Kategorija: Vijesti

  • Šulić: Svi ambasadori osim ruskog odbili mogućnost da se obrate skupštini

    Šulić: Svi ambasadori osim ruskog odbili mogućnost da se obrate skupštini

    Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS o aktuelnoj međunarodnoj situaciji, koja treba upravo da počne omogućeno je svim ambasadorima akreditovanim u BIH da se obrate poslanicima, ali oni su to odbili, rekao je Denis Šulić, potpredsjednik skupštine nakon sjednice Kolegija.

    Šulić je rekao da je odobreno prisustvo predstavnicima Kancelarije EU i Kancelarije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH.

    On je istakao da je Miloradu Dodiku, srpskom članu Predsjedništva BiH, odobreno obraćanje od 30 minuta, a svim šefovima parlamentarnih stranaka obraćanje u dužini od deset minuta. On je dodao da će se na sjednici obratiti i Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, a njegovo obraćanje neće biti vremenski ograničeno.

    Šulić je rekao da će za uvodna obraćanja biti potrebno oko tri sata, nakon čega će se poslanicima obratiti šefovi klubova i ostali narodni poslanici.

  • Ambasadori EU i SAD-a o obraćanju Kalabuhova: Čućete dezinformacije, ne usvajajte to

    Ambasadori EU i SAD-a o obraćanju Kalabuhova: Čućete dezinformacije, ne usvajajte to

    Povodom posebne sjednica Narodne skupštine Republike Srpske o sigurnosnoj situaciji u svijetu, a na kojoj će se obratiti ruski ambasador u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov, ambasadori EU i SAD-a u BiH su dali zajedničku izjavu.

    Oni navode kako će delegati u Narodnoj skupštini vjerovatno čuti dezinformacije o brutalnoj ruskoj invaziji na Ukrajinu te su ih pozvali da ne podržavaju takvu retoriku.

    “Vjerovatno ćete čuti da Rusija štiti ljude od nacizma. Ovo su nečuvene laži. Moskva želi iskoristiti kulturološke i vjerske veze koje ima sa srpskim narodom da bi vašu pažnju odvratila od svojih zločina u Ukrajini. Delegati NSRS imaju moć da stanu u odbranu civilizacijskih vrijednosti tako što će odbiti cinične dezinformacije Rusije i stati na stranu hiljada Ukrajinaca koji su meta napada, koji bivaju kidnapovani, silovani, mučeni i ubijani u ratu koji vodi Rusija”, naveli su oni.

    Osim toga, smatraju i kako će Kalabuhov pokušati da “ocrni” Zapad u očima naroda Republike Srpske upozorenjima da se pokušava lišiti identitet srpskog naroda. Ambasadori EU i SAD-a to također negiraju.

    “Kao garanti Daytonskog mirovnog sporazuma, partneri BiH iz EU i SAD rade na tome da svim građanima BiH osiguraju da u potpunosti iskoriste svoja kulturološka i etnička prava. Efikasna zaštita ovih prava je u središtu evroatlantskih integracija. Građani Bosne i Hercegovine, Srbi, Hrvati i Bošnjaci i svi ostali, znaju da je ovo put ka boljoj budućnosti njihove djece ovdje, baš ovdje, u njihovoj zemlji. Mi štitimo prava, ne gazimo ih kako je to radila i radi Rusija sopstvenim građanima, a sada i građanima Ukrajine”, napisali su.

    Pretpostavljaju i da će Kalabuhov govoriti o tome kako se EU miješa u unutrašnje stvari BiH, međutim podsjećaju da je BiH samoinicijativno zatražila članstvo u EU.

    “Ova zemlja aplicirala je za članstvo u EU po sopstvenoj želji. Da, proces evroatlantskih integracija koji je odabrala BiH donosi i potrebu za reformama. Ovo nije miješanje u unutrašnje stvari. Miješanje je ono što Rusija radi u BiH: podstiče podjele u ovoj zemlji i prijeti ozbiljnim posljedicama ukoliko BiH odabere da iskoristi svoja suverena prava”, rekli su.

    Na kraju ističu da su EU i SAD prijatelji i partneri Bosne i Hercegovine, oba entiteta i Brčko distrikta kao sastavnih i ključnih dijelova zemlje.

    “Manipulacija Moskve nema snagu da oslabi našu podršku ili uništi odlučnost građana BiH koji se bore za bolju budućnost unutar evroatlantske zajednice država”, zaključili su.

  • Šta piše u informaciji o bezbjednosti koju danas razmatra Narodna skupština RS

    Šta piše u informaciji o bezbjednosti koju danas razmatra Narodna skupština RS

    Za Srpsku je od presudnog značaja da insistira na politici nesvrstavanja u rusko-ukrajinskom sukobu.

    Nikakav akt o uvođenju sankcija Rusiji nije donesen u pravnom sistemu BiH.

    Pravnim i fizičkim licima nije zabranjeno poslovanje sa subjektima u Rusiji, ruska imovina se ne zamrzava, a njihovim državljanima se ne zabranjuje ulazak.

    Navedeno je to, između ostalog, u Informaciji o međunarodnoj, političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske koja će biti razmatrana na današnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine, zakazanoj na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, saznaje “Glas Srpske”.

    “Dok traju diskusije o tome da li je BiH uvela sankcije, iz ruske ambasade su poručili da BiH nije na neprijateljskoj listi, a zbog protivljenja Srpske sankcijama, BH-gas je uspio da obnovi ugovor sa ‘Gaspromom’ i nije zatraženo plaćanje u rubljama što je priličan paradoks”, navedeno je u informaciji.

    Dalje se ukazuje da su politički, ekonomski, vojni i kulturni odnosi između Zapada i Rusije najlošiji u poslednjih 30 godina i da nije realno za očekivati brzu normalizaciju, ali i da nas “istorija uči da velike sile na kraju uvijek pronađu način da normalizuju odnose”.

    “Zato je u ‘maglama sukoba’ važno voditi odgovornu politiku”, istaknuto je u informaciji.

    Srpska treba da zadrži, dodaje se, striktnu i dosljednu neutralnost u rusko-ukrajinskom oružanom konfliktu, ishodivši istovjetnu poziciju BiH.

    “Posebno se komplikuje položaj BiH i Srbije koje nisu članice NATO, tako da se od strane tog vojnog saveza posmatraju kao moguće zone nestabilnosti duboko iza linije konfrontacije između Zapada i Rusije. Za Srpsku je od presudnog značaja da insistira na politici nesvrstavanja u rusko-ukrajinskom sukobu i da ostane vojno neutralna u periodu velikih vojnih napetosti između Zapada i Rusije”, piše u dokumentu o kojem će danas raspravljati poslanici.

    Srpskoj ne idu na ruku “neprijateljski, neustavni, nedejtonski potezi političkog Sarajeva i lobiranja u svjetskim centrima moći”.

    “Održavajući osnovne interese, Srpska bi trebalo da iskaže odgovarajuću spremnost na iznalaženje rješenja za akutna ili hronična otvorena politička pitanja u BiH. Srpska ne samo da ne smije umanjiti obim ili intenzitet insistiranja na dosljednoj primjeni Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, već ih i pojačati”, istaknuto je.

    U Narodnoj skupštini, kao najvišem zakonodavnom tijelu, potrebno je angažovanje svih poslanika kako bi postigli usaglašene stavove o ovim značajnim pitanjima koji izazivaju previranje u globalnim okvirima, a sve u cilju osiguravanja mira, stabilnosti, na dobrobit građana.

    “Promocija duha Dejtona je napravila zastoj u BiH i to je bila greška. Stav rukovodstva Srpske je da je usljed najvećih promjena u međunarodnom sistemu i odnosa između velikih sila nakon završetka Hladnog rata, potrebno razmotriti uticaj globalnih geopolitičkih procesa na njenu međunarodnu poziciju, ponavljajući da je Dejtonski sporazum jedini garant političke stabilnosti, a samim tim, posljedično i bezbjednosti u BiH, ali i šire”, navedeno je između ostalog u informaciji.

  • Dodik, Cvijanovićeva i Višković kod Stanivukovića

    Dodik, Cvijanovićeva i Višković kod Stanivukovića

    Rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa predsjednicom Željkom Cvijanović, Miloradom Dodikom, srpskim članom Predsjedništva BiH i Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS došlo je danas u Gradsku upravu Banjaluka na sastanak sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem.

    Sastanak bi trebalo da počne oko 13.30 časova, nakon čega će biti konferencija za novinare na kojoj će biti više rečeno o temama samog sastanka.

    Sastanku prisustvuju i Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture RS, Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite, te Zora Vidović, ministar finansija RS.

  • CIK pozajmio novac od RAK-a, obezbijeđeno 9,7 miliona KM za izbore

    CIK pozajmio novac od RAK-a, obezbijeđeno 9,7 miliona KM za izbore

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je Nacrt budžeta za 2022. godinu ali i odluku kojom se osigurava 9,7 miliona KM za održavanje opštih izbora u oktobru ove godine.

    Odluka podrazumijeva da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), Centralnoj izbornoj komisiji BiH pozajmi 9,7 miliona KM koje će vratiti nakon što u konačnici bude usvojen budžet za 2022. godinu.

    Inače, CIK je za održavanje izbora tražio 12,5 miliona KM i pitanje je odakle će se i da li će se obezbjediti dodatnih 2,8 miliona KM koje trebaju CIK-u.

    Rok za obezbjeđenje novca za izbore bio je 19. maj ali nekoliko prethodnih pokušaja da se na Savjetu ministara BiH donese odluka o finansiranju izbora nisu imali podršku svih ministara.

  • Posebna sjednica NSRS na zahtjev Dodika, obraća se i ruski ambasador u BiH

    Posebna sjednica NSRS na zahtjev Dodika, obraća se i ruski ambasador u BiH

    Narodna skupština Republike Srpske održaće danas posebnu sjednicu u Banjaluci na kojoj bi trebalo da bude razmatrana informacija o međunarodnoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji – mjesto i uloga Republike Srpske.

    Sjednica je sazvana na zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

    Na sjednicu su pozvani predsjednici parlamentarnih političkih partija i imaće mogućnost da se obrate u trajanju do 10 minuta.

    Potpredsjednik parlamenta Denis Šulić rekao je ranije Srni da su predsjednici većine parlamentarnih stranaka najavili prisustvo posebnoj sjednici, na kojoj će uvodničar biti srpski član Predsjedništva Bih Milorad Dodik, a potom će se obratiti i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.

    Šulić je rekao da će se poslije ruskog ambasadora u parlamentu obratiti predsjednici svih političkih partija koje su se javile do petka, 3. juna, do 16.00 časova.

    On je istakao da je namjera rukovodstva Narodne skupštine da se čuje glas i vlasti i opozicije i svih političkih partija sa sjedištem u Republici Srpskoj o ovoj važnoj temi ne samo za Republiku Srpsku i BiH, nego i za region i svijet.

    Posebna sjednica, koju je zakazao Kolegijum Narodne skupštine, počeće u 15 časova.

  • “Savjet ministara usvaja odluku o finansiranju izbora”

    “Savjet ministara usvaja odluku o finansiranju izbora”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da će Savjet ministara donijeti odluku o finansiranju izbora prema zahtjevu Centralne izborne komisije.
    “Time će biti završena saga u vezi s ovim pitanjem”, naveo je Dodik na svom “Tviter” nalogu.

    Centralna izborna komisija BiH pozvala je ranije Savjet ministara da na sjednici zakazanoj za sutra u dnevni red uvrsti donošenje odluke o osiguranju finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje opštih izbora 2022. godine i tu odluku usvoji.

    Iz CIK-a su istakli da ova komisija za sprovođenje opštih izbora zahtijeva 12.568.000 KM, u šta nije uključen redovni godišnji budžet CIK-a.

  • Tegeltija poručio da nije tačno da je Lavrovu zabranjen ulazak u BiH

    Tegeltija poručio da nije tačno da je Lavrovu zabranjen ulazak u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da nije tačna izjava ministra inostranih poslova Bisere Turković da je šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu ili bilo kom ruskom funkcioneru zabranjen ulazak u BiH zbog krize u Ukrajini i odluka koje su donosile određene institcije EU.

    Tegeltija je rekao da je kod nadležnih agencija zaduženih za kontrolu ulaska u BiH provjeravao da li postoji eventualna zabrana ulaska i da mu je odgovoreno da niko nikada nije tako nešto razmatrao niti donio odluku.

    Odluku o zabrani bilo kom političkom predstavniku može samo donijeti Predsjedništvo BiH, a nakon toga će agencije nadležne za to provoditi tu odluku – pojasnio je Tegeltija.

    Pozivanja na stavove pojedinih institucija EU da na osnovu toga može biti zabranjen ulazak u BiH bilo kom, Tegeltija je rekao da nije tačno.

    – Ne postoji nikakva zabrana, niti je o tome razgovaralo Predsjedništvo BiH, niti Savjet ministara, a bez te dvije odluke to ne može da se donese – rekao je Tegeltija.

    On je istakao da nema nikakve potrebe uznemiravati građane netačnim informacijama jer veoma je jasno po kojim se procedurama zabranjuje ulazak u zemlju.

    – Bilo je sporadničnih zahtjeva prema pojedinim agencijama u BiH da se uvedu određene sankcije za pojedine kompanije, zabrana preleta i tome slično, ali je stav uvijek bio da će se to primjenjivati kada bude zvanična odluka Predsjedništva, a onda i Savjeta ministara – rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, svaka zemlja koja se opredijelila da uvodi sankcije prema pojedincima njihove vlade su o tome donosile odluke.

    Ako bi se BiH bilo kada na tako nešto odlučila, Tegeltija kaže da se takve odluke moraju donijeti kroz institucije.

    – To da li će neki ambasador mimo zvaničnog stava Predsjedništva prihvatiti neku rezoluciju ili slično ni na koji način ne obavezuje agencije za uvođenje sankcija prema pojedincima, jer one mogu da se donesu samo na osnovu odluke Predsjedništva BiH – zaključio je Tegeltija.

  • CIK: Objavljen birački spisak, građani da provjere podatke

    CIK: Objavljen birački spisak, građani da provjere podatke

    Izvod iz Privremenog biračkog spiska za opšte izbore od danas je izložen javnosti do 4. jula, saopštila je Centralna izborna komisija CIK BiH i pozvala sve državljane BiH s biračkim pravom da izvrše uvid.

    Izborne komisije dužne su da izlože izvode u elektronskoj ili u štampanoj formi u propisanom roku u centru za birački spisak, mjesnim zajednicama, na internet stranici opštine/grada ili izborne komisije i drugim pogodnim mjestima utvrđenim planom izlaganja Privremenog biračkog spiska.

    Na taj način birači mogu da pristupe, provjere i izvrše ispravku ili dopunu svojih podataka kod nadležnog organa, te se opredijele za biračku opciju /opština, odnosno mjesto glasanja i način glasanja – lično ili u odsustvu/.

    Ukoliko izborna komisija ocijeni da u određenom naseljenom mjestu, zbog nemogućnosti elektronske provjere birači neće biti u mogućnosti provjeriti svoje podatke, izvod iz Privremenog biračkog spiska za biračko mjesto koje se nalazi u tom naseljenom mjestu će se odštampati i izložiti na pogodno mjesto za izlaganje s ciljem dostupnosti navedenim biračima.

    CIK poziva sve državljane BiH s biračkim pravom da izvrše uvid u izvode iz Privremenog biračkog spiska, te da ukoliko utvrde potrebu za ispravkom i dopunom svojih podataka odmah kontaktiraju nadležni matični ured i centar za birački spisak kako bi se izvršile potrebne ispravke ili dopune.

    “Pozivamo sve one koji imaju informaciju da se na izvodima nalaze imena lica koja su umrla da o tome odmah obavijeste nadležni matični ured i centar za birački spisak kako bi se pokrenule procedure upisa tih lica u matičnu knjigu umrlih i da bi se izvršilo brisanje podataka tih lica sa biračkih spiskova koji će se koristiti za potrebe provođenja opštih izbora”, navodi se u saopštenju.

    Izvod iz Privremenog biračkog spiska izrađen je sa stanjem na dan raspisivanja izbora, odnosno 4. maja u elektronskoj verziji, po osnovnim izbornim jedinicama i biračkim mjestima sa prethodnih izbora.

    Izvod ne sadrži podatke o jedinstvenom matičnom broju i adresi birača, te je s tim u vezi CIK dostavila izvod iz Privremenog biračkog spiska opštinskim/gradskim izbornim komisijama.

    Iz CIK-a napominju da se izvod iz Privremenog biračkog spiska izlaže na uvid javnosti u periodu od 120 do 90 dana prije dana održavanja izbora.

    Izlaganje izvoda iz Privremenog biračkog spiska na uvid javnosti izuzetno je značajno u segmentu tačnosti, ažurnosti i ukupnog integriteta Centralnog biračkog spiska, napominju iz CIK-a.

    Opšti izbori u BiH zakazani su za 2. oktobar ove godine.

  • Povezivanje auto-putem Višegrada sa Srbijom od velikog značaja

    Povezivanje auto-putem Višegrada sa Srbijom od velikog značaja

    Srbija je i dalje insistira na povezivanju Užica, preko Kotromana sa Višegradom. Brojni turisti koji dolaze iz Srbije u Republiku Srpsku i Višegrad, kažu da je povezivanjem auto-puta Beograd – Čačak, Republika Srpska bliža nego do sada. Ideja da se i od Zlatiborske petlje dokle je planirano povezivanje iz Čačka, treba nastaviti i do Višegrada, auto-put ili brza cesta, jer prirodne ljepote kakve ima Srpska, trebaju da vide svi, kažu turisti koji rado dolaze u Višegrad i Andrićgrad za vrijeme praznika i godišnjih odmora.

    Za bolje povezivanje sa Srbijom zalaže se i načelnik opštine Višegrad. Mladen Đurević, već drugi načelnički mandat zagovara rutu povezivanja Beograda do Sarajeva preko Višegrada. Bratskim odnosima sa Srbijom i dobrim odnosima sa Vladom Republike Srpske, Višegrad je kaže i danas glavna ruta koja turistički, ali i ekonomski treba da poveže još jače Srbiju sa Republikom Srpskom.

    Đurević je za svoju dugogodišnju borbu dobio podršku i od gradonačelnika Istočnog Sarajeva. Ljubiša Ćosić kaže da je putna infrastruktura najbitnija za razvoj ne samo opština, gradova, već i država. Zbog toga je kaže jako bitno da se sa Srbijom poveže Istočno Sarajevo i Sarajevo preko Višegrada, jer je jedna od najbogatijih opština koja ima prirodne turističke i ljekovite potencijale.

    Srbija i Republika Srpska saglasne su da se putno moraju povezivati, ali političko Sarajevo kao i uvijek koči sve dobre ideje koje za cilj imaju ekonomski razvoj i povezivanje ljudi. Najbolji primjer za to je srpska inicijativa za povezivanje Beograda i Sarajeva, ali u Sarajevu ni nakon pet godina nisu definisali da li im je prioritet Tuzla ili Višegrad. Što se Srpske i Srbije tiče, obje rute trebaju da se grade.