Kategorija: Vijesti

Ukoliko odgovorno lice u nekom pravnom licu u postupku javne nabavke podnese ponudu sa lažnim podacima ili na temelju dogovora sa drugim privrednim subjektom ili dogovora sa ostalim ponuđačima, učešće na tenderu kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ukoliko se to uradi na tenderima većim od milion KM, počinilac će biti kažnjen zatvorom od jedne do deset godina.

Ovo je suština prijedloga izmjena Krivičnog zakona koje je Agencija za javne nabavke BiH uputila Radnoj grupi za pripremu izmjena i dopuna krivičnog zakonodavstva Ministarstva pravde u Savjetu ministara BiH.

Takođe, Agencija predlaže i da se službena i odgovorna osoba u ugovornom organu koja tokom javne nabavke pogoduje ili da nalog drugom licu da pogoduje jednom od privrednih subjekata ili prilagođava uslove javne nabavke, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ukoliko je vrijednost tendera ili šteta koja nastane veća od milion KM, službena i odgovorna osoba biće kažnjena zatvorom od jedne do deset godina i kaznom od 1.000 do 5.000 KM.

Obrazlažući svoje prijedloge izmjena Krivičnog zakona u Agenciji za javne nabavke navode da je evidentno da u praksi ima dostavljanja lažnih podataka, zatim podjele tržišta i fiktivnih ponuda.

Ističu da ponuđači međusobno sklapaju dogovore i fingiraju konkurse za dobijanje ugovora, ali i dogovaraju sniženje cijena, čime druge ponuđače izguruju iz postupka javne nabavke.

“Iznenadno odustajanje od ponude, različite cijene na različitim mjestima u svojoj osnovi imaju prevarni cilj, odnosno prihvatanje ponude koja se zasniva na zabranjenim dogovorima ili lažnim podacima”, navodi se u obrazloženju prijedloga izmjena Krivičnog zakona BiH koje je izradila Agencije za javne nabavke BiH.

U Udruženju građana “Tender” kažu da su izmjene koje je predložila Agencija za javne nabavke dobre, ali da neće riješiti krucijalne probleme kada je riječ o javnim nabavkama te da je neophodno povećati i novčane kazne za manipulacije u postupcima javnih nabavki.

“Šta ćemo sa poništavanjem javnih nabavki? Transparentno se sprovede nabavka, ali se poništi, jer je neko manipulisao, i recimo, svjesno stavio neku cijenu na koju se niko neće prijaviti. Nakon toga se poništi taj tender, jer nema prijava, i otvara se pregovarački postupak, što je po zakonu. Rupe ostaju i nisu pokrivene, a mi tražimo da se začepe”, rekao je Rajko Kecman, član Predsjedništva Udruženja građana “Tender”.

Ipak, Kecman naglašava da bi izmjene Krivičnog zakona i unošenje izmjena koje je predložila Agencija za javne nabavke trebalo da utiču na smanjenje korupcije i kriminala, ali ne drastično, jer su ključne poluge za manipulaciju i dalje sastavni dio Zakona o javnim nabavkama BiH.

On naglašava da je Agencija za javne nabavke u svojim prijedlozima, koje su i oni na određen način podržali, više forsirala “napad” na ponuđača, umjesto na ugovorni organ, koji je ipak ključan i koji, ukoliko želi, ima način da manipuliše preko neprirodno niskih ponuda, ali i preko količina, odnosno specifikacije robe koju nabavljaju.

BiH ima stvaran ekonomski potencijal, a dodjeljivanje kandidatskog statusa za učlanjenje u EU je pozitivan signal i za investitore, istakao je šef Delegacije EU u BiH Johan Satler.
On je u objavi na Tviteru zahvalio organizatorima konferencije “Svijet u 2023”, koja je danas održana u Sarajevu, za “zanimljivu diskusiju o dolazećim izazovima i mogućnostima”.

“Uz talentovane ljude i povoljan geografski položaj, BiH ima stvaran ekonomski potencijal. Status kandidata za pristupanje EU je pozitivan signal i za investitore”, naveo je Satler.

Satler je danas učestvovao na konferenciji “Svijet u 2023” u Sarajevu. Konferenciju je organizovala kompanija “Kolor medija komjunikejšns” u saradnji sa Centralnom bankom BiH i uz podršku Ambasade Velike Britanije u BiH i Delegacije EU u BiH

BiH debelo kasni sa predlaganjem kandidata za sudiju u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a imajući u vidu da je i u tu priču uvučena politika, postoji šansa da zemlja propusti i ovogodišnji voz te tako nastavi sa brukanjem na međunarodnoj sceni.
Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH je, naime, početkom decembra 2020. godine objavilo javni oglas za izbor kandidata za poziciju sudije u ime BiH u Evropskom sudu te u datim rokovima dostavilo listu sa 13 kandidata koji su prošli na konkursu na adresu Predsjedništva BiH na razmatranje.
“Glas Srpske” je polovinom 2021. godine objavio da BiH nastavlja sa lošom praksom pred Savjetom Evrope, jer imena tri kandidata nisu dostavljena na tu adresu, zbog čega je sudija Faris Vehabović ostao i dalje predstavnik BiH i nakon isteka mandata, jer tako nalažu pravila. Tada je i potvrđeno da je razgovarano o izboru kandidata, koje bi Predsjedništvo BiH proslijedilo Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i u nekoliko navrata pokušano da bude postignut dogovor, ali je bilo opstrukcija. Ključni kamen spoticanja bilo je insistiranje Željka Komšića, kao hrvatskog člana Predsjedništva, da njegov favorit Neven Anđelić bude u užem izboru.

Anđelić je profesor međunarodnih odnosa, godinama živi u Londonu, gdje se preselio tokom rata u BiH. Predavao je istoriju i teoriju ljudskih prava na više fakulteta, ali i u “Vudro Vilson” centru iz Vašingtona, koji je u više navrata objavio da je BiH potrebna reforma po građanskom principu, a prema kojem bi bili ukinuti entiteti. Zbog te pozadine nije postojala saglasnost tri člana Predsjedništva o njemu kao predloženom kandidatu.

Ovo pitanje biće ponovo otvoreno, prema najavama, na sjednici Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja je zakazana za ponedjeljak.

U MIP je, naime, krajem prošle godine stiglo pismo generalnog sekretara Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) u vezi sa listom kandidata za pozicije sudije u Strazburu, a taj dopis je proslijeđen u Parlament BiH. Iz PSSE je zatražena lista kandidata, uz podsjećanje da je mandat trenutnog predstavnika istekao 2. decembra 2021. te da je lista trebalo da im stigne u maju te godine. U dopisu su navedeni i termini ovogodišnjih zasjedanja Komiteta za izbor sudija u Evropskom sudu, odnosno april, jun, septembar, s tim što su već zasjedali polovinom januara.

U Predsjedništvu BiH, prema nezvaničnim informacijama, nije pokretana ova tema od konstituisanja novog saziva, a s obzirom na dopis o kojem će se izjašnjavati poslanici, može se očekivati da bi ovo pitanje ponovo moglo da dođe na dnevni red.

– Moraće se uskoro o ovome ponovo pričati. Dio procedure je završen, a sad treba vidjeti kako to i privesti kraju – kazao je sagovornik “Glasa” upućen u tematiku.

Sa Vehabovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

Za poziciju sudije, pored Anđelića, aplicirali su i Jasminka Džumhur, koja je imala podršku tadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, a među kandidatima je i Monika Mijić, koja je bila član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Mandat sudije u Evropskom sudu u Strazburu traje devet godina, bez mogućnosti obnavljanja mandata, a dužni su da se penzionišu ukoliko u toku mandata navrše 70 godina.

Nadležnosti

Evropski sud za ljudska prava ustanovljen je Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine i kao sudska institucija za zaštitu prava i sloboda djeluje od 1959. u okviru najstarije evropske organizacije – Savjeta Evrope. BiH je ratifikovala konvenciju 2002. i prihvatila nadležnost suda da odlučuje o aplikacijama, odnosno zahtjevima bilo koje osobe, nevladine organizacije, grupe pojedinaca ili druge države članice koji tvrde da su žrtve povrede prava utvrđenih u konvenciji.

Najbolji srpski teniser Novak Đoković po deseti put je osvojio Australijan open, te došao do rekordne 22. grend slem titule.
Pažnju publike iz Republike Srpske privuka je i Đokovićev navijač koji je na tribinama nosio majicu Ujedinjene Srpske i poslao jasnu i simboličnu poruku – da je Republika Sprska ujedinjena u podršci najvećeg svih vremena.
Majice Ujedinjene Srpke postale su simbol podrške srpskim sportistima širom svijeta, jer su i na nedavnom svjetskom prvenstvu u Kataru privukle veliku pažnju.