VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Novitović: Drina se postepeno povlači iz zaplavljenih naselja

    Novitović: Drina se postepeno povlači iz zaplavljenih naselja

    Vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović rekao je danas da se rijeka Drina postepeno povlači sa zaplavljenih naselja i oraničnih površina u Zvorniku, te da je grad izuzetno odgovorno postupio prethodnih dana u pomaganju i spašavanju građana iz poplavljenih područja.

    Novitović je, nakon obilaska poplavljenih područja sa zamjenikom gradonačelnika Zvornika Bojanom Ivanovićem, istakao da su preduzete sve preventivne mjere, angažovana Služba civilne zaštite, Profesionalna vatrogasno spasilačka jedinica, komunalna i druga preduzeća, a sve s ciljem da se smanji nagli prodor vode u ugrožena naselja.

    On je dodao da je Ivanović sa odgovarajućim sužbama svakoga dana i noću bio na terenu, preduzimao i rukovodio sve mjere koje su predviđene Planom odbrane od poplava u ovoj lokalnoj zajednici, čime su znatno smanjene posljedice obilnih padavina.

    Novitović je rekao da je neprestalno praćena situacija, dotok vode u akumulacije, kao i protoci u slivu Drine na poručju Bajine Bašte, Višegrada i Zvornika.

    “Povezali smo u sistem zaštite i spasavanja i građane, lokalnu zajednicu, republičke organizacije i Vladu Republike Srpske”, naveo je Novitović.

    On je dodao da su se slušale i sugestije predsjednika Republike i Vlade Srpske, ali i građana za sve one specifičnosti lokalne zajednice ili mikroprostora kako bi se na najbolji način prošlo kroz ovu situaciju.

    Ivanović je rekao da je danas situacija nešto bolja i da očekuje da u narednom periodu dođe do stagnacije vodostaja.

    “Što se tiče Gradske uprave i naših službi, mi smo danonoćno na terenu, gdje pomažemo našem stanovništvu. Zahvaljujući pravovremenim informacijama, imali smo vremena da reagujemo, organizujemo i pomognemo iznošenje namještaja, dostavimo vreće sa pijeskom i preduzmemo druge mjere tako da bi šteta sigurno bila veća da se nije intervenisalo pravovremeno”, rekao je Ivanović.

    Zamjenik gradonačelnika najavio je da će, ukoliko rijeka Drina ne bude više rasla, biti preduzete mjere na sanaciji posljedica poplave.

    “Dostavićemo pumpe da se izbaci voda iz podruma i garaža, organizovati sprovođenje dezinfekcije, čišćenje ulica i ostalih površina, a već u ponedjeljak, 23. januara, počeće da radi gradska Komisija za procjenu štete”, rekao je Ivanović.

    On je naglasio da će se u narednom morati iznaći sredstva da se uradi obaloutvrda na plavnom dijelu Drine, kako stanovnici u ovih 50 kuća ne bi morali da strahuju svaki put kada pada jača kiša i da se više ne dešavaju poplave.

    Krizni štab za vanredne situacije grada Zvornika saopštio je danas da se voda povukla iz većine od 10 stambenih objekata u karakajskom naselju Terminal i vikend-naselju Srednji Šepak.

    Voda se postepeno povlači i sa poljoprivrednog zemljišta u Roćeviću, Šepku i Tršiću.

    Protok na Hidroelektrani Mali Zvornik iznosi 1.888 metara kubnih u sekundi, dok je dotok 1.830 metara kubnih u sekundi.

    Maksimalni protok Drine zabilježen je u toku noći između 19. i 20. januara, kada je iznosio 2.390 metara kubnih u sekundi.

    Rijeka Hoča se povukla u korito, a uobičajeni protok ima i rijeka Sapna.

    Iz Gradske uprave Zvornik navode da će obezbijediti pumpe za izbacivanje vode iz podrumskih prostorija i garaža, isušivače, dezifekciju prostorija u koje je voda ušla, čišćenje ulica i dvorišta, a već od ponedjeljka Komisija za procjenu štete obilaziće teren radi utvrđivanja posljedica poplave.

    U saopštenju se dodaje da će Grad Zvornik nastojati da u saradnji sa Vladom Republike Srpske pruži pomoć građanima u saniranju štete koju su pretrpili, a koja je, zahvaljujući pravovremenom reagovanju nadležnih ublažena i znatno manja nego da nije bilo preventivnih mjera.

    Pripadnici Službe civilne zaštite sa rezervnim sastavom i Profesionalne vatrogasno spasilačke jedinice nastavljaju da dežuraju radi preventivnog djelovanja.

  • Promet na banjalučkom aerodromu porastao za 129,1%

    Promet na banjalučkom aerodromu porastao za 129,1%

    Promet na banjalučkom aerodromu imao je lani porast od čak 129,1 odsto u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, što ovu vazdušnu luku, procentualno gledano, čini rekorderom u cijelioj regiji bivše Jugoslavije.

    Kao štp su “Nezavisne” već pisale, aerodrom u Mahovljanima u 2022. godini opslužio je 343. 009 putnika. Ovo je čak 193.316 putnika više nego tri godine ranije, kada ih je zabilježeno 149.693.

    Posmatrano u apsolutnim brojkama, Aerodrom Priština je zabilježio najveće poboljšanje u odnosu na performanse prije pandemije, dodavši preko 600.000 putnika. Slijedio ga je Zadar, koji je u jednoj godini prevezao preko milion putnika, odnosno oko 300.000 više. Dobrim rezultatima može se pohvaliti i Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je lani imao 1.377.348 putnika, ili za 233 hiljade više nego 2019. godine.

    Inače, 24 komercijalna aerodroma u bivšoj Jugoslaviji prevezla su preko 26 miliona putnika u 2022. godini, tokom koje su se ostaci pandemije virusa korona još uvijek osjećali, posebno tokom prvog kvartala godine.

    Nekoliko aerodroma registrovalo je najprometniju godinu u istoriji, uključujući Prištinu, Sarajevo, Zadar, Banjaluku i Portorož. S druge strane, neki aerodromi su bili snažno pogođeni ratom u Ukrajini koji je počeo u februaru 2022. godine, a posebno Tivat i Pula. Sve u svemu, jedan broj aerodroma u bivšoj Jugoslaviji zabilježio je brži tempo oporavka od evropskog prosjeka, među kojima su Beograd, Zagreb, Split, Skoplje, Podgorica i Niš, piše EX-YU Aviation.

    Aerodrom Ljubljana je zabilježio najveći pad broja putnika, što ga čini jednim od aerodroma koji se najsporije oporavljaju u glavnim gradovima u Evropi. Slijedi Dubrovnik, a zatim Tivat, gdje je izbijanja rata zadalo veliki udarac gubitkom ruskog, ukrajinskog i bjeloruskog tržišta. Rusija je bila najveće avio tržište Tivta prije Covida-19.

    Sveukupno gledano, beogradski aerodrom je zadržao svoju poziciju najprometnijeg u bivšoj Jugoslaviji, dok se Zagreb vratio na drugu poziciju prvi put od 2019. godine, nadmašivši i Prištinu i Split, koji su ga pretekli tokom pandemije 2020. i 2021. godine. prvi put, Skoplje je bilo na samo 10.000 putnika od prestizanja svojih kolega u Dubrovniku, dok je Sarajevo preteklo Podgoricu. Uprkos bankrotu Montenegro Airlinesa 2019. godine, Aerodrom Podgorica je uspio skoro nadmašiti svoje rekordne rezultate iz 2019. godine, i stigao je samo 2,4% ispod cifara prije pandemije. Kraljevački aerodrom Morava debitovao je na listi, sa 13.683 putnika tokom prve pune godine rada.

  • U Srpskoj vodostaji rijeka u blagoj stagnaciji

    U Srpskoj vodostaji rijeka u blagoj stagnaciji

    Bijeljina je najugroženija lokalna zajednica u Srpskoj gdje su na snazi vanredne mjere odbrane od poplava, ali je vodostaj rijeke Drine u stagnaciji.

    Rijeka Drina na području grada Zvornika je u blagoj stagnaciji.

    “U Zvorniku je bolja situacija, dosta stabilnije, a noć je protekla bet intervencija”, rekao je za RTRS Bojan Ivanović, zamjenik gradonačelnika Zvornika.

    Rijeke Sapna i Hoča u normalnom su protoku i situacija se postepeno stabilizije, a Drina se polako povlači iz poplavljenih naselja Terminal u Karakaju i Donjem Šepku. Na području opštine Rudo vodostaj rijeke Lim je u blagom opadanju.

    “U Rudom nemamo ugroženog stanovništva, sutuacija je dosta povoljnija u odnosu na jučerašnji dan”, naveo je Јovica Vidaković, zamjenik načelnika Opštinskog kriznog štaba.

    I u Foči su rijeke u postepenom opadanju.

    U Višegradu stanje stabilno.

    Za područje Dubičke ravni, u opštini Kozarska Dubica, proglašeno je stanje redovne odbrane od poplava, nakon što vodostaj Save ima tendenciju daljeg rasta.

    Sana i Una stagniraju, a ugroženih objekata nema. Na području Banjaluke situacija je stabilna. Vodostaj Vrbasa, iako je bio u porastu , polako opada.

  • Novitović: Situacija pod kontrolom, preduzimaju se mjere zaštite

    Novitović: Situacija pod kontrolom, preduzimaju se mjere zaštite

    U Republici Srpskoj je situacija stabilna i pod kontrolom, prati se stanje vodotoka i sve informacije sa terena blagovremeno se analiziraju, te preduzimaju mjere na zaštiti ljudskih života i imovine, rekao je Srni vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Milan Novitović.

    Novitović je naveo da je na području Zvornika i Bijeljine situacija očekivana i da će se tokom vikenda plavni talas spuštati u taj dio.

    On je naveo da se može očekivati da Drina poplavi niže dijelove, kao što je to u dijelu naselja u Zvorniku na terminalu.

    Novitović je naglasio da je nekoliko objekata zaplavljeno od Drine i rijeke Hoče i dio vikend naselja u Janji.

    “Velika je količina vode u rijeci Savi i otežano je ulijevanje Drine što može imati za posljedicu da se Drina dodatno izlije u dijelu Janje i Popova, ali ništa alrmantno”, rekao je Novitović.

    Novitović je rekao da je vodostaj Une, Sane i Vrbasa u porastu, da se situacija prati i sve nadležne službe su blagovremeno preduzele zakonom propisanje radnje.

    On je naveo da je na području Hercegovne stabilno stanje, prestale su padavine, nema prijetnji ni rizika, a što se tiče Foče, vodostaj rijeke Drine je u opadanju, Ćehotina ima rast i blago izlivanje na dijelu ušća, ali nema ugroženih objekata.

    Prema njegovim riječima, u Rudom Lim i dalje ima izuzetno velik vodostaj i veliki dotok vod, ali nema ugroženih objekata niti života.

  • Komšićeva i Džaferovićeva apelacija: Ustavni sud BiH nije donio odluku

    Komšićeva i Džaferovićeva apelacija: Ustavni sud BiH nije donio odluku

    Ustavni sud BiH nije donio odluku po zahtjevu Željka Komšića i Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH /FBiH/ i Izbornog zakona BiH koje je Kristijan Šmit nametnuo 2. oktobra prošle godine.
    Odluka u ovom predmetu nije donesena i o njemu će se odlučivati na nekoj od narednih plenarnih sjednica, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Šmit je ove nametnute odluke opisao kao “mjere funkcionalnosti koje će spriječiti blokade FBiH i omogućiti blagovremenu implementaciju izbornih rezultata”.

    Termin zajedničke institucije nije ustavan

    Ustavni sud BiH odbacio je zahtjev Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti člana 14 Zakona o državljanstvu BiH, za koji apelant smatra da je diskriminišući prema nekadašnjim državljanima BiH koji žele da vrate državljanstvo i utvrdio da je ova odredba u saglasnosti sa Ustavom BiH.

    Zvizdić je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Ustavni sud je u ovoj odluci ukazao na to da svaka država ima pravo svojim ustavom i zakonima odrediti ko ima pravo na njeno državljanstvo, saopšteno je iz Suda BiH.

    Navedeno je da država ima široko polje slobodne procjene prilikom propisivanja uslova za dobijanje državljanstva i međunarodno pravo je u tome ne ograničava.

    “Ustavni sud nije uočio da se zakonodavac, propisujući sporne uslove za vraćanje državljanstva BiH, kretao van polja slobodne procjene ili da je ograničio neko drugo pravo zainteresovanih lica ili da osporene odredbe propisuju kriterijume koji su kao takvi proizvoljni”, navodi se u saopštenju.

    Odlučujući o drugom Zvizdićevom zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 5 Zakona o zastavi BiH, Ustavni sud je utvrdio da ovaj član u dijelu koji glasi “zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama” nije u skladu sa Ustavom BiH i ukinuo ga je.

    U ovoj odluci Ustavni sud je, između ostalog, naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice “zajedničke” ispred izraza “institucije” promijenio smisao člana Ustava BiH koji propisuje postojanje isključivo “institucija BiH”.

    Ustavni sud smatra da je na ta taj način zakonodavac postupio suprotno načelu vladavine prava propisanom Ustavom BiH zato što je sporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana 3 Ustava BiH.

    Odlučujući o zahtjevu Opštinskog suda u Sarajevu za ocjenu ustavnosti Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, Ustavni sud je utvrdio da ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom BiH, Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima zato što ne sadrži odredbe o naknadama sudijama i tužiocima na ime dežurstva/pripravnosti.

    U predmetu koji se odnosi na podnesak 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Ustavni sud je donio rješenje kojim je utvrdio da Komisija za koncesije BiH u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda BiH u vezi sa spornim odredbama Zakona o koncesijama BiH.

    Ustavni sud će ovo rješenje dostaviti Tužilaštvu BiH.

  • Ustavni sud BiH odlučio: Neustavna sintagma “zajedničke institucije”

    Ustavni sud BiH odlučio: Neustavna sintagma “zajedničke institucije”

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine neustavnom je proglasio sintagmu “zajedničke institucije” koja se navodi u dijelu Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine i ukinuo je taj dio zakona.

    Ustavni sud je odluku donio na dvodnevnoj sjednici okončanoj danas, a odlučivao je o zahtjevu Denisa Zvizdića, koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio drugi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Zvizdić je tražio ocjenu ustavnosti člana 5. stav 1. tačka a) Zakona o zastavi Bosne i Hercegovine koji se odnosi na objekte na kojima se obavezno ističe zastava.

    – Ustavni sud je utvrdio da navedeni član u dijelu koji glasi: “zajedničkih institucija ili institucija kojom upravljaju zajedničke institucije ili koja je odgovorna zajedničkim institucijama” nije u skladu sa članom I/2. u vezi sa članom III/1. Ustava Bosne i Hercegovine i ukinuo ga. U ovoj odluci Ustavni sud je između ostalog naveo da je zakonodavac dodavanjem odrednice ‘zajedničke’ ispred izraza ‘institucije’ promijenio smisao člana III/1. Ustava Bosne i Hercegovine koji propisuje postojanje isključivo “institucija Bosne i Hercegovine”.

    Ad
    Na taj način zakonodavac je postupio suprotno načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine zato što je osporenom odredbom zakona izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe iz člana III Ustava Bosne i Hercegovine – saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Zvizdić je prije obraćanja Ustavnom sudu predložio da se po hitnoj proceduri u Zakonu o zastavi BiH izmjeni termin “zajedničke institucije” u “institucije BiH”. Hitna procedura donošenja izmjena zakona je odbijena, protiv su bili zastupnici stranaka iz RS, te je tada Zvizdić najavio da će se obratiti Ustavnom sudu, prenosi Una TV.

  • Kalabuhov: Rusiju ne može niko poraziti

    Kalabuhov: Rusiju ne može niko poraziti

    Cilj Zapada je poraz Rusije. Uvijek smo težili međunarodnom pravu, po kojem moraju svi vladati. Ukrajina je postala samo instrument za poraz Rusije, a ono što nisu uspjeli 90-ih godina, žele sada. Naravno da od toga nema ništa, jer Rusiju ne može niko poraziti, rekao je Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH, u intervju za RTRS.
    – Ruska Federacije je uvijek tražila neke načine da nađemo riješenje, saradnju za sve države. Nažalost, svi naši prijedlozi bili su ignorisani. Od 2014. godine priprema se plodno tlo za akciju protiv Rusije. Sada svi pričaju o agresiji Rusije, a niko nije želio da vidi kako osam godina pati ruski narod u Dombasu, žene, djeca – naglasio je Kalabuhov.

    On je podsjetio da je Rusija pobijedila Napoleona, u sukubu sa Njemačkom završili je u Berlinu.

    – Siguran sam da će pobjeda i ovaj put biti samo naša – jasno je poručio Kalabuhov.

    Ambasador Rusije u BiH dotakao se i sankcija Zapada.

    – To su jednostrane restrikcije, jer samo Savjet Bezbjednosti UN može uvesti pravosnažne sankcije. To je samo još jedan podsticaj za razvoj naše ekonomije. Imamo sve mogućnosti da prevaziđemo te sankcije, da se okrenemo sami sebi. Evropa sama sebi puca u nogu, postala je instrument SAD, gdje ide sav kapital. Američki cilj je globalna dominacija. Sada pripremaju hipotetički rat sa Kinom, kao što su to posljednju deceniju pripremali za Ukrajinu. SAD žive od prodaje oružja, plašeći te zemlje nekakvom ruskom prijetnjom, potom zavisnošću od energenata, koji su i po nekoliko puta skuplji od ruskog – podvuako je Kalabuhov.

    Po njemu sve se uklapa u logiku eliminaciju Rusije kao jedne velike civilizacije, kao i ruske muzike i književnosti.

    – Iako zaboravnjaju da u mnogim segemntima svog bića stoje na ruskim dostignućima, i daljnji razvoj zavisi isključivo od onoga što danas se trude da zabrane. SAD su platile 80 miliona dolara da se bore sa ruskim uticajem, i bilo bi zanimljivo vidjeti ko je šta napisao i uradio za toliki novac – priča Kalabuhov.

    Halabuhov je naglasio da Rusija želi da sačuva svoj suverenitet, a da na osnovu njega treba tražiti svoje interese u multipolarnom svijetu u kojem neće samo jedna valuta biti dominantna.

    – Imate nelegalnu odluku o odcijepljenju Kosova od Srbije koje Zapad priznaje, ali s druge strane referendum u Krimu je nelegalan. Da li je to licemjerno ? – pita se KalabuHov.

    Dotakao se i Zapadnog Balkana i uloge EU u njemu.

    – Šta zapravo znače evropske integracije, “mi vama dajemo novac, a vi radite onako kako mi kažemo”. Da li su to vrijednosti kojima treba težiti? Zapadni Balkan smatraju dvorištem EU, i po njima niko drugi, pa ni Rusija ne može poslovati na ovom tržištu – rekao je Kalabuhov.

    Kalabuhov BiH smatra prijateljskom državom.

    – Poneka istupanja u Briselu ili Njujorku nisu usaglašena na najvišem nivou, odnosno istupanja su pojedinaca. Mi imamo saradnju u svim segmentima i u Mostaru, i u Sarajevu, da ne govorimo u Banjaluci – kaže Kalabuhov.

    Saradnja sa Republikom Srpskom uobičajeno je na visokom nivou.

    – Imamo strateške odnose sa Republikom Srpskom. Ako neko ima dobre odnose sa SAD to je odlično, ali kada je neko dobar sa Rusijom to je strašno. Rusija smeta Zapadu zato što je pravedna. Ne samo u BiH, već i na globalnom nivou. Mi u BiH tražimo poštovanje konstitutivnosti naroda, da imamo dobru saradnju i sa Srbima, ali i Hrvatima i Bošnjacima, i da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum, a to mnogima neodgovara – poručio je Kalabuhov.

    Zapadu je sporno odlikovanje koje je predsjednik Srpske Milorad Dodik, povodom Dana Republike, dodijelio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    – To je suverena odluka predsjednika Republike Srpske, rukovodstva Republike Srpske da daju nagrade, to je njihova odluka i mi smo zahvalni za odlikovanje predsjedniku Putinu – istakao je Kalabuhov.

    Da li će biti mira u godini pred nama Halabuhov je imao zanimljiv odgovor.

    – Za mir se treba boriti, promovišući svoje interese, vodeći poštene pregovore. Kako kaže stara latinska poslovica “Želiš mir, spremaj se za rat” – zaključio je Kalabuhov u inteervjuu za RTRS.

  • Proglašena vanredna odbrana od poplava na području Semberije

    Proglašena vanredna odbrana od poplava na području Semberije

    Јavna ustanova “Vode Srpske” Bijeljina uvela je vanredne mjere odbrane od poplava za poplavno područje Semberije – Sektor 1, pošto je na mjernoj stanici Radalj u Republici Srbiji, noćas u 2.00 časa ujutro zabilježen vodostaj rijeke Drine od 500 centimetara, sa tendencijom daljeg rasta, saopšteno je iz “Voda Srpske”.

    U saopštenju se dodaje da u skladu sa tim nadležne službe “Voda Srpske”, u saradnji sa Civilnom zaštitom, preduzimaju odgovarajuće vanredne mjere odbrane od poplava na području Semberije, prenosi RTRS.

    Iz ЈU “Vode Srpske” pozivaju stanovništvo naselja u blizini rijeke Drine da prate obavještenja nadležnih institucija, s obzirom da se tokom dana očekuje dalji rast vodostaja u donjem toku Drine.

  • Najhrabriji zaplivali za Časni krst

    Najhrabriji zaplivali za Časni krst

    Tradicionalno bogojavljensko plivanje za Časni krst održano je danas u nekoliko gradova i opština gdje su vremenske prilike to dozvolile.

    Prethodno je zbog obilnih padavina i visokih vodostaja otkazano plivanje u nekoliko lokalnih zajednica – Višegradu, Novom Gradu, Foči, Miljevini i Trnovu.

    Plivanje za Časni krst održano je u najvećem gradu Republike Srpske – Banjaluci, a plivao je samo jedan vjernik – Ognjen Miletić.

    Plivalo se i u na jezeru Trn kod Laktaša.

    U Trebinju je nekoliko najodvažnijih momaka i djevojaka simbolično na kratko ušlo u Trebišnjicu, kako se višedecenijska tradicija na Bogojavljenje ne bi prekidala.

    Do Časnog krsta, koji je simbolično spušten u rijeku, prva je došla Zvorničanka Marijana Krkalović.

    Bilećanin Srđan Lero prvi je doplivao do Časnog krsta u tradicionalnom bogojavljenskom plivanju za Časni krst koje je danas održano na Bilećkom jezeru.

    Zdenko Marković iz Doboja dobio je zlatnik kao pobjednik bogojavljenskog plivanja za Časni krst na jezeru Delića brdo u opštini Petrovo.

    U Kozarskoj Dubici 27 vjernika, među kojima i tri žene, ušlo je danas u osveštanu vodu rijeke Une, uz blagoslov sveštenika.

    Časni krst je odlukom organizatora dodijeljen Slađani Mijatović, koja je i prošle godine bila učesnik plivanja za Časni krst. Njoj je uručen i zlatnik od osam grama, poklon opštine Kozarska Dubica i ikona svetog Јovana Krstitelja.

    Kozarska Dubica (Foto: SRNA)
    Kozarska Dubica (Foto: SRNA)

    Za časni krst plivalo se i u Brčkom. Prva među 66 vitezova i jedina žena među njima bila je Teodora Terzić iz Bijeljine. Ona je osvojila zlatnik i ponijela titulu viteza časnog krsta.

    U Gradišci zbog visokog vodostaja rijeke Save nije održano takmičenje u bogojavljenskom plivanju za Časni krst, ali su se plivači okupali na rijeci, a apostolskim žrijebom odlučeno je da je ovogodišnji pobjednik Vladimir Nežić.

    Zbog visokog vodostaja rijeke Sane, u Prijedoru nije bilo plivanja za Časni krst, već su prijavljeni simbolično uronili u rijeku kod gradskog mosta. Јednom od najstarijih prijavljenih plivača uručen je zlatnik.

  • Vodostaji rijeka u blagom porastu

    Vodostaji rijeka u blagom porastu

    Na teritoriji Republike Srpske se, prema najnovijim rezultatima dostupnih prognostičkih modela za regionalni savski sliv, očekuje nastavak visokog vodostaja na svim glavnim vodotokovima – Save, Une, Sane i Vrbasa, saopšteno je danas iz Republičke uprave civilne zaštite.

    Vodostaji Save bilježe rast usljed padavina iz ranijeg perioda na većini mjernih stanica, i ova rijeka na teritoriji Republike Srpske trenutno je u blagom porastu i dostignuti su nivoi početka obavještavanja, navodi se u vanrednom izvještaju Republičke uprave civilne zaštite, Područno odjeljenje Banjaluka.

    Prema rezultatima modela, u nedjelju, 22. januara, očekuje se znatan rast vodostaja na području Jasenovca, nakon čega bi trebalo da se nivo vode smanji.

    Navedeno je da su i vodostaji rijeka Une i Sane su u porastu.

    Na rijeci Sani se ne očekuje dostizanje visine početka obavještavanja na teritoriji Republike Srpske, iako su vodostaji na dionici u Federaciji BiH (FBiH) premašili visinu obavještenja.

    Na rijeci Uni je dostignuta visina početka obavještavanja na području Novog Grada, a pad vodostaja očekuje se sutra u poslijepodnevnim časovima.

    U naredna dva dana očekuje se postepeno smanjenje vodostaja u nizvodnim dijelovima sliva rijeke Une.

    Vodostaj na rijeci Vrbas je, takođe, u blagom porastu, a dodatno povećanje moguće je nizvodno od hidrološke stanice Bočac zbog povećanog protoka na Hidroelektrani “Bočac” i povećanog dotoka iz rijeke Vrbanje.

    Hidrološka stanica Vrbanja dostigla je nivo obavještenja, ali se ne očekuje značajno dalje povećanje vodostaja.

    Na rijeci Plivi postignuti su nivoi obavještenja, ali se ne očekuje značajno povećanje vodostaja.

    Rijeka Bosna je u porastu, posebno u gornjim i srednjim dijelovima toka.

    Na teritoriji Federacije BiH rijeka Krivaja i srednji tok Bosne dostigli su nivoe vanrednih mjera.

    Očekuje se da će vrh poplavnog talasa kod Doboja i nizvodno od Doboja početi da se povlači sutra ujutro.

    Prema trenutnom izlazu iz prognostičkih modela, vodostaj rijeke Bosne na ovoj dionici danas bi u večernjim časovima mogao dostići vrhunac vodenog talasa.

    Iz Republičke uprave civilne zaštite poručuju da će nastaviti da prate rezultate prognostičkih modela i obavještavaju javnost o eventualnim promjenama stanja na terenu.