VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Tegeltija se nada da će BiH uskoro postati dio “Otvorenog Balkana”

    Tegeltija se nada da će BiH uskoro postati dio “Otvorenog Balkana”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da većina u BiH apsolutno podržava inicijativu “Otvoreni Balkan” i da se nada da će u veoma kratkom roku postati njen dio, a otpor u političkim krugovima u BiH smatra da je uzrokovan nerazumijevanjem cijelog procesa.

    Otvoreni Balkanje odličan projekat. To je inicijativa koja pruža mogućnost da sami odlučujemo šta želimo, u kojoj niko nikome ne nameće rješenja.Otvoreni Balkan` može da ponudi i više nego što se mislilo, posebno ako se osvrnemo na izazove i probleme u kojima se sada nalazimo i koji su pred nama, a djelimično su izazvani i krizom u Ukrajini, ali i nekim drugim dešavanjima u svijetu – rekao je Tegeltija za Politiku.

    Tegeltija je istakao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Samitu “Otvoreni Balkan” u Ohridu predložio da formiraju zajednički tim koji će se baviti problemima i nuditi rješenja za sve zemlje zapadnog Balkana.

    – Prijedlog da zajednički analiziramo naše resurse energenata, hrane i da jedni drugima pomognemo u tom projektu znak je da Otvoreni Balkan nudi rješenja. Kada koristi od ekonomske saradnje budu vidjeli i građani i poslovna zajednica, onda to može da postane sve ono što mi želimo u ovom trenutku – rekao je Tegeltija.

    On podsjeća da su dugo svi tražili rješenja izvan zapadnog Balkana, uzdali se da će ih naći u EU, a “Otvoreni Balkan” omogućava da kroz dogovor budu određeni prioriteti šta je to što je važno za građane i poslovnu zajednicu.

    Tegeltija je istakao da nikada više ne bi trebalo da se dogode situacije iz devedesetih nakon što bude izgrađeno povjerenje između poslovne zajednice i među građanima.

    – Smatram da ćemo se, kada ova inicijativa u cjelosti zaživi, mnogo lakše kretati ka evrointegracijama, koje su, na kraju, ključni spoljnotrgovinski interes svih zemalja `Otvorenog Balkana – kaže predsjedavajući Savjeta ministara.

    Tegeltija je dodao da je u razgovorima sa poslovnom zajednicom i građanima uvidio da postoji velika podrška za ovu inicijativu, koja bi omogućila i zajednički nastup na trećem tržištu.

    – Većina u BiH apsolutno podržava Otvoreni Balkan i nadam se da će BiH u veoma kratkom roku postati dio te inicijative – rekao je Tegeltija, ocijenivši da otpor u političkim krugovima u BiH postoji zbog nerazumijevanja cijelog procesa.

    Prema njegovim riječima, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik DŽaferović ne žele uopšte da razgovaraju o inicijativi, iako nemaju nikakvih argumenata zbog čega inicijativa nije dobra za BiH i zašto ne žele uopšte da je razmatraju.

    – Ako ostanemo na periferiji, ako ne budemo dio inicijative, doći ćemo u situaciju da stojimo po strani i gledamo kako drugi uživaju u pogodnostima koje donosi. Ne želim da budem svjedok i gledam kako roba i kamioni iz BiH stoje na granicama, dok oni koji pripadaju zemljama Otvorenog Balkana nesmetano prolaze. Smatram da niko u BiH nema pravo da naše građane i poslovnu zajednicu dovodi u tu situaciju -rekao je Tegeltija.

    On je istakao da će nastaviti razgovore s poslovnom zajednicom i političkim elitama u BiH kako bi pokušao objasniti koliko je važno da BiH bude dio te inicijative.

    Tegeltija je podsjetio da je prije samita u Ohridu ponovo pisao članovima Predsjedništva BiH da odobre pristupanje BiH “Otvorenom Balkanu”, te najavio da će još jednom pokušati da im iznese razloge zbog čega BiH treba da bude dio ove inicijative.

    – Nadam se da ću naići na razumijevanje jer poruke da treba da budemo dio Otvorenog Balkana koje dolaze iz poslovne zajednice mnogo su glasnije i jasnije od nemuštih izgovora političara koji su suprotnog stava – rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je izrazio zahvalnost što je nedavno u Ohridu prisustvovao Samitu “Otvoreni Balkan”, uz očekivanje da je posljednji iz BiH koji ovom samitu prisustvuje u svojstvu posmatrača.

  • Tegeltija: BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem može biti članica EU

    Tegeltija: BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem može biti članica EU

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ocijenio je da BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem apsolutno može biti članica EU i da Dejtonski sporazum i EU integracije nisu suprotstavljeni.

    Tegeltija je podsjetio da ima sličnih zemalja članica EU koje imaju decentralizovani sistem vlasti, kao što ima BiH, i koje su, kao takve, od početka članice EU.

    Naravno, istakao je on, nekima je to u BiH izgovor kojim bi željeli da kroz proces evropskih integracija promijene ustavno uređenje BiH kako bi se napravila unitarizacija BiH.

    “Evropske integracije nam jesu cilj, ali nisu način da se mijenja Ustav BiH na neustavan način. Naši unutrašnji odnosi imaju mnogo otvorenih pitanja, ali ta rješenja se ne mogu nametati sa strane”, rekao je Tegeltija za beogradski list “Politika”.

    Prema njegovim riječima, odgovori na unutrašnja otvorena pitanja moraju se postići dijalogom i konsenzusom, kao osnovnim načinom funkcionisanja u državi koju čine tri konstitutivna naroda i dva entiteta.

    “Ko želi da zaobiđe ili zanemaruje to osnovno opredjeljenje, ruši Ustav BiH”, istakao je Tegeltija.

    On je podsjetio da su sve zemlje Balkana kao svoj spoljnopolitički cilj postavile pristupanje EU i nalaze se u različitim fazama tog procesa, ali i da je prije nekoliko godina Brisel donio odluku da zaustavi proces proširenja EU zbog svojih unutrašnjih reformi.

    Tegeltija je dodao da je danas ponovo pod upitnikom dodjeljivanje statusa kandidata zemljama Balkana zbog događaja u Ukrajini.

    On je napomenuo da se zemlje Balkana više od deset godina bore s tim procesom pridruživanja i da će nastaviti da sprovodi reforme.

    “A da li će Evropa biti spremna i kada će biti spremna da prihvati zemlje zapadnog Balkana u EU, ostaje da vidimo. Ipak, ne možemo da stojimo u mjestu dok oni ne odluče. Moramo između sebe da sarađujemo, moramo biti spremni i međusobno razvijati unutrašnje kapacitete”, naveo je on.

    Tegeltija je rekao da je njegova osnovna poruka za građane Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, sa nedavno održanog samita “Otvoreni Balkan”, gdje je ispred BiH učestvovao kao gost – da budu strpljivi i da će vrlo brzo imati prilike da se uvjere u prednosti ove inicijative.

    Suština poruke je u riječima jednog građanina Sjeverne Makedonije, koji mi je, na obali jednog od najljepših jezera na svijetu, Ohridu, rekao i tome se pridružujem: “Dajte, napravite taj ‘Otvoreni Balkan’, otvorite granice da živimo kao ljudi”, rekao je Tegeltija.

  • Opozicija u Višegradu slavi opoziv načelnika SNSD-a

    Opozicija u Višegradu slavi opoziv načelnika SNSD-a

    Prema nezvaničnim rezultatima građani Višegrada su opozvali načelnika Mladena Đurovića iz SNSD-a, tvrde u opozicionom taboru, koji predvodi SDS.
    Prema prvim preliminarnim rezultatima na današnjem referendumu za Đurevićevev opoziv glasalo je 2.712 građana, protiv je bilo 2.623, dok još nije prebrojano 897 glasova građana koji su se izjašnjavali putem mobilnog tima i poštom.

    Iako se očekuje prebrojavanje glasova putem pošte, gdje pravo glasa ima 831 birač, a koji će odlučiti o opozivu načelnika Višegrada, opozicione stranke predvođene SDS-om već slave.

  • Šarl Mišel potvrdio šta piše u dokumentu: Očuvanje i izgradnja BiH koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima

    Šarl Mišel potvrdio šta piše u dokumentu: Očuvanje i izgradnja BiH koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa Ostalima

    U prisustvu predsjednika Evropskog vijeća Šarla Mišela (Charles Michel) i visokog predstavnika Evropske unije Žozepa Borelja (Josep Borrell), održan je sastanak lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 12. juna 2022. godine u Briselu i usvojio sljedeći politički sporazum.

    Dokument pod nazivom ‘Politički dogovor o načelima osiguravanja funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu‘ je prihvaćen uz suzdržanost lidera PDP-a Branislava Borenovića i DNS-a Nenada Nešića. Sastanku nisu prisustvovali lider HDZ BiH Dragan Čović, SBB BiH Fahrudin Radončić i SDS-a Mirko Šarović.

    Kako se navodi na zvaničnoj stranici Evropskog savjeta, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine prihvatanjem dokumenta ponavljaju svoju predanost:

    – očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine koju čine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te građani Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od dva entiteta i Brčko Distrikta, uspostavljena u skladu s Ustavom i Opštim okvirnim sporazumom za mir;

    – poštivanju načela vladavine prava i provođenju slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvoju demokratskih institucija na svim nivoima vlada/vlasti;

    – načelima i vrijednostima na kojima se temelje Evropska unija i demokratska društva kao i budućnosti Bosne i Hercegovine unutar Evropske unije;

    Naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije,

    Sudionici potvrđuju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, imajući na umu “Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda ES‑11/1 o agresiji na Ukrajinu”, usvojenu 2. marta 2022. godine (Predstavnici Republike Srpske pozivaju na raspravu i donošenje odluke u Predsjedništvu BiH o situaciji u Ukrajini)

    Za postizanje ovih ciljeva, sudionici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

    Čelnici političkih stranaka i članovi Predsjedništva:

    1. Predani su prosperitetu, demokratskom funkcioniranju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, te se obavezuju da će konstruktivno poduzeti potrebne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.
    2. Naglašavaju važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njene kontinuirane prisutnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se održalo sigurno okruženje.
    3. Predani su potpunom poštivanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, te konstruktivno radeći zajedno na njihovoj provedbi u dobroj vjeri, s ciljem osiguravanja usklađenosti s europskim standardima.
    4. Poduzeće sve potrebne korake kako bi Opšti izbori 2022. bili organizirani efikasno i provedeni na uredan način, uz potrebna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.
    5. Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi se osiguralo brzo formiranje novih zakonodavnih i izvršnih vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima.
    6. Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi se napredovalo na putu prema EU i odgovorilo na težnje građana.
    7. U tom kontekstu, nastojat će hitno i najkasnije u roku od šest mjeseci od formiranja svih tijela donijeti:
    8. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine (VSTS) i Zakon o sudovima;
    9. Zakon o sprječavanju sukoba interesa;
    10. Zakon o javnim nabavkama;
    11. izborne reforme i one ograničene ustavne reforme koje su potrebne kako bi se osigurala puna usklađenost s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a;
    12. mjere za potpunu obnovu redovnog političkog dijaloga s EU, uključujući kroz strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i poduzimanje svih potrebnih koraka kako bi zemlja imala koristi od EU fondova u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući pravodobnu ratifikaciju financijskog okvira i Sporazum o partnerstvu.
    13. Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, pristaju poduzeti sljedeće korake:
    14. osigurati potpuno funkcioniranje institucija na nivou Bosne i Hercegovine i osigurati da se odluke u skladu s nadležnostima na nivou Bosne i Hercegovine donose na tom nivou, te poduzeti konstruktivan dijalog nakon izbora o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja zemlje, uključujući usvajanje strategije na nivou cijele države u područjima podijeljenih nadležnosti, u skladu s ključnim prioritetom koji zahtijeva osiguranje pravne sigurnosti u raspodjeli nadležnosti među nivoima vlasti;
    15. ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanjem da tijela za provedbu zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnih progona i pravomoćnih osuda, uključujući one na visokom nivou.
    16. kretati se ka poboljšanju cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.
    17. nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući provedbu i saradnju u područjima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu s člankom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
    18. Predani su poduzeti konkretne korake za promovisanje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevladavanja naslijeđa rata, u skladu s ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u povodu 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    19. Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja za završetak gore navedenih radnji.

    Izjavu prihvataju: Petar Đokić (SP), Milorad Dodik (SNSD, i član Predsjedništva BiH), Šefik Džaferović (SDA, predsjedavajući Predsjedništva BiH), Edin Forto (NS), Bakir Izetbegović (SDA), Elmedin Konaković (NiP), Željko Komšić (DF, član Predsjedništva BiH), Nermin Nikšić (SDP), Nermin Ogrešević (NES), Elzina Pirić (PDA), Senad Šepić (NB), Nenad Stevandić (US).

  • “Nejednak tretman u distribuciji međunarodnog novca u BiH”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je danas da nije zadovoljan tretmanom i načinom na koji međunarodne finansijske organizacije distribuiraju sredstva u primarne i prerađivačke kapacitete u BiH, jer Federacija BiH ima neku vrstu primata u odnosu na Republiku Srpsku.

    Košarac je istakao da proizvodi iz Srpske ipunjavaju standarde iz mnogih razvijenijih zemalja i da mogu biti etablirani na svim evropskim i svjetskim tržištima.

    – U Republici Srpskoj imamo jako razvijene primarne i prerađivačke kapacitete, a onda kada međunarodna zajednica raspiše neku vrstu konkursa za određena sredstva ti ljudi ih ne dobiju, a proizvod naših ljudi iz Republike Srpske se nalazi na evropskim tržištima – rekao je Košarac novinarima u Vlasenici, gdje je otvorio Sajam domaćih prehrambenih proizvoda “Naše je bolje”.

    On je rekao da u tom domenu Federacija BiH ima neku vrstu primata i da želi da to promijeni jer smatra da vrijedni ljudi iz Republike Srpske i kompanije koje se bave proizvodnjom imaju etablirane proizvode na evropskim tržištima.

    – S tog aspekta mislim da lokalne zajednice u Srpskoj i FBiH treba da imaju adekvatnu participaciju iz nekih međunarodnih finansijskih tokova, što danas nažalost, nije jednako – dodao je Košarac.

    On je rekao da se s druge strane ovdje potvrđuje da je Vlasenica mjesto okupljanja ljudi iz Republike Srpske i da ga to raduje jer su na Sajam došli vrijedni ljudi da pokažu šta mogu da naprave i šta mogu da ponude da bi upotpunili privrednu trpezu Republike Srpske.

    Da zajedničkim naporima vrijednih ljudi širom Republike Srpske, uz sve napore institucija Srpske promovišemo naše proizvode i to i radimo, potpuno svjesni činjenice da ispunjavamo standarde iz mnogo razvijenijih zemalja i da naši proizvodi mogu biti etablirani na svim evropskim i svjetskim tržištima – naveo je Košarac.

    On je dodao da je “to naša prednost”.

    – To je naša politika da okupljeni oko institucija Republike Srpske, kroz politike naših institucija, damo doprinos i šansu svim ljudima koji žele da žive od svog rada i mi smo tu, Republika Srpska radi kvalitetno – naglasio je Košarac.

    On je rekao da je danas u Vlasenici razgovarao sa poljoprivrednim proizvođačima i da ga posebno oduševljava vjera prema Republici Srpskoj i njenim institucijama.

    – To je naša snaga, snaga je da okupljamo ljude i u Vlasenici i u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Bijeljini, svim gradovima Republike Srpske, da pokažemo našu prostu vrijednost koja kaže da želimo da živimo od svoga rada, da možemo da prepoznamo sve trendove u svijetu – naveo je Košarac.

    On je rekao da je danas ozbiljna zemlja ona koja obezbijedi dovoljno hrane i energije i da, s obzirom na sve izazove, Republika Srpska pokazuje da je ozbiljna država.

    – Sredstva koja se plasiraju kroz različite fondove u poljoprivredi govore o tome da želimo da imamo dovoljne količine hrane za naše stanovništvo, kroz politiku energetskog sektora pokazujemo, a oni su vidljivi, da želimo energetsku stabilnost za građane i stanovništvo Republike Srpske i za privredne potencijale Srpske – naveo je Košarac.

    On je rekao da je činjenica da je Republika Srpslka stabilna, da ima viziju, da ima vrlo razvijene politike razvoja i da to građani prepoznaju.

    Košarac je na otvoranju Sajma u Vlasenici istakao da je dimenzija agro-turizma jedna vrsta dopune onoga što objektivno ova lokalna zajednica može da pruži.

    On je naveo da načelnik opštine Vlasenica Miroslav Kraljević ima viziju i da je vidljivo da je poljoprivreda jedan segment politika koje afirmiše putem lokalne strukture.

    Košarac je rekao da ga posebno raduje vizija da je turizam definisan kao jedna od privrednih grana koja ima potencijal ovdje gdje se pokušavaju uložiti dodatni napori, napominjući da je i Vlada Republike Srpske donijela odluku u pogledu investicije u Ski-centar “Igrišta”.

    – Ova dimenzija agro-turizma – poljoprivreda jedna je vrsta dopune onoga što objektivno Vlasenica može da pruži. Ono što želimo zajedno da radimo u budućem periodu jeste da vidimo kako i zajednički nivo BiH može dati doprinos svim naporima koje ulaže Vlada Republike Srpske, a oni su vidljivi kroz poslovne politike, sredstva iz Kompenzacionog fonda – izjavio je Košarac.

    Sajmu, na kojem se predstavilo oko 50 izlagača iz cijele Republike Srpske, prisustvovali su i predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Stevo Savić i direktor Turističke organizacije Republike Srpske Miodrag Lončarević.

    Sajam organizuje opština Vlasenica pod pokroviteljstvo Privredne komore Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

  • Komšić potvrdio da dokument nije potpisan

    Komšić potvrdio da dokument nije potpisan

    Da zajednički dokument u Briselu nije potpisan potvrdio je i predsjednik DF, Željko Komšić.

    Dokument na kraju nije potpisan. U osnovi, ne radi se o lošem dokumentu; pogotovo sam zadovoljan činjenicom da se u njemu navodi potreba za implementacijom svih presuda Evropskog suda za ljudska prava – rekao je Komšić.

    Prema njegovim riječima, načelno su ga prihvatile sve probosanske stranke, tj. one sa sjedištem u Federaciji BiH.

    – Prihvatio ga je na kraju i Dodik, valjda iz straha od sankcija. Istina, Dodik se mnogo mučio; prvo je prihvatio, pa odbio i na kraju prihvatio. S druge strane, nije prihvaćen od Borenovića i Nešića, a i Stevandić se bunio – rekao je Komšić, saopšteno je iz njegovog kabineta.

    Što se njega tiče, kaže Komšić, ako se ovakva vrsta dokumenta može iz EU tumačiti kao napredak i ako će to biti dovoljno, kako bi dobili podršku za kandidatski status, onda nema ništa protiv.

    – A to što su protiv oni koji dobacuju iz hotelskih soba, jer se ne razgovara isključivo o njihovim željama, to je njihov problem – poručuje Komšić.

  • Dodik: Ništa nije potpisano

    Dodik: Ništa nije potpisano

    Srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je na Tviteru da na sastanku u Briselu ništa nije potpisano.

    Sastanak lidera parlamentarnih stranaka u BiH sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom počeo je danas oko 15 časova, a kako su mediji naveli, sporan je dokument, odnosno dio političkog sporazuma koji se tiče odnosa BiH prema rusko-ukrajinskom sukobu.

    Dodik je ranije izjavio da neće dozvoliti da se potpiše bilo kakav politički dokument u kome se na bilo koji način kvalifikuju sukobi u Ukrajini.

    Mediji pišu da su sporazum podržale stranke sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, DF, NiP, NS, PDA, NES i NB).

  • Dodik traži da se iz dokumenta izbaci osuda ruske agresije na Ukrajinu

    SASTANAK U TOKU
    0
    Brisel: Dodik traži da se iz dokumenta izbaci osuda ruske agresije na Ukrajinu
    M. G.
    8

    8 min
    Facebook
    Messenger
    Twitter
    Email
    Email
    Dokument koji je na potpisivanje liderima političkih partija u BiH ponudila Evropska unija na današnjem sastanku u Briselu, izazvao je, očekivano, još veću polarizaciju među prisutnima.

    Prema pouzdanim informacijama, dok su lideri političkih partija sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP, DF, NiP, NS, PDA i NB) pokazali spremnost da potpišu ovaj sporazum, stranke iz Republike Srpske to odbijaju, a kako stvari trenutno stoje, dokument neće potpisati ni lider HDZ-a Dragan Čović.
    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, naime, traži od evropskih zvaničnika da iz sporazuma u potpunosti izbace klauzulu koja se odnosi na osudu ruske agresije na Ukrajinu, što je i ranije najavio da će uraditi.

    S druge strane, njegov politički oponent, lider PDP-a Branislav Borenović rekao je da uopšte ne želi potpisati sporazum.”Vi imate luksuz da sebi možete priuštiti da mandat potrošite čekajući korumpiranu elitu da uvede vladavinu zakona. Moj narod i ja tu privilegiju nemamo. Mi se moramo suočiti sa surovom istinom. Korumpirani političari i evropske vrijednosti ne mogu zajedno. Zbog toga, ne očekujete od mene da sa njima potpišem bilo šta, jer moje i njihove vrijednosti nisu i ne mogu biti iste”, naveo je Borenović u svom obraćanju u Briselu.

    Od ranije je poznato da Čović neće prisustvovati sastanku zbog navodnih stomačnih problema, iako je dan prije najavio da ne želi ići na sastanak jer će tamo biti Željko Komšić.

  • Obilježen dan početka proboja “Koridora života”, od presudne važnosti u stvaranju Srpske

    Obilježen dan početka proboja “Koridora života”, od presudne važnosti u stvaranju Srpske

    Akcija “Koridor 92” jedna je od najsvjetlijih operacija Vojske Republike Srpske koja je bila od presudne važnosti u stvaranju i odbrani Srpske, poručeno je danas na skupu u Ristića Gaju kod Doboja, gdje je obilježeno 30 godina od početka proboja “Koridora života”.

    Bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić rekao je da je vojnom operacijom “Koridor 92” ratne 1992. godine obezbijeđena teritorijalna cjelovitost Republike Srpske, uspostavljena njena i veza Republike Srpske Krajine sa maticom Srbijom.

    On je podsjetio da je povod za najhumaniju operaciju bila smrt 12 beba u porodilištu u Banjaluci, zato što nisu imali kiseonika i nemogućnosti njegove dostave usljed kopneno-vazdušne blokade Organizacije Ujedinjenih nacija.

    “U mjestu Stanovi 10. juna održan je sastanak na kome je donesena odluka o proboju koridora, a dva dana ranije na ovom prosotru srpske jedinice stupile su u borbu sa jednicama HVO i regularne vojske Hrvatske”, rekao je novinarima Škorić.

    On je ocijenio da nije bilo te odluke i da srpske jedinice nisu preduzele akciju, neprijatelj bi ostvario svoj cilj da ugrozi Doboj.

    Škorić je naveo da su dešavanja u Sjekovcu kod Broda bili poruka šta se ovdje sprema i šta će se desiti sa Srbima na ovom prostoru.

    “Koridor nije imao alternative, Srbi su morali da se brane”, izjavio je Škorić.

    Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić rekao je da je Ristića Gaj jedno od istorijskih mjesta na kome se odaje pošta stradalim za Repbuliku Srpsku.

    “Sa ovog mjesta je krenula akcija Koridor života, koja je najsvjetlija operacija kojom je odblokiran zapadni dio Republike Srpske i Republike Srpske Krajine”, rekao je Jerinić.

    Jerinić je ocijenio da je ovom bitkom osnovana i uspostavljena Republika Srpska i zbog toga je bitno da mlađe generacije znaju šta se dešavalo na ovom mjestu.

    Predsjednik Odbora invalida u Boračkoj organizaciji Doboj Dušan Đukanović rekao je da je srpski narod na ovom prostoru bio stjeran na ivicu života ili smrti zbog čega se morao organizovati i krenuti u odbrani svojih kuća, porodice i Republike Srpske.

    “Sve što se dešavala u Sijekovcu kod Broda, gdje je neprijatelj izvršio masakr srpskih civila, bio je znak da se moramo braniti”, rekao je Đukanović i naglasio da Spomen obilježje u Ristića Gaju jasno govori o težini rata i žrtvama koje su date za Republiku Srpsku.

    Milorad Nešić iz mjesta Malog Prnjavora, dijete poginulog borca, rekao je da je u vrijeme operacije bio srednjoškolac, kome je kao ratnim generacijama prekinuto školovanje i najljepši dio života.

    “Pokojni otac se vratio iz Austrije sa privremenog rada i priključio se Vojsci Republike Srpske za koju je život dao”, istakao je Nešić i dodao da je žal za izgubljenim ocem danas ista kao i 1992. godine.

    Nenad Radulović, iz zaseoka Zarječak, pripadnik Krnjinske brigade rekao je da je ranjen kod Broda.

    “Proboj Koridor je jedna od najhumanijih operacija i bila mi je čast da sam učestvovao u toj operaciji, kojom je stvorena država, Repbulika Srpska”, naglasio je Radulović.

    Operaciju “Koridor”, čijim završetkom je uspostavljena veza sa Srbijom i Srpska dobila kompaktnu teritoriju, izvele su snage 1. Krajiškog korpusa, Istočnobosanskog korpusa i policije Republike Srpske Krajine. Komandant operacije bio je tadašnji komandant 1. Krajiškog korpusa general Momir Talić.

    Vojna operacija “Koridor 92” trajala je od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Krajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.

    Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji “Koridor” poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Krajine.

    Kod Spomen-obilježja za 445 poginula borca sa prostora Krnjina u Ristića Gaju služen je parastos i položeni su vijenci i cvijeće.

    Vijence i cvijeće na spomen obilježje položili su predstavnici organizacija i udruženja proistekla iz Odbrambeno-otadžbinskog rata iz Doboja i stanara, gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, bivši komandant Krnjinske brigade Miko Škorić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić, predstavnici 3. Republika Srpka puka OSBiH i brojni građani sa prostra Krnjina, Stanara i Doboja.

    Centralna manifestacija obilježavanje proboja Koridora održaće se tradicionalno u nedelju uoči Vidovdana, ove godine u nedelju, 26. juna u Dugoj NJivi kod Modriče.

  • Sadržaj dokumenta koji danas u Briselu trebaju potpisati bh. zvaničnici

    Sadržaj dokumenta koji danas u Briselu trebaju potpisati bh. zvaničnici

    Od lidera političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji danas borave na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Charlesom Michelom u Briselu očekuje se potpisivanje zajedničkog dokumenta.

    Dokument, čiji sadržaj prenosi Istraga.ba, nosi naziv Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu.

    Kako stoji u dokumentu, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir.


    “Takođe, obavezuju se na poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti, kao i principe i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji”, stoji u dokumentu.

    Takođe, kako je navedeno u dokumentu, naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije.

    “Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjećaju na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine”, navodi se u dokumentu.

    Za postizanje ovih ciljeva, istaknuto je u dokumentu, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.

    U dokumentu su dalje navedene obaveze i opredjeljenja lidera političkih stranaka i članova Predsjedništva BiH:

    Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.

    Naglasiti važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuiranog prisustva u Bosni i Hercegovini radi održavanja sigurnog okruženja.

    Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te rade konstruktivno zajedno prema njihovoj dobroj namjeri, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.

    Preduzeti sve potrebne korake da Opšti izbori 2022. godine budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.

    Konstruktivno će sarađivati ​​nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavstva i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u zakonom propisanim rokovima.

    Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovao na putu ka EU i odgovorio na aspiracije ljudi.

    U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a; e) u potpunosti obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući kroz strukture SSP-a i poduzeti sve potrebne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i Partnerski sporazum.

    Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, saglasni su da preduzmu korake:


    a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke. u pogledu nadležnosti na državnom nivou preuzimaju se na državnom nivou, te da se nakon izbora preduzme konstruktivan dijalog o temeljnim pitanjima koja se tiču ​​funkcioniranja države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje strategija za cijelu zemlju u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključni prioritet koji zahtijeva da se osigura pravna sigurnost u raspodjeli nadležnosti između nivoa vlasti b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanje da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, uključujući i visoke nivo. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.

    Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

    Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promovisanje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Pozdravljaju aktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja u cilju završetka gore navedenih aktivnosti.