Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske izvršili su protivdiverzione preglede u velikom broju osnovnih škola širom Srpske, a na osnovu emaila koji je zaprimljen da je u više škola u Srpskoj postavljena bomba, saopšteno je iz ovog ministarstva.
“U školama gdje još nije završen protivdiverzioni pregled lice mjesta se obezbjeđuje i one neće biti otvorene dok god se PDZ ne završi, odnsosno ne utvrdi da nema bezbjedonosnih prijetnji”, navedeno je u saopštenju.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je da će, uz pomoć vlasti iz Srbije u Nevesinju, već u četvrtak, 2. juna, biti realizovan ozbiljan vodoprivreni projekat.
Dodik je izjavio da je i danas u Beogradu potvrđeno kako je veoma značajno da Republika Srpska i Srbija imaju odlične međusobne odnose na najvišem mogućem nivou.
“Polaganje zakletve predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bila je prilika da mu čestitamo u naše i ime svih građana Republike Srpske”, rekao je Dodik večeras novinarima na Palama, gdje je održano druženje sa građanima ove lokalne zajednice.
Vučić je, ističe Dodik, jasno rekao da je saglasan sa njegovim stavovima, odnosno da su Dejtonski sporazum, ustavna pozicija Republike Srpske i teritorijalni integritet BiH u redu, ali ako BiH nije dejtonska i nije ustavana onda je ona trošna i rasuta.
“Meni je važno da se u Republici Srpskoj, kao i ovdje na Palama, radi o organizovanom životu. Republika Srpska danas je sređena, doduše nije sve ono što mnogi žele, pogotovo oni iz opozicije koji pričaju prazne priče. Sjetite se kako je izgledala prije 10 godina, a kako izgleda danas”, naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.
Dodik je ukazao na činjenicu intenzivnog razvoja cijele Srpske, naglašavajući značaj ekonomsko-privrednog razvoja grada Istočnog Sarajeva i Pala, s posebnim akcentom na Olimpijski centar “Jahorina”.
“Ali, tu su i Bolnica Srbija, Trg Srbije i mnogi drugi infrastrukturni projekti koji su realizovani ili čija je realizacija u toku, ili će tek biti realizovani uz podršku Republike Srbije”, naglašva Dodik.
Prema njegovim riječima, Srpska i nakon pandemije virusa korona i pored mnogobrojnih izazova na globalnom nivou, uključujući i inflaciju, ima potencijal da raste i da se razvija.
“Moja uloga u tome jeste da koordinišem ravnomjeran razvoj svih lokalnih sredina u Srpskoj i do sada je sasvim vidljivo da gdje sam došao tamo sam i ostavio neki pozitivan trag”, kaže srpski član Predsjedništva.
Na druženju Dodika sa građanima Pala, bili su i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac i drugi zvaničnici iz Republike Srpske u institucijama BiH i lokalnih zajednica Srpske, čiji je domaćin bio načelnik opštine Pale Boško Jugović.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas, po hitnom postupku, rebalans ovogodišnjeg budžeta Srpske od 4,3 milijarde KM.
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je u završnoj riječi da će značajan dio viška prihoda koji su ostvareni u budžetu biti usmjeren građanima, odnosno 218 miliona KM, dok će 40 miliona KM biti doznačeno privredi i 90 miliona KM za investicije.
Opozicija Republike Srpske rebalans budžeta koji je predložila Vlada Republike Srpske ocijenila je kao izborni, jer njime nisu predviđene sistemske mjere kojima se ublažavaju posljedice krize i inflacije koja je prisutna u ekonomiji Republike Srpske.
Rebalans budžeta koji iznosi 4,382 milijarde KM, što je za 358 miliona KM više u odnosu na budžet usvojen za 2022. godinu, Vlada Republike Srpske u skupštinsku proceduru uputila je po hitnom postupku, što je takođe bila jedna od zamjerki opozicionih poslanika koji smatraju da nisu imali dovoljno vremena da se pripreme za raspravu.
“Razlog za donošenje rebalansa budžeta jeste stvaranje uslova za sprovođenje mjera Vlade Republike Srpske koje se odnose na povećanje penzija i svih boračkih i socijalnih davanja za 10 odsto, te povećanje bruto plata zaposlenih u javnom sektoru za 10 odsto”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija RS, obrazlažući rebalans budžeta za ovu godinu u Narodnoj skupštini RS dodajući da će rebalans popraviti određene stvari u smislu davanja i pomoći privrednoj aktivnosti kao i nabavci hrane.
Ona je rekla da je cilj ublažavanje negativnih efekata inflacije te da je evidentno da je došlo do bržeg oporavka privrede od očekivanog, što je imalo pozitivan uticaj na prihode. Navela je i da su planirani poreski prihodi 3,352 milijarde KM, što je povećanje od oko 330,7 miliona KM u odnosu na planirani budžet za ovu godinu.
Takođe, naglasila je da je rebalansom obezbijeđeno oko 50 miliona KM za jednokratnu pomoć penzionerima, mladima i borcima te da su grantovi planirani u iznosu od 184,5 miliona KM i viši su za 84,7 miliona KM.
Upravo su grantovi i jednokratna pomoć bili najsporniji za opozicione poslanike koji su isticali da je budžet izborni i isključivo kreiran za potrebe sprovođenja izbora te da način na koji se dijele pare nije dobar.
“Inflacije će pojesti jednu do dvije prosječne plate i, nažalost, to je tako. Građani su siromašniji i mnogo manje mogu da kupe. Nije efektno podijeliti 50 miliona. Dajte novac najugroženijima, jer linearno davanje novca je pogrešno. Moramo vidjeti koji su to ljudi kojima je pomoć najpotrebnija i nemojte novac rasipati na ovaj način”, rekao je Milan Radović, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
On je istakao da ljudi u privatnom sektoru plaćaju istu cijenu kao i oni u javnom koji će dobiti povećanje plate te da je neophodno naći mjeru da i ljudi u realnom sektoru osjete i imaju veća primanja.
Kao i Radović, i Igor Crnadak, poslanik PDP-a u NS RS, rekao je da je rebalans “školski primjer izbornog djelovanja i populizma”.
Sa druge strane, Željka Stojičić, potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske iz SNSD-a, rekla je da je rebalans predložen u pravom trenutku zbog rasta inflacije, odnosno kako bi njene posljedice bile umanjene.
“Veoma je korisno što Vlada Republike Srpske ciljanim mjerama pomaže privredi, ali i stanovništvu. Vidljivo je iz rebalansa budžeta da prihodi rastu, kao i da se oporavlja privreda”, rekla je Stojičićeva.
Vlada RS: Izdvojili smo oko 250 miliona KM pomoći građanima
“Povodom današnjih optužbi poslanika pojedinih opozicionih partija o tome da Vlada Republike Srpske „nije učinila ništa da zaštiti građane od inflacije“, Vlada Republike Srpske ističe da je, od početka ove godine do danas, izdvojila blizu 250 miliona KM kroz različite mjere pomoći građanima, u nastojanju da da adekvatan odgovor na nepovoljna, globalna makroekonomska kretanja”, saopšteno je danas iz Vlade RS.
Navode da je od početka ove godine, Vlada Republike Srpske, u odgovoru na rast inflacije koji je zahvatio cijeli svijet, donijela mjere namijenjene olakšanju životnog standarda stanovništva. “Ističemo da je još u decembru prošle godine usvojen set zakona koji je doveo do povećanja plata i penzija i izdvajanja za boračke kategorije i licima koja su u stanju socijalne potrebe, uključujući i obračun plata koji je imao za rasterećenje poreskih opterećenja i povećanje plata.
Samo smanjenjem poreza, svim zaposlenim u realnom sektoru je upućeno 50 miliona KM s ciljem povećanja plata, a poslodavci su oslobođeni plaćanja 80 miliona KM prema Fondu zdravstvenog osiguranja”, navodi se u saopštenju.
Tegeltija tokom radnog ručka u Sarajevu upoznao Dendijasa o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, te izrazio zadovoljstvo intenziviranjem susreta i kontakata visokih zvaničnika dvije zeljmlje tokom proteklog perioda, saopšteno je iz Savjeta ministara.
On je istakao da cijeni stav Grčke da bi evropska perspektiva zapadnog Balkana trebala biti prioritet, ne samo za njih već i za samu EU, kao i napore Grčke da naglasi značaj i vrijednost proširenja EU na region.
Sagovornici su zajednički konstatovali da su odnosi Grčke i BiH dobri, bez otvorenih pitanja, te ukazali na mogućnost povećane saradnje u oblastima od obostranog interesa, kao što su energetika, transportna infrastruktura, turizam, poljoprivreda, drvna industrija, mašinska industrija, elektroindustrija i građevinarstvo.
Tegeltija je izrazio očekivanje da će se kontinuitet poslovnih foruma dvije zemlje i susreti privrednika nastaviti, najmanje jednom godišnje.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama, a Tegeltija je ovom prilikom zahvalio vladi Grčke na dosadašnjoj pomoći i razumijevanju odnosa u BiH.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, primio je u posjetu ministra spoljnih poslova Republike Grčke, Nikosa Dendiasa.
Sugovornici su razgovarali o odnosima Bosne i Hercegovine i Grčke koji su odlični i prijateljski na bilateralnoj i multilateralnoj razini, bez otvorenih pitanja.
-U oblasti turizma konstatovano je da je uočen značajan napredak u obje zemlje s trendom rasta broja turista, kako u Bosni i Hercegovini tako i Grčkoj. Posebno je istaknuto i to da se treba poboljšati trgovinska razmjena, koja je ocijenjena kao relativno mala i nedovoljna – saopšteno je iz Komšićevog kabineta.
Ministar Dendias informisao je Komšića o aktivnostima izgradnje novog plinskog koridora pod nazivom TAP, na bazi zemnog i ukapljenog plina, a koji se može produžiti i prema zemljama Zapadnog Balkana, čime bi bila omogućena nezavisnost o ruskom plinu. Bilo je govora i o drugim projektima u vezi s transportom električne energije, a sve u svrhu osnaživanja infrastrukturne povezanosti dviju zemlja.
Razgovarano je i o trenutnoj političkoj situaciji u BiH, zatim napadu Rusije na Ukrajinu, te kako se sve to odražava na Evropsku uniju i na zemlje Zapadnog Balkana.
Kako je rečeno, Komšić informisao ministra Dendiasa o stanju u BiH i ponovio svoj čvrst stav da je od egzistencijalnog značaja za BiH pristupanje NATO i EU, što će “osigurati našim građanima sigurnost, prosperitet, vladavinu prava i demokratske vrijednosti”.
-Ministar Dendias je ponovio podršku Grčke Bosni i Hercegovini na njenom EU i NATO putu, te da njegova zemlja neće podržati niti prihvatiti ideje o secesiji bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine. Ministar Dendias boravi u BiH u sklopu posjeta zemljama Zapadnog Balkana, a uoči Samita lidera Jugoistočne Evrope o dešavanjima u regiji, s akcentom na ukrajinsku krizu i o evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti održan 10. juna – rečeno je iz Predsjedništva.
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su odnosi Srbije i Republike Srpske danas odlični.
“Naravno da veliki dio zahvalnosti (za odlične odnose) mora ići prema prema predsjedniku (Srbije Aleksandru) Vučiću, koji je u svojih nekoliko mandata na različitim pozicijama pokazivao veliko interesovanje, ali i posebnu brigu za Republiku Srpsku“, rekla je Cvijanovićeva za beogradsku televiziju “K1”.
Ona je istakla da se to manifestvovalo na različite načine, kroz projekte koji su strateški važni i za Republiku Srpsku i za Srbiju, ali i kroz pojedinačne intervencije pomoći lokalnim zajednicama i opštinama u Srpskoj.
“Rekla bih da postoji visok nivo političkog razumijevanja, da postoji uvijek ona vječita ljubav, kako kažu, ljudi iz Republike Srpske prema Srbiji. Imamo, naravno, i razumijevanja, a ono što želimo jeste da svako ko živi u Srbiji razumije isto tako da je Republika Srpska za svakog tog građanina jednako važna, kao što je ona (Srbija) važna za nas koji živimo u Republici Srpskoj”, rekla je Cvijanovićeva, koja će danas u Beogradu prisustvovati polaganju zakletve Vučića za drugi predsjednički mandat.
Ona je istakla da se u Republici Srpskoj uvijek raduju uspjesima Srbije i vole da vide dobre rezultate Srbije ne samo na sportskim terenima, nego i na ekonomskom i političkom planu.
“Pogotovo razumjevši koliko su ovo teška i složena vremena, i da u tim složenim vremenima i globalnom neredu – globalno problematičnoj i haotičnoj situaciji, svi mi mali nađemo svoje mjesto i možemo da opstanemo i preživimo ovo teško vrijeme”, rekla je Cvijanovićeva.
Do kraja sedmice u Narodnoj skupštini Srpske trebalo bi da bude održana posebna sjednica na kojoj će biti razmatrana inicijativa pet sindikalnih organizacija koja predviđa vraćanje prava na topli obrok i regres.
Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica naveo je da je ova partija skupila određen broj potpisa koji su neophodni za podnošenje zahtjeva za održavanje posebne sjednice.
Potpredsjednik Narodne skupštine Denis Šulić kaže da će Kolegijum najvjerovatnije biti zakazan za srijedu nakon čega će biti poznat termin održavanja sjednice.
Iz Sindikata uprave Republike Srpske poručuju da su zahvalni na prihvatanju pomenute inicijative, te se nadaju da će biti pronađeno rješenje koje će zadovoljiti potrebe skoro 55 hiljada zaposlenih u javnom sektoru.
„U političkoj situaciji u kojoj se Srbija ali i svijet nalazi, predsjednik Vučić se može smatrati jednim od trenutno najvećih državnika, jer je postigao kontakte i sa Istokom i sa Zapadom, pri tom ne stajući ni na jednu stranu osim na stranu svoje zemlje. Upravo se zbog toga Srbija i privredno i ekonomski uzdigla u zadnjih deset godina, jer je u centar svoje politike stavila svoje a ne tuđe interese“ izjavio je predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, gostujući na „Pink“ televiziji i dodao da će, ukoliko Srbija nastavi ovakvim kursem, kroz petnaest godina po standardu prestići mnoge zemlje Evropske Unije.
Stevandić dodaje da je razumljivo da se primjete zli komentari i ljubomora na Srbiju i Vučića koji dolaze izvan zemlje, poput izjava predsjednika Milanovića, ali da je nevjerovatno da postoje elementi unutar same Srbije, koji negativno posmatraju na trenutnu poziciju Srbije i uspjehe koje je postigla. Samo Srbija ima sve svjetske kompanije koje nesmetano funkcionišu, a van nje su u sukobu, a to je rezultat dobrog geopolitičkog postavljanja, koje će dovesti da Srbija postane svojevrsni lider slobodnog svijeta, što se vidi i na primjeru država koje zbog Srbije ne žele prekršiti međunarodno pravo i priznati samorpoglašeno Kosovo.
“Srbija zahvaljujući svojim rezervama po prvi put stoji iza leđa svojih građana, i uliva sigurnost kako Srbiji tako i Republici Srpskoj, i da se narod neće smrzavati ili ostati bez hrane”, zaključuje Stevandić.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je, prema sadašnjim informacijama iz bezbjednosnih agencija, bezbjednost srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika trenutno nešto bolja, odnosno da su smanjene neke negativne aktivnosti pojedinaca i grupa koji su imali vrlo loše namjere.
Odgovarajući na pitanje da li je opravdana zabrinutost koju zvaničnici NATO iskazuju zbog stanja u BiH, pominjući čak i mogućnost sukoba, Tegeltija je za “Euroblic” rekao da sve informacije koje se tiču bezbjednosti idu u javnost onoliko koliko mora.
“Kada morate da pošaljete poruku nekima da to što rade nije primjereno ni dobro. Za nešto više od dvije godine vrlo rijetko sam o tim temama izlazio u javnost – kada je bilo riječ o migracijama, kada je bilo problem sa ulaskom u BiH zbog pandemije i sada, kada je bio pokušaj nekih pojedinaca i grupa u BiH da ugroze bezbjednost predsjednika Dodika”, rekao je Tegeltija.
On je istakao da je to apsolutno bilo evidentno i da su sve informacije kojima su raspolagale bezbjednosne agencije govorile o tome.
“Tada sam reagovao zato što se pokazalo da pojedine međunarodne institucije i njihovi dijelovi imaju nezahvalnu i nekorektnu ulogu u svemu tome. Vrlo je bila interesantna njihova reakcija nakon toga, kada smo izašli u javnost”, rekao je Tegeltija.
On je dodao da su prvo tražili teme za razgovor, a kada im je rečeno koje su to teme, onda nisu imali vremena za razgovor.
“A kada smo im to kasnije napisali, odgovorili su nakon pola sata. Mislim da se mnogi političari, partije, mediji u BiH trude da na mnogo načina predsjednik Dodik bude bezbjednosno ugrožen. On spada u grupu ljudi koji javno iznosi svoje stavove, ne trudi se da se dopada svima, niti brani drugima da iznose svoja viđenja, ali reakcije na te njegove stavove su nevjerovatne”, rekao je Tegeltija.
On smatra da je važno da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske brine o bezbjednosti srpskog člana Predsjedništva Dodika, da razmjenjuje informacije sa svim agencijama u BiH, sa zemljama okruženja i drugim međunarodnim institucijama.
Kada je riječ o NATO-u i EUFOR-u koji su negirali sve navode o umiješanosti u potencijalne prijetnje, Tegeltija je naveo da su to bezbjednosne informacije.
“Mi smo tražili da se oni oglase, da iznesu svoje stavove mnogi koji su na bilo koji način potencijalno bili prijetnja bezbjednosti Dodika”, rekao je Tegeltija.
Prema saznanjima Centralne izborne komisije BiH, Nacrt Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu koji bi se trebao naći na dnevnom redu Vijeća ministara BiH u djelu rashoda predviđa ukupan iznos od 13.003.000 KM, odnosno nedovoljan iznos u odnosu na zahtjev CIK-a BiH.
U odnosu na potrebna sredstva nacrt budžeta za Centralnu izbornu komisiju BiH je niži za 2.800.000 KM, navode.
“Centralna izborna komisija BiH je u osnovnom budžetskom zahtjevu za 2022. Godinu iskazala potrebu za Centralnu izbornu komisiju BiH u iznosu od 12.858.000 KM od čega 9.768.000 KM za Program posebnih namjena – provedba Općih uzbora 2022. godine. CIK BiH je dostavio i Aneks budžetskog zahtjeva za uvećanje sredstava za provedbu Općih izbora 2022. godine za dva miliona KM zbog planiranog uvećanja naknada za članove biračkih odbora”, ističu iz CIK-a.
Obzirom da su osnovni budžetski zahtjev i Aneks budžetskog zahtjeva dostavljeni u 2021. godini, zbog inflacije i povećanja cijena roba i usluga, Centralna izborna komisija BiH je dostavila i zahtjev za dodatnih 800.000 KM za provedbu Općih izbora 2022. godine.
“Naglašavamo, zahtjev Centralne izborne komisije BiH za 2022. godinu iznosi 15.658.000 (nije uključeno eventualno povećanje plaća državnih službenika) od čega 12.568.000 KM za provedbu Općih izbora 2022. godine. Pozivamo Vijeće ministara BiH da prilikom razmatranja i usvajanja Nacrta Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu uvaži naprijed navedene činjenice, odnosno pozivamo nadležne da predloženi Nacrt usklade sa budžetskim zahtjevom Centralne izborne komisije BiH i da ga usklađenog dostave u daljnju proceduru”, saopćeno je iz CIK-a.
Posebno ističu da sredstva za provedbu Općih izbora 2022. godine trebaju biti operativna u naredna dva dana tj. do 2. juna i da je u vezi s tim neophodno da Vijeće ministara BiH donese posebnu odluku o finansiranju Općih izbora 2022. godine, jer u suprotnom će njihovo održavanje 2. oktobra biti najozbiljnije ugroženo.