebno ne zakonodavna”.

    “Vaša samoprigrabljena diktatorska ovlašćenja su suprotna ljudskim pravima, ličnim i političkim pravima posebno, Vi rušite princip vladavine prava, Vi ste iznad zakona, iznad Ustava, iznad sudskih odluka, iznad političkih odluka, a posebno iznad odluka donešenih demokratskim procedurama u organima vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni. Pokazujete prezir prema ovim osnovnim principima, nanosite ogromnu štetu pravnoj i političkoj kulturi”, naglasio je Dodik i dodao:

    “Vi ste negacije svega, posebno negacija pojma države koju „tako braneći” gazite do dna, da ona više u ustavnopravnom i smislu konstitucionalnih elemenata, a suvereniteta posebno – ne postoji. Vaša, građanine Šmit, posljednja odluka u vezi Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine to samo potvrđuje i gurate sve u blato iz koga se teško može izaći. U konačnom, Bosna i Hercegovina sa visokim predstavnikom, a sa Vama posebno, postala je nesuverena, neefikasna, kvazi-država, protektorat modernog doba, koja krši ljudska prava i slobode konstituttivnih naroda i građana”.

    Dodik navodi da Šmitova, nazovi “odluka”, kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ide i korak dalje.

    “Vi udarate svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti. Po vama je način na koji građani slobodno i neposredno biraju svoje predstavnike samo onaj način koji Vi odredite i Centralna izborna komisija BiH, kojoj dajete sudska i izvršna ovlašćenja inkvizicijskog karektera. Vi čak dajete i političke smjernice kojima usmjeravate ton kampanje, pri čemu ste samo zaboravili i navesti za koga da se glasa na „slobodnim, demokratskim, – ohaerovskim” izborima”, dodaje on.

    Dodik navodi da Šmit nije samo neovlašteni građanin Šmit, nego da je rušitelj velikog kalibra, te mu poručuje: “Molimo Vas, idite kući, ugasite svjetlo”.

    “Vi rušite i gazite sva prava, a biračko pravo je jedno od osnovnih ličnih i političkih prava. Izborni sistem u svakoj suverenoj državi je dio opšteg političkog i ustavnog sistema, u njemu su izraženi osnovni ustavni principi i sam politički oblik određenog društva, koji je složeniji i komplikovaniji u složenim pluralnim državama kao što je Bosna i Hercegovina”, zaključuje Dodik.

  • Stevandić i Gevrini razgovarali o Šmitovim odlukama

    Stevandić i Gevrini razgovarali o Šmitovim odlukama

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić ugostio je gospodina Simeone Gevrini šefa kancelarije Evropske Unije u Banjoj Luci, s kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Evropskoj Uniji, s posebnim naglaskom na odluke koje je pokušao nametnuti Kristijan Šmit.

    Sastanku su prisustvovali još i Milan Petković potpredsjednik Ujedinjene Srpske, Mirela Kajkut Zeljković, predsjednica Aktiva žena Ujedinjene Srpske i Neven Stanić, generalni sekretar Ujedinjene Srpske.

  • Oglasila se Delegacija EU u BiH

    Oglasila se Delegacija EU u BiH

    Iz Delegacije EU u BiH saopšteno je da EU duboko žali zbog toga što političke stranke u BiH nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi obezbijedile integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH.

    Iz Delegacije je poručeno da je današnja odluka Kristijana Šmita da nametne izmjene i dopune Izbornog zakona posljedica toga.

    U saopštenju se navodi da građani BiH zaslužuju nesmetano sprovođenje izbora uz više integriteta i transparentnosti, kao i brzo formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima nakon izbora 2. oktobra.

    – Korištenje bonskih ovlaštenja je krajnja mjera, takođe, i protiv nezakonitih radnji. Opsežna međunarodna supervizija načelno je nespojiva sa članstvom u EU čemu BiH teži – navodi se u saopštenju.

    Iz Delegacije EU podsjećaju da je Evropski savjet nedavno jasno izrazio stav da je EU spremna prihvatiti BiH kao kandidatsku zemlju, ali da očekuje da relevantni domaći akteri u BiH preuzmu liderstvo i odgovornost za reforme u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

    Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametnuo je danas odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, te naglasio da “ne dopušta ratnohuškačku retoriku”.

  • “Pripremite ideje”

    “Pripremite ideje”

    Krstijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH, izjavio je da će se sa političarima u BiH sastati za nekoliko sedmica kako bi sa njima razgovarao o daljim koracima kada je riječ o Izbornom zakonu u BiH.

    Šmit je za Federalnu televiziju rekao da je političarima u BiH poručio da do avgusta ili septembra pripreme ideje.

    – Nadam se da će neke stvari, poput blokade, biti riješene. A onda će i druge stvari biti riješene. Onda ćemo u odgovarajuće vrijeme donijeti odluku – orijentisaću se šta je važno za građane – dodao je Šmit.

    Istakao je da je taktiziranje na račun građana prošlost.

    – Molim da se jasno shvati – ja ne razlikujem je li neko iz ove ili iz one partije. U svim partijama ima ljudi koji su u redu i ne. Ovde je reč o pojedinim političkim odlukama koje se moraju donijeti – rekao je Šmit.

    Šmit je juče nametnuo tehničke izmjene u Izbornom zakonu BiH.

  • Pogledajte šta piše u Šmitovoj odluci

    Pogledajte šta piše u Šmitovoj odluci

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje donio je odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Šmit je donio odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora.

    Radi se o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbora.

    Cijeli tekst odluke možete pogledati OVDJE.

    Inače, Šmit je danas okupio lidere pojedinih političkih partija iz Federacije BIH, a kako su neki od njih prenijeli na početku razgovora bio je bučan i lupao je šakom od sto.

    Ipak, na kraju je uprkos najavama o sveobuhvatnom nametanju Izbornog zakona, odlučio da nametne samo tehnički dio Izbornog zakona. 

    Istovremeno, dok je trajao sastanak sa liderima stranaka iz Federacije BiH, nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade OHR-a, odakle su kao i nekoliko dana prije, poručili da u suštini žele građansku državu.

    Sa završetkom sastanka predstavnika stranaka i Šmita završeni su i protesti građana ispred zgrade OHR-a u Sarajevu. 

  • Ambasada SAD zgrožena Izetbegovićevom izjavom o prebrojavanju

    Ambasada SAD zgrožena Izetbegovićevom izjavom o prebrojavanju

    Jučerašnju izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o “prebrojavanju” Američka ambasada u Bosni i Hercegovini nazvala je šokantnom, istakavši da su i zgroženi tako zapaljivim komentarom.

    “Šokirani smo i zgroženi jučerašnjim zapaljivim komentarima Bakira Izetbegovića, koji su predvidljivo prizvali neodgovornu reakciju Milorada Dodika. Prije 30 godina građani ove zemlje proživjeli su brutalan rat”, navodi se.Dodali su da građani BiH u 2022. godini zaslužuju bolje od lidera koji pozivaju na etničke podjele i podstičku etničke tenzije.

    “Građani BiH zaslužuju lidere koji će raditi na opštem dobru i donositi teške odluke neophodne da BiH osigura svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda”, ističe se.

    Smatraju da se problemi u našoj zemlji pogoršavaju i da je istinska posvećenost saradnji i kompromisu, a ne implicitnoj prijetnji pribjegavanjem nasilju, potrebna za rješavanje problema u BiH.

  • Šmit popustio Bošnjacima

    Šmit popustio Bošnjacima

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, popustio je pod pritiskom Bošnjaka i u ovom trenutku nametnuo je samo tehničke izmjene Izbornog zakona, s tim da je liderima partija iz FBiH ostavio vremena da dogovore i političke izmjene Izbornog zakona, a ukoliko se to ne desi, nije isključena mogućnost još jednog nametanja izbornih pravila u BiH.

    Šmit je donio odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora.

    Radi se o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbora, dok su političke ostavljene za kasnije nakon oštrih reakcija stranaka i građana na prvobitne izmjene koje su procurile u javnost.

    “Danas donosim odluku o transparetnosti, odluku koja garantuje slobodnu i fer kampanju. Nažalost niko od političara nije uspio u Neumu ni u parlamentu. A bila su dva pokušaja međutim nije bilo većine”, rekao je on.

    Rekao je da ne toleriše ratnohuškačke izjave i politiku i da je Dejtonski sporazum temelj ove zemlje koje je donio mir.

    Pozvao je na ukidanje blokade institucija kako bi se moglo ući u razuman dijalog.

    Rekao je da neće učestvovati u predizbornoj kampanji ni za jednu stranu, već da će samo na umu imati ljude u ovoj zemlji.

    “Proći ću diljem zemlje da čujem šta ljudi stvarno misle. Imam utisak da ono što čujem ovdje nije ono što ljudi stvarno žele”, rekao je on. Rekao je da niko ne smije da bude isključen, posebno misleći na Ostale dodavši da je neprihvatljivo da već 12 godina nije implementirana odluka u predmetu Sejdić i Finci.

    “Ja sam spreman da uđem u razgovore s svima koji to traže ali razgovori moraju biti na državnom nivou. Mislim da je važno da ostali imaju ista prava”, rekao je on.

    Inače, Šmit je danas okupio lidere pojedinih političkih partija iz Federacije BIH, a kako su neki od njih prenijeli na početku razgovora bio je bučan i lupao je šakom od sto. Ipak, na kraju je uprkos najavama o sveobuhvatnom nametanju Izbornog zakona, odlučio da nametne samo tehnički dio Izbornog zakona.

    Istovremeno, dok je trajao sastanak sa liderima stranaka iz Federacije BiH, nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade OHR-a, odakle su kao i nekoliko dana prije, poručili da u suštini žele građansku državu- Nermin Nikišić, lider SDP-a rekao je da je jasno rečeno da se ne odustaje od mogućnosti nametanja odluke kada procijeni da je potrošeno puno vremena u kojem lideri nisu mogli da se dogovore.

    “Koje je to vrijeme, koji je to period ne znam”, rekao je Nikšić.

    I ostali lideri koji su bili na sastanku istakli su da su zadovoljni što Šmit neće nametati izmjene Izbornog zakona BiH kojim se rješavaju krupna politička pitanja kao što su cenzus, izbor Doma naroda, predsjednika i potpredsjednika FBiH.

    Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i Pravda nakon završenog sastanka rekao je da je Šmit lupao po stolu i vikao te da su glavni krivci za novonastalu situaciju SDA i HDZ.

    “Nametanje izmjena Izbornog zakona na osnovu Mostarskog sporazuma bilo bi korak unazad. Vraćamo se na HDZ-ov zahtjev, koji to crpi iz stava SDA koja se pokušala povući ispod radara. Odbranili smo, čini mi se, nešto što je bio dogovor HDZ-a i SDA ali je ispred nas i dalje veliki izazov “, rekao je Konaković.

    Predstavnici HDZ-a na sastanku od Šmita su tražili da ne razdvajaju tehnički i politički dio Izbornog zakona dok su s druge strane u SDA rekli da su tehničke izmjene prihvatljive dok one kojima se uvodi diskriminacija neće biti prihvaćene.

    Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske rekla je da nikakvi stranci i ljudi koje nije izabrao narod na ovim prostorima ne mogu da nameću zakone u BiH, jer je zakonodavstvo isključivo posao domaćih institucija i političkih faktora.

    “Imamo svoje domaće institucije koje su nadležene, zadužene i odgovorne za donošenje određenih akata. Dakle, ada se steknu uslovi, napravi dogovori i sporazum domaćih faktora oko određenih stvari, onda će se donositi odgovarajući zakoni”, rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o protestima u Sarajevu ispred zgrade OHR-a, Cvijanovićeva je rekla da je to prilično licemjerno navodeći da su Bošnjaci uporno pozivali strance da intervenišu te da sada kada im to ne odgovara protestuju.

    Majkl Marfi, američki ambasador u SAD rekao je da SAD podržavju namjeru Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona te da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

    “Podržavamo snažan OHR i ovlaštenja koje ima, uključujući i bonska ovlaštenja te odluku da se ona koriste kada smatra da se trebaju koristi. To je politika SAD od 1995. i do sada se nije mijenjala”, rakao je Marfi.