Kategorija: Vijesti

  • Predsjednik Stevandić razgovarao sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Stevandić razgovarao sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić danas je u Banjauci razgovarao sa rezidentnom koordinatorkom UN-a u Bosni i Hercegovini Ingrid Mekdonald o aktuelnim političkim i ekonomskim temama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik Stevandić je u razgovoru naglasio da je Narodna skupština Republike Srpske opredjeljena očuvanju mira i stabilnosti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, poštujući Povelju Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima i odluke Savjeta bezbjednosti UN, uključujući i činjenicu da Savjet bezbjednosti nije imenovao Kristijana Šmita.

    Predsjednik Narodne skupštine je rekao da će se nastaviti sa reformama koje bi poboljšale život građana, ali da te reforme moraju poštovati Dejtonski sporazum i principe ravnopravnosti i saglasnosti tri naroda i dva entiteta.

    Predsjednik Narodne skupštine naglasio je da uprkos političkom neslaganju, mir u Bosni i Hercegovini nikad nije bio ugrožen, te da je Bosna i Hercegovina puno ranije trebala dobiti kandidatski status. On je istakao da se mir i stabilnost najlakše mogu očuvati kroz investicije i otvaranje novih radnih mjesta, jer nezaposlenost predstavlja glavni uzrok društvenih nemira.

    Na sastanku je zaključeno da je potrebno nastaviti dosadašnju dobru saradnju između Narodne skupštine Republike Srpske i misije Ujedinjenih nacija. Predsjednik Stevandć zahvalio se koordinatorki na podršci Ujedinjenih nacija, koje se konstruktivno bave pitanjem mira i napretka, bez uslovljavanja i zauzimanja strana.

  • Članovi Predsjedništva BiH sa američkim državnim sekretarima

    Članovi Predsjedništva BiH sa američkim državnim sekretarima

    Članovi Predsjedništva BiH i viši savjetnik državnog sekretara za spoljne poslove SAD Derek Čole istakli su tokom današnjeg sastanka značaj blagovremene implementacije izbornih rezultata radi što efikasnijeg suočavanja sa socio-ekonomskim izazovima.
    Tokom sastanka sa Čoletom razgovarano je o aktuelnim političkim prilikama u BiH i regionu, u svjetlu globalne situacije, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Članovi Predsjedništva razgovarali su danas i sa pomoćnikom državnog sekretara za odbranu Marom Karlin i tom prilikom upoznali sagovornicu sa bezbjednosnom situacijom u BiH i drugim relevantnim temama.

    Ovom prilikom, članovi Predsjedništva BiH su izrazili opredijeljenost ka daljem unapređenju bilateralnih odnosa sa SAD, uključujući saradnju u oblasti bezbjednosti.

  • Objavljena mapa logoroa u kojima su protivpravno zatvarani civili i pripadnici Vojske Republike Srpske

    Objavljena mapa logoroa u kojima su protivpravno zatvarani civili i pripadnici Vojske Republike Srpske

    Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica poslije višegodišnjeg istraživanja utvrdio je postojanje 322 mjesta zatočenja u BiH u kojima su protivpravno zatvarani civili i pripadnici Vojske Republike Srpske /VRS/ u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a mapa logora se od danas može pogledati na sajtu Centra.

    “Riječ je o preliminarnim rezultatima za prijeratne opštine Bihać, Bosanska Krupa, Bratunac, Brod, Vlasenica, Derventa, Doboj, Zvornik, Modriča, Orašje, Odžak, Srebrenica, Ugljevik i Šamac, kao i za Sarajevo pet gradskih i pet prigradskih opština”, rekao je Srni direktor Republičkog centra Milorad Kojić.

    Kojić je najavio da će se u narednom periodu mapirati i mjesta zatočenja u banjalučkoj Krajini, zapadnoj Krajini, sjeveroistočnoj Bosni, srednjoj Bosni, gornjem Podrinju, kao i u Hercegovini.

    On je rekao da nije isključeno da postojeći podaci budu naknadno dopunjeni s obzirom na to da je riječ o preliminarnim rezultatima.

    Kojić je istakao da treba imati na umu neke specifičnosti koje su pratile cijeli posao oko mapiranja mjesta zatočenja, a prije svega činjenicu da neke od lokacija nisu nazvane onako kako se danas zovu, da su pojedini objekti u međuvremenu srušeni, kao i to da na terenu zbog objektivnih okolnosti, za neka mjesta, nije bilo moguće sa sigurnošću označiti tačnu mikrolokaciju.

    “Važno je napomenuti i to da tačan broj zatočenika, za sada, nismo utvrđivali jer brojni su primjeri da su ljudi zatvarani i na nekoliko lokacija, premještani, skrivani od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta”, pojasnio je Kojić.

    Prema njegovim riječima, kao što je to bio i slučaj do sada, Centar se u radu vodio zvaničnim dokumentima i bazama u posjedu ove institucije.

    “Ovdje govorimo o službenim izvještajima, izjavama svjedoka, medicinskoj dokumentaciji, dokumentaciji MKCK-a, kao i podacima neprijateljskih snaga tokom rata, odnosno takozvane Armije BiH, Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske, kao i presudama pred domaćim pravosuđem”, naglasio je Kojić.

    Govoreći o pojedinostima svjedočenja zatočenika, Kojić je rekao da je riječ o pravoj golgoti kroz koji su ljudi prošli, a da su načini zlostavljanja, kako fizičkog, tako i psihičkog, nešto što zdrav ljudski um nije u stanju ni da zamisli.

    “Osim što su bili mučeni glađu, žeđu, izlaganju ekstremno visokoj i niskoj temperaturi, tjerani da piju i jedu vlastite izmete, pa čak i dijelove tijela, mučitelji su zatvorenike tjerali da se uzajamno zlostavljaju, i to na sve moguće načine, zatvarali su ih u kaveze sa životinjama, bacali sa visokih zgrada, dok su prebijanja, sakaćenja i ubistva bili njihova svakodnevica”, naveo je Kojić.

    Prema njegovim riječima, ono što je ljude držalo u životu, kako su navodili u svjedočenju, je činjenica da su ipak imali nadu da će preživjeti onda kada ih registruje MKCK.

    “Imali smo slučajeva da je na pojedinim mjestima bio zatvoren samo jedan čovjek, što ni u kom sličaju nije značilo da je tortura manja. Do njih nikada nije došao MKCK, tako da su dželati, bukvalno, radili šta su htjeli sa tim ljudima”, napomenuo je Kojić.

    Kojić je istakao da je Centar došao i do podatka o postojanju takozvanih pokretnih logora, kao što je to bio slučaj u selu Žeravac, opština Derventa, gdje su logoraši držani u kamionima i autobusima, kao i u naselju Hrasnica, opština Ilidža, gdje su bili zatvoreni u kontejneru za skladištenje južnog voća.

    “Sve ove ljude, a kroz neviđene torture su prolazile žene, djeca, stariji i nemoćni, zarobljeni pripadnici VRS, kao i oni koji su pokupljeni sa ulica, radnih mjesta – zarobljavanje je trajno promijenilo, i fizički i psihički. Ono najmanje što se za njih može uraditi je da u poslu koji smo započeli istrajemo do kraja”, poručio je Kojić.

    Kojić je pozvao pojedince i institucije da, ukoliko imaju saznanja o eventualnim mjestima zatočenja ili relevantnu dokumentaciju koja može biti od pomoći, da se obrate Republičkom centru.

  • Vipotnik: Krajem februara sastanak o plutajućem otpadu na Drini

    Vipotnik: Krajem februara sastanak o plutajućem otpadu na Drini

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da bi u drugoj polovini februara u Višegradu trebalo da bude održan sastanak sa resornim ministarstvima iz Srbije, Crne Gore i FBiH o problemu plutajućeg otpada na rijeci Drini.

    Vipotnik je nakon sastanka sa direktorom preduzeća “Hidroelektrane na Drini” Nedeljkom Perišićem i načelnikom opštine Višegrad Mladenom Đurevićem posjetio lokaciju gdje se zaustavlja plutajući otpad, te naglasio da je resorno ministarstvo uputilo ponovni zahtjev za održavanje sastanka da bi se krenulo u realizaciju rješavanja problema.

    Vipotnik je danas novinarima rekao da je o problemu plutajućeg otpada sinoć ragovarao sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Stašom Košarcem, te da su dogovorili da i Savjet ministara uputi pozive pomenutim ministarstvima.

    “Sastaćemo se u Višegradu da svi dođu i vide šta je to kako bi krenuli u rješavanje problema”, istakao je Vipotnik.

    Vipotnik je sa Đurevićem i Perišićem posjetio i mjesto gdje se nalazi gradska deponija.

    “Strategijom upravljanja otpada 2017-2026 definisana je izgradnja regionalnih centara za odlaganje otpada. Republičkim planom za upravljanjem otpadom za period 2019-2029 definisane su i određene lokacije. Za Sarajevsko-romanijsku regiju i regiju Stara Hercegovina za 13 opština, među kojima je Višegrad, planirana je izgradnja regionalnog centra za odlaganje otpada kod Rogatice, što podrazumijeva da ti centri budu samoodrživi, odnosno da u određenom procentu imaju mogućnost reciklaže otpada”, rekao je Vipotnik.

    On je naveo da će u narednom periodu intenzivirati sastanke sa međunarodnim organizacijama, gdje će putem projekata pokušati krenuti u izgradnju regionalnih centara, što bi zadovoljilo potrebe svih opština koje nemaju sanitarne deponije i na taj način se riješio i ovaj problem.

    Direktor “HE na Drini” Višegrad Nedeljko Perišić iskazao je zadovoljstvo zbog zajedničkih stavova sa ministarstvima o rješavanju problema plutajuće deponije koji, kaže, treba vratiti u u institucionalne okvire, te insistirati na ponovnom sastanku resornih ministara iz susjednih država u ovoj lokalnoj zajednici.

    “Lančanica koju smo improvizovali i napravili 2021. godine je izdržala ovogodišnji nalet vode i smeća. Redovno imamo probleme kada su povećani vodostaji sa velikim količinama plutajućeg otpada”, naveo je Perišić.

    Prema njegovim riječima, menadžment preduzeća “HE na Drini” odlučio je da se uradi procjena uticaja plutajućeg otpada, koji ugrožava proizvodnju električne energije.

    “Ulazne građevine preduzeća su na dnu, tijela brane su u određenoj mjeri zapušena, a sam kapacitet Hidroelektrane je smanjen višedecenijskim taloženjem, kako plutajućeg otpada, tako i svega onog što dolazi ovim velikim vodama”, pojasnio je Perišić.

    Prema njegovim riječima, u posljednjoj deceniji planirani i projektovani dotoci Drine su nestabilni i sada je “posljednji trenutak za rješavanje tih problema”.

    “Ukoliko ih ne budemo rješavali ekspeditivno, u vremenu koje dolazi imaćemo probleme sa našom primarnom djelatnošću, a to je proizvodnja električne energije”, zaključio je Perišić.

    Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević istakao je da radnici Hidroelektrane svim svojim resursima pokušavaju da u što kraćem roku otklone smeće iz rijeke Drine.

    Đurević je naveo da je na sastanku bilo riječi i o problemu gradske deponije, te da je u toku izrada dokumenata koji prethode rješavanju i ovog pitanja.

  • Predsjednik Stevandić razgovarao sa šefom političkog Odjeljenja britanske ambasade u Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Stevandić razgovarao sa šefom političkog Odjeljenja britanske ambasade u Bosni i Hercegovini

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je u Banjaluci sa šefom političkog Odjeljenja britanske ambasade u Bosni i Hercegovini Helen Fluker. Na sastanku se razgovaralo o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, te je naglašeno da je prioritet politika koja se zasniva na daljem smirivanju tenzija i očuvanju mira.

    Predsjednik Stevandić smatra da je Republika Srpska svjesna da ne posjeduje naklonost i podršku mnogih zemalja kad su u pitanju odluke koje ona donosi i da se te odluke različito tumače, kao što se različito tumače mnoge stvari u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na njenu budućnost i prošlost. Stevandić je naglasio da Republika Srpska svoju poziciju brani snagom argumenata, te da su odluke koje se donose rezultat odbrambene politike Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine je naglasio da Republika Srpska nikad nije pokazala pretenzije prema nečemu što joj ne pripada i što joj nije pripalo prema Dejtonskom sporazumu, već da Republika Srpska isključivo poštuje Povelju Ujedinjenih nacija o pravima naroda i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

    Predsjednik Stevandić smatra da donošenje političkih odluka treba da bude rezultat unutrašnjeg dogovora i kompromisa, a ne spoljnog pritiska, jer svaki spoljni pritisak dovodi do podizanja tenzija između naroda u Bosni i Hercegovini i da nametnute spoljašnje odluke redovno podržavaju samo jednu stranu, što dovodi do ugrožavanja drugih strana. Dodao je da takva politika treba da se napusti, a jedini način za tako nešto je zatvaranje kancelarije OHR, te konstituisanje vlastitih institucija, prije svega Ustavnog suda BiH na bazi pariteta.

    Predsjednik Stevandić je ukazao na bitnost poštovanja principa Dejtonskog sporazuma, principa ravnopravnosti i saglasnosti naroda i entiteta, naglasivši da ti principi trenutno ne važe jedino u Ustavnom sudu BiH, u kom strane sudije u saradnji sa bošnjačkim sudijama donose diskriminirajuće odluke.

    Predsjednik Narodne skupštine je još jednom ukazao na potrebu zatvaranja kancelarije OHR, čiji je rad, kako je ocijenio, oličen u odlukama raznih Visokih predstavnika, a koje nisu utemeljene na civilizacijskim i demokratskim dostignućima.

  • Željka Cvijanović se sastala sa ambasadorima iz regiona

    Željka Cvijanović se sastala sa ambasadorima iz regiona

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravi u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama.

    Cvijanovićeva je razgovarala sa ambasadorima Srbije, Mađarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i BiH u SAD.

    • Ugodan, prijateljski razgovor sa ambasadorima Srbije, Mađarske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i BiH u SAD – navela je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Cvijanovićeva je tokom ove posjete razgovorala i sa američkim senatorima, kao i sa glavnim zamjenikom savjetnika za nacionalnu bezbjednost DŽonom Fajnerom i specijalnim pomoćnikom predsjednika i višim direktorom za Evropu Savjeta za nacionalnu bezbjednost Amandom Slout.

  • Sud BiH i dalje nema pojma gdje je ratni zločinac Sakib Mahmuljin

    Sud BiH i dalje nema pojma gdje je ratni zločinac Sakib Mahmuljin

    Sud BiH još nema nikakvih informacija gdje se nalazi pravosnažno osuđen za zločine nad Srbima nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin, da li je eventualno u Turskoj i kada bi mogao biti izručen BiH, rečeno je Srni u Sudu BiH.

    “Nema promjena u odnosu na posljednje odgovore koje smo vam dostavljali, odnosno od Interpola nisu zaprimljene nikakve nove informacije”, naveli su iz Suda BiH na pitanje da li imaju bilo kakvu povratnu informaciju o Mahmuljinu i koliko je tačan podatak da je nakon izricanja presude pobjegao u Tursku.

    Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić rekao je ranije Srni da je uvjeren da će pravosnažno osuđeni Mahmuljin nakon raspisivanja Interpolove potjernice biti lociran, uhapšen i sproveden na izdržavanje kazne.

    “Što se tiče predmeta Mahmuljina, Tužilaštvo BiH dostavilo je sve informacije koje su bile potrebne Sudu BiH”, rekao je Kajganić.

    Međunarodna policijska agencija Interpol raspisala je 29. novembra prošle godine crvenu Interpolovu potjernicu za Mahmuljinom. Za njim, prema bazi Interpola, tragaju 194 zemlje.

    Sud BiH 28. novembra prošle godine je izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom, koji je u aprilu osuđen na osam godina zatvora zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Ozrena i Vozuće 1995. godine.

    Umjesto u zatvor, Mahmuljin je napustio BiH i, navodno,otišao u Tursku.

    On je Sudu BiH trebao da pristupi 23. novembra kako bi preuzeo uputni akt za stupanje na izdržavanje kazne zatvora.

  • Milorad Dodik podržava stav Srbije o Kosovu i Metohiji

    Milorad Dodik podržava stav Srbije o Kosovu i Metohiji

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da podržava pristup koji Srbija ima o Kosovu i Metohiji, pokušavajući da nađe najbolje mirovno rješenje i održi svoj teritorijalni integritet, što je logično.Rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1244 je nešto što to apsolutno garantuje Srbiji, bez obzira ako to ignorišu neki Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak. To mi ne moramo ignorisati i moramo potencirati da je Savjet bezbjednosti UN putem svoje rezolucije zadržao teritorijalni integritet Srbije i mogućnost da se na Kosovu i Metohiji vrate njene izvršne funkcije. Na tome treba ostati – rekao je Dodik novinarima u Bijeljini.

    On je istakao da Srbija ne mora ništa da prihvati kada je riječ o Kosovu i Metohiji.

    Dodik je rekao da će sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarati o Kosmetu.

    – Vidjećemo koji su detalji razgovora o Kosovu i Metohiji. To je otprilike prepoznatljivo, jer ono što kod nas pokušavaju (međunarodna zajednica) da prave kao koncept jeste centralizacija BiH, a tamo žele da izdvoje Kosmet i prave neku decentralizaciju Srbije – rekao je Dodik.

  • Teče crvena Bosna, građani zabrinuti

    Teče crvena Bosna, građani zabrinuti

    Rijeka Bosna na području grada Zenica iz još uvijek nepoznatih razloga danas je poprimila crvenu boju.

    Društvene mreže pune su komentara zabrinutih građana i fotografija “krvave” rijeke, a mediji prenose da je federalna inspekcija izašla na teren i da vrši uviđaj.

    Navodno su uzeli i uzorak vode koji će biti poslat na analizu, navodi se u grupi “Rijeke Bosne i Hercegovine Budi promjena” na Facebook-u, prenosi Avaz.

  • Predsjednik Stevandić razgovarao sa ambasadorom Kraljevine Norveške

    Predsjednik Stevandić razgovarao sa ambasadorom Kraljevine Norveške

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je u Banjaluci sa ambasadorom Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini Olavom Rajnertsenom. Na sastanku se razgovaralo o unapređenju saradnje između Kraljevine Norveške sa Republikom Srpskom i Bosnom i Hercegovinom.

    S obzirom da između Kraljevine Norveške, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine ne postoje otvoreni politički problemi i pitanja, naglašeno je da je potrebno dodatno razvijati saradnju na privrednom nivou. Predsjednik Stevandić naglasio je potencijal Republike Srpske za investicije i razvoj, te se zahvalio Vladi Kraljevine Norveške na kontinuiranoj podršci Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske pozvao je na uvažavanje specifičnosti u Bosni i Hercegovini, pogotovo različitih mišljenja i odluka u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a koje ne utiču na dobre odnose sa Kraljevinom Norveškom.