Kategorija: Vijesti

  • U Banjaluci služen parastos za srpske žrtve u “Oluji”: “Hrvati danas slave, a mi opet tugujemo”

    U Banjaluci služen parastos za srpske žrtve u “Oluji”: “Hrvati danas slave, a mi opet tugujemo”

    U Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci danas je služen parastos za stradale Srbe iz Republike Srpske Krajine u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” prije 27 godina, uz poruku da se taj egzodus nikada ne smije ponoviti, niti zaboraviti radi budućih pokoljenja.

    Parastos je služilo sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, a prisustvovali su direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac, predstavnici banjalučkih gradskih vlasti i brojni građani.

    “Hrvati danas slave, a mi opet tugujemo. Jer, desio se veliki egzodus krajiških Srba, ako ne i najveća izbjeglička kolona poslije Drugog svjetskog rata, od Knina, preko Banjaluke, do Beograda, Prištine i Subotice”, rekao je Šrtbac novinarima.

    On je upozorio da se toliko godina od “Oluje” događa tihi egzodus Srba iz Hrvatske.

    “Još uvijek ono malo Srba što je ostalo tamo ili se vratilo ponovo bježi u tom tihom egzodusu. Oni bježe od zla, najviše u Srbiju”, istakao je Štrbac.

    Štrbac je ponovio da je u akciji “Oluja” i poslije nje, prema podacima “Veritasa” bila 1.881 srpska žrtva, te da je među stradalima najviše civila i starijih osoba.

    “Nažalost, i dalje se od pomenutog broja srpskih žrtava 654 vode kao nestale. U tom smislu, radi identifikacije, pozivam opet sve krajiške porodice čiji se rođaci vode kao nestali da se u zemljama u kojima žive uključe u proces traženja svoje rodbine i na tom planu daju krv”, rekao je Štrbac.

    On je istakao da je važno što je u Srbiji podignuta prva optužnica za hrvatske zločine protiv srpskih civila na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti, te izrazio nadu da će uskoro početi suđenje.

    Štrbac je rekao da će danas u Banjaluci biti promovisane “Veritasove” publikacije “Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj počinjenih tokom rata 1991-1995”, “Hronika devet” i Bilten “Dani tuge i sjećanja”, koje vjerno prikazuju činjenice o egzodusu krajiških Srba u smislu da se to nikada ne zaboravi i ostane za vječnost.

    Vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

    Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

    Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

  • RAK: Izborna kampanja počinje 2. septembra

    RAK: Izborna kampanja počinje 2. septembra

    Kampanja pred opšte izbore u BiH počinje 2. septembra, kada startuje period od 30 dana tokom kojih je dozvoljeno emitovanje plaćenog političkog oglašavanja, kao i neposrednog obraćanja kandidata, saopšteno je danas iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).

    Izborna tišina počinje 24 časa prije otvaranja biračkih mjesta, odnosno 1. oktobra, u 7.00 časova i traje do njihovog zatvaranja, a zabrana objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnjenja na snazi je od 30. septembra u 7.00 časova do zatvaranja biračkih mjesta.

    Iz RAK-a napominju da su pružaoci audio-vizuelnih medijskih usluga i radija dužni da ovoj agneciji cjenovnike dostave najkasnije 15 dana prije početka izborne kampanje.

    RAK je podsjetio na obavezu poštovanja Poglavlja 16 Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora.

    U saopštenju je navedeno da se obaveza pokrivanja izbornih aktivnosti tokom izbora odnosi na sve pružaoce audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u BiH.

    “Osim toga, pružaoci audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija obavezni su da Agenciji dostave raspored planiranih izbornih programa najkasnije sedam dana prije početka izborne kampanje, kao i važeće cjenovnike marketinških usluga najkasnije 15 dana prije početka izborne kampanje”, navedeno je u saopštenju.

    Pravilnik o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, kao i Izborni zakon BiH, dostupni su na veb stranici Agencije (www.rak.ba), a lista ovjerenih političkih subjekata za izbore dostupna je putem veb stranice Centralne izborne komisije BiH (www.izbori.ba).

    RAK je pozvao sve televizijske stanice da praćenje izborne kampanje u najvećoj mogućoj mjeri učine pristupačnim osobama sa oštećenjem sluha, kao i slijepim i slabovidim osobama.

    U programima poput izbornih hronika i političkih debata, te neposrednom obraćanju političkih subjekata, preporučuje se obezbijediti tumačenje na znakovni jezik ili titlovanje.

    Opšti izbori u BiH zakazani su za 2. oktobar.

  • Čini vam se da vrijeme leti?

    Čini vam se da vrijeme leti?

    Ponoć dolazi malo ranije jer se Zemlja brže okreće! Šta se događa?

    Ako vam se čini da vreme leti brže nego ikad, okrivite revoluciju. Naime, 29. juna Zemlja je zabeležila neobičan rekord: najkraći dan od 1960-ih, kada su naučnici počeli da mere rotaciju planeta atomskim satovima visoke preciznosti.Uopšteno govoreći, Zemlja napravi jedan puni krug oko svoje ose svaka 24 sata. Taj jedan obrt označava dan i pokreće ciklus izlaska i zalaska sunca koji je oblikovao obrasce života milijardama godina. Ali 29. juna, ponoć je stigla 1,59 milisekundi pre očekivanog. Proteklih nekoliko godina svedočimo nizu rekorda, pri čemu su kraći dani sve češće zabeleženi. U 2020. na Zemlji je bilo 28 najkraćih dana u proteklih 50 godina, a najkraći od njih, 19. jula, bio je kraći je 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi koliko čini 24 sata. Rekord od 29. juna bio je blizu ponovnog obaranja prošlog meseca, kada je 26. jula dan trajao 1,5 milisekundi kraće.

    Dakle, planeta ubrzava? No, dugoročno gledano, upoređujući s geološkim razdobljem uspona i pada dinosaurusa, Zemlja se zapravo okreće sporije nego pre. Kad bi vratili sat 1,4 milijarde godina unatrag dan bi trajao manje od 19 sati. U proseku, dakle, dani na Zemlji postaju duži umesto kraći, za oko jedan 74.000 deo sekunde svake godine. Mesec je uglavnom kriv za taj učinak: gravitacijsko privlačenje lagano iskrivljuje planetu, stvarajući gasovito trenje koje stalno usporava Zemljinu rotaciju.

    Kako bi kazaljke na satovima bile usklađene s kruženjem planeta, Međunarodna unija za telekomunikacije, telo Ujedinjenih naroda, dodaje povremene te prestupne sekunde u junu ili decembru – poslednji put 2016. – delotvorno zaustavljajući satove na sekundu kako bi Zemlja mogla da uhvati ritam. Prva prestupna sekunda dodata je 1972. Sledeća prilika je u decembru 2022., iako s obzirom na to da se Zemlja u poslednje vreme tako brzo okreće, malo je verovatno da će biti potrebna.

    Dok Zemlja dugoročno usporava, situacija je lošija u kraćim vremenskim razdobljima. Unutar Zemlje nalazi se rastaljena jezgra; njegova površina je masa kontinenata, nabujalih okeana i nestajanja leda. Cela planeta je umotana u debeli pokrivač gasova i njiše se dok se okreće oko svoje ose. Sve to utiče na rotaciju Zemlje, ubrzavajući je ili usporavajući, iako su promene u suštini neprimetne.

    Prema NASA-i, jači vetrovi u godinama El Ninja mogu usporiti okretanje planeta, produžujući dan za delić milisekunde. Potresi, s druge strane, mogu imati suprotan učinak. Potres 2004. koji je izazvao cunami u Indijskom okeanu pomakao je dovoljno stena da skrati trajanje dana za gotovo tri mikrosekunde.

    Sve što pomiče masu prema središtu Zemlje ubrzaće rotaciju planeta, slično kao što klizač na ledu koji se okreće ubrzava kada ruke priljubi telu. Geološka aktivnost koja gura masu iz središta prema napolje imaće suprotan učinak i usporiti vrtenje.

    Kako se svi ti različiti procesi spajaju tako da utiču na dužinu dana pitanje je s kojim se naučnici još uvek bore. No, ako se trend kraćih dana nastavi duže, to bi moglo da dovede do poziva na prvu “negativnu prestupnu sekundu”. Umesto dodavanja sekunde satovima, prihvaćeno vreme bi preskočilo sekundu kako bi držalo korak s planetom koja se brže okreće. To bi za uzvrat moglo da ima neke posledice, ponovo pokretanje rasprave o tome da li je, nakon više od 5000 godina, definisanje vremena kretanjem planete ideja kojoj je isteklo vreme.

  • Dodik poručuje da narod nikada neće zaboraviti “Oluju”

    Dodik poručuje da narod nikada neće zaboraviti “Oluju”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da srpski narod nikada neće zaboraviti hrvatsku akciju “Oluja” u kojoj je iz Hrvatske protjerano oko 250.000 Srba te naglasio da Srbi moraju početi da slave život, jer je u prošlom vijeku bilo previše stradanja.

    Dodik je naveo da današnji dan Hrvatska obilježava kao pobjedu, a Srbi kao parastos za one koji su pobijeni na Petrovačkoj cesti širom izbjegličkih kolona.

    – To je sudbina ovih naroda ovdje – dok jedni obilježavaju i svetkuju, drugi obilježavaju parastose. Ali ja vjerujem da je srpski narod okupljen u dvije svoje države, Republiku Srpsku i Srbiju, s namjerom da kroz ovaj vijek pokaže maksimalan doprinos svom nacionalnom jedinstvu i da prestane sa bilo kakvim stradanjem, toga je bilo previše u prošlom vijeku – dodao je Dodik.

    Dodik je tokom posjete Hramu Blage Marije u vojvođanskom mjestu Banstol, gdje se danas obilježava slava hrama i parastos za sve nevino postradale u zločinačkoj akciji hrvatske vojske “Oluja”, rekao novinarima da Srbi ne mogu zaboraviti, niti oprostiti činjenicu da su nemoćne kolone izbjeglica, u kojima su bile žene, djeca, starci, bile bombardovane i pobijene na Petrovačkoj cesti i širom drugih regiona kuda su mogli da se izvuku.

    On je istakao da srpski narod mora da gradi svoj nacionalni identitet i da ne smije odustati od onoga što čini srpsko nacionalno obilježje.

    – Moramo da počnemo da slavimo i obilježavamo život. Ovdje je upravo to cilj, da ne zaboravimo, ali da se zavjetujemo da ćemo nastaviti da gradimo naš nacionalni identitet, da nećemo odustati od svega onoga što čini srpsko nacionalno obilježje. Nećemo zanemariti ni našu vjeru, ni naše pamćenje, ni naše pismo i jezik, zavičaje gdje god da su. I tako na taj način održati i prenijeti novim generacijama sjećanje na sve ovo – naglasio je Dodik.

    „Ovo mora biti vijek srpskog nacionalnog i državnog ujedinjenja“
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je danas na Fruškoj gori da ovaj vijek mora biti vijek srpskog nacionalnog i državnog ujedinjenja.

    Dodik je u fruškogorskom naselju Banstol, nakon parastosa za sve nevino postradale u zločinačkoj hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja”, istakao da su svi svjesni ozbiljnih napora da Srbe danas gdje god žive žele da dovedu u potlačeni položaj.

    – Prošli vijek je vijek srpskog stradanja. Srbi su platili visoku cijenu svog indentiteta, kada su veliki nailazili na ove prostore jedini narod koji je stao pred njih bili su Srbi, bez obzira da li to bili Turci, Austrougari, Nijemc ili NATO. To nas razlikuje od drugih, govori o našem karakteru, o tome da je sloboda vrhunski princip naših života, da živomo nepotlačeno – naglasio je Dodik.

    On je napomenuo da drugi koji sa Srbima žive na ovim prostorima nisu takvi, već čekaju okupatore raširenih ruku da im se podrede, da im podilaze i očekuju da Srbima na ovim prostorima nanesu zlo. “Tako je bilo kroz sav prošli vijek”, istakao je Dodik.

    Dodik je podsjetio na ogroman broj i stratišta srpskog naroda u prošlom vijeku, među kojima i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ističući da se mora stalno o tome govoriti, podsjećati na ta stradanja.

    – Ako ućutimo, onda će nam se desiti da su oni koje su ustaše pobile i vi koji ste morali da napustite svoja ognjišta to činili iz svog zadovoljstva, a da su dobročinitelji bili oni koji su vas prognali i ustaše koje su ubijale Srbe. Ta revizija se upravo dešava – naglasio je Dodik.

    Dodik je dodao da on ne može da oprosti, bez obzira što Sveta Crkva uči da treba oprostiti. “Ali, to ne znači da mrzim i da sam spreman na osvetu”, istakao je on i dodao da Srbi ne smiju vjerovati nikome.

    On je ponovio da ovaj vijek mora biti vijek srpskog nacionalnog i državnog ujedinjenja.

    – Moramo da okupimo sve naše potencijale oko toga. Moramo da vjerujemo u Srbiju. Srbija i Republika Srpska su naše države i bez njih nema slobode za srpski narod – naglasio je Dodik.

    Dodik je rekao da su Srbi naučili da bez države nemaju slobodu, te ukazao na težak položaj Srba u Federaciji BiH, na Kosovu, u Crnoj Gori, u Hrvatskoj, Sloveniji.

    – Želim da Srbija ostane da bude mjesto ljubavi za sve Srbe gdje god žive – rekao je Dodik te dodao da se nekada čini da ljudi u Srpskoj vole Srbiju više nego njeni stanovnici.

  • Kojić: Tri decenije nakon “Oluje” pravosudne institucije ćute

    Kojić: Tri decenije nakon “Oluje” pravosudne institucije ćute

    Gotovo tri decenije od hrvatske akcije “Oluja” najvećeg etničkog čišćenja u Evropi od Drugog svjetskog rata, nadležne pravosudne institucije, kako Haški tribunal, tako ni domaće pravosuđe, nisu učinili ništa da, barem djelimično, ublaže nepravdu i pruže satisfakciju krajiškim Srbima za pretrpljene strahote, ističe za Srnu direktor Republičkog centra ta istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

    “Hrvatska se nikada nije suočila sa prošlošću, naprotiv! I danas smo, kao i svih proteklih godina, svjedoci da se Oluja slavi kao velika pobjeda i oslobođenje okupiranih dijelova Hrvatske, a poruke koje dolaze sa ovih skupova još jedna su potvrda da se oni, koji ih šalju, nikada nisu odrekli ideologije iz Drugog svjetskog rata”, rekao je Kojić.

    On je dodao i da se to može vidjeti i nakon posljednjih istupa grupe tamošnjih biskupa o sistemu logora smrti Jasenovac i njihovih sramotnih kvalifikacija, te podsjetio da je Hrvatska jedina država na svijetu koja je imala logor za djecu.

    “Na to treba stalno podsjećati. Bez obzira na svjedočenja, zapise, genocid nad Srbima u zločinačkoj NDH pokušava se relativizovati što se, nažalost, čini i sa zločinima počinjenim tokom devedesetih godina prošlog vijeka”, naveo je Kojić.

    Kojić je rekao i da su sramne odluke Haškog tribunala kojima su oslobođeni hrvatski generali za zločine počinjene u “Oluji” i odnos hrvatskog pravosuđa, te gotovo cjelokupne javnosti prema pogromu dojučerašnjih komšija, dale potpuno iskrivljenu sliku o brutalnim zločinima nad srpskim civilima.

    “A ti zločini su se dešavali na njihovim kućnim pragovima i u nepreglednoj izbjegličkoj koloni”, naveo je Kojić.

    Prema njegovim riječima, u potpunosti su se obistinile zloslutne riječi nekadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o “udarcima koje treba zadati da Srbi potpuno nestanu!”.

    On je podsjetio i da je “Oluja” bila samo uvod u, za Srbe, stradalničku 1995. godinu, jer su potom uslijedile zajedničke akcije Hrvatske vojske, HVO i takozvane Armije BiH, u kojima su počinjeni brojni, do danas nekažnjeni zločini, a iz 13 zapadnokrajiških opština protjerano 120.000 ljudi.

  • “Kina je stub multipolarnog svijeta”

    “Kina je stub multipolarnog svijeta”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da unipolarni svijet propada, da postoji multipolarni svijet, te da je Kina, nesumnjivo, jedan od stubova multipolarnog svijeta i ono što je ona do sada pokazivala daje povjerenje u njeno međunarodno prisustvo.

    “Taj koncept zajedničke budućnosti čovječanstva, kako ga je promovisao predsjednik Si Đinping, pokazuje da Kina ima sposobnost da sprovodi svoje programe i ona ne odustaje od toga. Taj koncept, u suštini, sve više se prihvata u svijetu i jasno je da se Kina uvijek rukovodila primarno poštovanjem međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih zemalja”, naglasio je Dodik u izjavi za kinesku centralnu Radio-televiziju Si-Si-Ti-Vi povodom tajvanskog pitanja.

    On je rekao da je Kina zemlja koja nikada nije kalkulisala i primjenjivala različite principe na iste situacije u svijetu i nesumnjivo treba očekivati da će Peking u budućnosti igrati značajniju ulogu u svijetu.

    “Ne zato da li ona to hoće ili neće, već jednostavno zato što je danas svijet u značajnom haosu i djeluje da je Kina jedina stabilna”. istakao je Dodik.

  • Stevandić: “Oluja” – sramota za Hrvatsku i međunarodnu zajednicu

    Stevandić: “Oluja” – sramota za Hrvatsku i međunarodnu zajednicu

    „Smisao i cilj „Oluje“ bilo je sistemsko uništavanje srpskog naroda u Hrvatskoj, i s punim pravom mogu tvrditi da Oluja nije samo sramota hrvatskog naroda, već cijele međunarodne zajednice, koja je zajedno sa Hrvatskom „Oluju“ i isplanirala, a kasine, kroz sramotne sudske procese je oprala ruke od ovog zločina“ izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, komentarišući 27. godina od hrvatske vojno policijske akcije „Oluja“.

    Stevandić dodaje da „Oluja“ predstavlja kontinuitet agresije nad Srbima i ponižavanja njenih žrtava, a sve pod izgovorima koje vrijeđaju zdrav razum, s obzirom da su sigurnost 250 000 protjeranih i 1872 ubijena Srbina garantovale Ujedinjene Nacije. Zato, dodaje Stevandić, današnji dan, je dan tuge i sjećanja, ali isto tako i dan trijumfa, jer uprkos zvjerstvima, srpski narod živi, razvija se i predstavlja glavni faktor na Balkanu.

    Mi nećemo ni zaboraviti ni oprostiti „Oluju“, a izreka kaže da Bog sve vidi i da sve prašta. Mada nisam siguran da iko ovo može oprostiti, zaključuje Stevandić, povodom 27 godina od hrvatske akcije “Oluja” u kojoj je iz Hrvatske prognano oko 250.000 Srba, a prema, evidenciji “Veritasa”, 1.872 Srba poginulo i nestalo.

  • Za zločine u “Oluji” i dalje niko nije odgovarao

    Za zločine u “Oluji” i dalje niko nije odgovarao

    Srbija se sa tugom sjeća etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj tokom hrvatske vojnopolicijske akcije “Oluja” 1995. godine i neće zaboraviti protjerivanje 200.000 sunarodnika sa zemlje na kojoj su vijekovima živjeli, saopšteno je juče iz Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije, a povodom današnje centralne manifestacije u Novom Sadu.

    Ovoj manifestaciji će prisustvovati Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, predsjednica RS, Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS, i brojni drugi zvaničnici i gosti iz Srbije, RS i zemalja regiona.

    U saopštenju Komesarijata podsjećaju da se Srbima protjeranim iz Hrvatske i dalje ne priznaju njihova imovinska i druga prava, nije im obnovljena uništena imovina, niti vraćeno oduzeto poljoprivredno zemljište, a napominju i da Hrvatska nije sprovela Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kojim se Srbima garantuje proporcionalna zastupljenost i zapošljavanje u organima državne uprave, policiji, pravosuđu i drugim javnim institucijama, niti isplatila penzije.

    Srpsko narodno vijeće (SNV) i “Documenta” Centar za suočavanje s prošlošću, održali su juče u Gračacu komemoraciju za sve one koji su izgubili život, svoje bližnje, domove i zavičaj tokom i u danima nakon “Oluje”, a predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDS S) Milorad Pupovac kaže da jedni govore da je “Oluja” čista kao suza, dok drugi liju suze.

    “Upravo ovdje treba reći da jedni govore da je ‘Oluja’ čista kao suza, a drugi liju suze nad sudbinom čiju su sudbinu odredili upravo ljudi bez suza s jedne i druge strane, iz jedne i druge zemlje”, rekao je Pupovac.

    Informacionodokumentacioni centar “Veritas” saopštio je da međunarodna zajednica još ćuti na stradanje Srba u “Oluji”. “Veritas” podsjeća da su 4. avgusta 1995. godine oružane snage Hrvatske, uz odobrenje SAD i podršku NATOa, i u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane i Armije RBiH, izvršile agresiju na Srpsku autonomnu oblast Krajina, koja je obuhvatala sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine.

    U Hrvatskoj se 5. avgust slavi kao dan pobjede i domovinske zahvalnosti, dok je u Srbiji i RS 4. avgust dan žalosti. Međunarodni sud pravde je u februaru 2015. godine odbacio međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid, utvrdivši da su se tokom i nakon “Oluje” dogodili zločini koji bi mogli biti elementi genocida, ali da nije dokazana specifična genocidna namjera.

  • Potrošnja po biznis kartici Ministarstva inostranih poslova duplo veća od limita

    Potrošnja po biznis kartici Ministarstva inostranih poslova duplo veća od limita

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković prošle godine nemilice je “peglala” biznis karticu tokom putovanja, te je Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju za rad tog ministarstva dala mišljenje sa rezervom za finansijski dio, piše Glas Srpske.

    Revizori su, piše ovaj list, ne izražavajući rezervu u dijelu koji se odnosi na usklađenost sa aktima, skrenuli pažnju na to da je sistem internih kontrola daleko od poželjnog.

    Poseban dio revizorskog izvještaja posvećen je biznis kartici, koja se koristi za plaćanje troškova službenih putovanja, na osnovu putnih naloga, odnosno troškova prevoza, hotelskog smještaja, reprezentacije i slično.

    – Karticu u Ministarstvu inostranih poslova mogu da koriste, u aktuelnom mandatu, Turkovićeva kao resorni ministar, Josip Brkić kao njen zamjenik, te sekretar. Limit zaduženja putem biznis kartice je 20.000 KM, a ukupna potrošnja po biznis kartici iznosila je prošle godine 43.094 KM – piše list.

    Od tog iznosa, Turkovićeva je potrošila 37.573, njen zamjenik 5.521 KM, a ostalo se odnosi na provizije.

    Ad
    Aktima je definisano da je korisnik biznis kartice obavezan da dostavi sve račune i potvrde o plaćanju tim putem, te da za sve isplate na izvodu kartice, a za koje ne budu priloženi odgovarajući računi, ta isplata bude knjižena na lični konto korisnika kartice, uz obustavu od ličnih primanja.

    – To se u praksi nije sprovodilo – naveli su revizori.

    Nije sve bilo čisto ni kada je riječ o potrošnji novca iz reprezentacije, odnosno za hranu i piće, te je po tom osnovu isplaćeno 400.000 KM, što je za 56.080 KM više u odnosu na godinu ranije.

    – Utvrđeno je da kod računa na službenim putovanjima u nekim slučajevima nema nikakvog obrazloženja, što u pitanje dovodi svrhu reprezentacije i transparentnost. Računi na putovanjima su većinom plaćani putem biznis kartice. Troškovi su priznati i bez računa, na osnovu zabilješke da je račun izgubljen – navedeno je u revizorskom izvještaju, uz napomenu da je ustanovljeno i da je određen broj računa iz 2020. knjižen u 2021. godini.

    Puna kontrola, prema viđenju revizora, nije još uspostavljena ni kada je riječ o korištenju službenih vozila, te u nekim nalozima nema relacije i vremena kretanja vozila, kao ni pečata i potpisa prilikom sipanja goriva, a uz to su i evidentirane lokalne vožnje od više od 170 kilometara.

  • Kompenzacione liste predate CIK-u: Većina partija u Srpskoj ne želi otkriti imena

    Kompenzacione liste predate CIK-u: Većina partija u Srpskoj ne želi otkriti imena

    Rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate za opšte izbore istekao je juče, ali u većini parlamentarnih političkih partija u Srpskoj ne žele da otkrivaju čija su imena na tim spiskovima koji su dostavljeni na adresu Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
    Kompenzacione liste u svakom izbornom ciklusu predstavljaju zanimljiv dio cijele izborne priče jer se na njima nalazi određen broj kandidata sa redovnih lista, ali im je na taj način, pod uslovom da stranka osvoji dobar rezultat, a oni ne osvoje direktan mandat voljom birača, otvoren put da na taj način postanu poslanici na nivou BiH ili u Srpskoj.

    Nerijetko i ove liste predvode isti stranački aduti kojima su povjerena i prva mjesta na redovnim kandidatskim listama, a sve kako bi se dodatno obezbijedili da, ako ne dobiju dovoljno glasova za mandat na izborima, imaju veće šanse da postanu parlamentarci bez obzira na broj glasova.

    U ranijim izbornim ciklusima su evidentirani primjeri da su i lideri političkih stranaka koji su predvodili redovne kandidatske liste bili i na prvim mjestima za kompenzacione mandate. Izbornim zakonom BiH je definisano da se kompenzacioni mandat, koji na izborima osvoji stranka ili koalicija, raspodjeljuje “jedan po jedan” neizabranim kandidatima na kandidatskoj listi stranke ili koalicije za kompenzacione mandate.

    Po isteku roka za predaju tih lista, koje bi zajedno sa ostalima trebalo da budu objavljene u službenim glasnicima i sredstvima informisanja do 18. avgusta, rijetki su saopštili za koga su namijenili kompenzacione brojeve.

    Za razliku od SNSD-a, PDP-a i drugih partija, iz DNS-a je nakon predaje kompenzacione liste CIK-u saopšteno da je prvi na toj listi za Narodnu skupštinu RS Dragan Brdar, predsjednik Regionalnog odbora Prijedor i Opštinskog odbora DNS-a u Kozarskoj Dubici. Nosilac kompenzacione liste za Parlament BiH je aktuelni narodni poslanik Aleksandar Glavaš, dok je, kako saznaje “Glas”, kompenzacija vjetar u leđa i kadru Ujedinjene Srpske Milanu Petkoviću koji je trenutno zamjenik predsjednika NSRS. Srđan Ostojić, izborni analitičar u koaliciji “Pod lupom” koja prati izbore u BiH, za “Glas Srpske” kaže da u svakom izbornom procesu postoji pomalo nelogična situacija jer u većini slučajeva javnost ne zna ko je na kompenzacionim listama.

    “Posebno specifična situacija je zabilježena na opštim izborima 2018, kada su članovi jedne partije bili na kompenzacionim listama drugih partija. Tako da, više-manje, političke partije koriste to i za vraćanje usluga svojim članovima nudeći im takoreći sigurno mjesto”, smatra Ostojić.

    Gledano sa strane demokratije, dodao je, ovo je problem, jer građani nemaju mogućnost da sve svoje predstavnike u parlamentima izaberu direktno na izborima.

    “Stranke prave svoje liste po kojima kasnije prioritetno biraju osobe koje će ući u parlament. Činjenica je da je gotovo četvrtina poslanika u Narodnoj skupštini RS došla tim putem, a znamo i da se neke političke partije zalažu za zatvaranje lista da bi oni mogli da budu ti koji će, iz svojih redova, posložiti ko će biti u poslaničkim klupama. Jedan od načina na koji trenutno mogu to da urade je kompenzaciona lista na koju prioritetno stavljaju one koje oni žele primarno na poziciji poslanika”, zaključio je Ostojić. Opšti izbori u BiH raspisani su za 2. oktobar ove godine.

    Kandidati
    Mandat u Predstavničkom domu Parlamenta BiH prije četiri godine iz Srpske putem kompenzacije obezbijedili su lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, SNSD-ova Snježana Novaković Bursać, Mira Pekić iz PDP-a i socijalista Jakob Galić te Adil Osmanović iz SDA. Do fotelja u Narodnoj skupštini na isti način došlo je 20 kandidata. To su, između ostalih, Radovan Višković, Denis Šulić, Srđan Mazalica iz SNSD-a, Nedeljko Glamočak i Sonja Karadžić Jovičević iz SDS-a, Jelena Trivić iz PDP-a, Andrea Dorić kao kadar SP-a i Milan Petković iz Ujedinjene Srpske.