VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Zakon o nepokretnoj imovini Srpske stupio na snagu

    Zakon o nepokretnoj imovini Srpske stupio na snagu

    Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti danas je stupio na snagu, rečeno je Srni u republičkoj Upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
    Iz Uprave su naglasili da nastavljaju obavljati poslove i zadatke u okviru svojih nadležnosti u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srpske koji su na pravnoj snazi.

    Oni su podsjetili da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona Ustavnom sudu BiH koji nije donio privremenu mjeru kojom bi se zabranila primjena Zakona o nepokretnoj imovini.

    Kristijan Šmit objavio je juče da je suspendovao primjenu Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, ali su vlasti Srpske odgovorile da Zakon ostaje na snazi i da se odluke i legalno biranih visokih predstavnika ne objavljuju u Službenom glasniku Republike Srpske.

  • Džuvo preuzeo dužnost direktora OBA

    Džuvo preuzeo dužnost direktora OBA

    U prostorijama Obavještajno-bezbjednosnu agencije (OBA) u 10:30 sati obavljena je primopredaja dužnosti čime je novi generalni direktor OBA Almir Džuvo preuzeo dužnost na ovoj poziciji.
    Osim Džuve, dužnost zamjenika preuzeo je Risto Zarić a glavni inspektor je Damir Bevanda – koji je obnovio mandat na ovoj poziciji.
    Podsjećamo, Džuvo je na ovoj funkciji zamijenio Osmana Mehmedagića Osmicu, dugogodišnjeg direktora ove agencije.

  • Lista najjeftinijih vikend destinacija u Evropi, Banjaluka na drugom mjestu

    Lista najjeftinijih vikend destinacija u Evropi, Banjaluka na drugom mjestu

    ​S obzirom na kontinuirani porast troškova života, vikend-putovanje može se činiti kao luksuz, ali to ne mora biti slučaj.

    Još postoji mnogo pristupačnih destinacija, naročito ako putujete udvoje. Ako želite pobjeći na romantični vikend s ograničenim budžetom, novo istraživanje Jersey Island Holidaysa moglo bi vam biti od koristi.

    Analizirajući prosječnu cijenu taksija, alkohola, smještaja, večere i ostalog tokom dva dana, istraživanje je došlo do popisa najpovoljnijih evropskih destinacija za vikend udvoje. Pa iako ovdje nema “izvikanih” destinacija, možda vam i ovaj popis pomogne te poželite da vidite neki od ovih gradova, prenosi Nova.rs.

    Zanimljivo je da je najpovoljnijim odredištem u istraživanju proglašen grad Niš u Srbiji, gdje vam za vikend treba tek 125 evra. Treći po veličini grad u Srbiji takođe nudi arsenal toga što možete vidjeti i raditi, ovdje ćete pronaći sve, od rimskih ruševina i srednjovjekovnih tvrđava do drevnih banja.

    Sljedeća dva najjeftinija grada bila su u Bosni i Hercegovini: Banjaluka, gdje će vas vikend stajati otprilike 135 evra, te Tuzla, gdje prosječna potrošnja iznosi 5 evra više. Balkanska odredišta dominirala su popisom, što se da vidjeti i prema ostatku popisa deset najpovoljnijih gradova:

    Niš, Srbija

    Banjaluka, Bosna i Hercegovina

    Tuzla, Bosna i Hercegovina

    Priština, KiM

    Skoplje, Severna Makedonija

    Podgorica, Crna Gora

    Kišinjev, Moldavija

    Debrecen, Mađarska

    Lublin, Poljska

    Beograd, Srbija

  • Krivična prijava protiv bivšeg ministra

    Krivična prijava protiv bivšeg ministra

    Predsjedništvo Boračke organizacije Republike Srpske odlučilo je da podnese krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Duška Milunovića, a zbog nenamjenskog trošenja sredstava iz budžeta.

    Srpskainfo saznaje da je na sjednici Predsjedništva BORS, koja je održana sinoć, za podnošenje krivične prijave glasalo osam članova tog tijela, dok je šest bilo protiv.

    Srpskainfo je, podsjećamo, nedavno objavila kako je Milunović pare iz budžeta ministarstva dijelio raznim sportskim, lovačkim i ribolovačkim udruženjima, a u isto vrijeme bio, najblaže rečeno, štedljiv kad su u pitanju potrebe i zahtjevi boračkih organizacija.

  • Zapela izgradnja auto-puta kroz Brčko

    Zapela izgradnja auto-puta kroz Brčko

    Iako je u septembru prošle godine javnost obaviještena da je postignut dogovor u vezi sa trasom auto-puta kroz Brčko distrikt, u stvarnosti sve je još na početku i konačnog dogovora u ovom trenutku nema još ni na vidiku.

    “Trasa manje-više može se i dogovoriti, ali je pitanje ko će graditi i finansirati taj autoput i to je suštinsko pitanje. Da li će to raditi Federacija BiH ili Republika Srpska, a teško da će pristati da to rade zajedno. Brčko nema para za taj projekat, o tome ne može ni razmišljati, čak ni da se kreditno zaduži”, ispričao je za “Nezavisne novine” izvor blizak Vladi Brčko distrikta.

    Isti izvor navodi da su se pojavile informacije da je Federacija BiH odustala od projekta izgradnje autoputa od Brčkog prema Orašju, te da se slobodno može reći da je priča o dogovoru o trasi i izgradnji autoputa kroz Brčko distrikt na samom početku.

    “Dok se ne potpišu ugovori između entiteta i Brčko distrikta, ništa nije završeno, a do ugovora će, ako se ovako nastavi, proći godine”, rekao je isti izvor.

    Inače, početkom septembra prošle godine na sastanku koji je inicirao Vojin Mitrović, tadašnji ministar saobraćaja i komunikacija BiH, a koji je održan u Brčko distriktu, navodno je postignut dogovor o trasi budućeg autoputa kroz Brčko, kao i gasovoda.

    Tom prilikom, sam Mitrović je rekao da je imao zadatak da se trasa kroz Brčko distrikt riješi i da je oko godinu dana radio na tom projektu.

    “Moram ovom prilikom da zahvalim predstavnicima vlasti Brčko distrikta BiH koji su bili izuzetno kooperativni, kao i entitetskim vladama, ‘Autocestama FBiH’ i ‘Autoputevima Republike Srpske’. Ovaj autoput koji prolazi kroz Brčko i prema Banjaluci i Sarajevu donijeće jednu novu dimenziju i novu, bolju poziciju i mogućnost za Brčko distrikt prema stranim i domaćim ulagačima”, rekao je tada Mitrović.

    Auto-put kroz Brčko praktično dio je auto-puta od Sarajeva do Beograda koji se takođe već godinama dogovora, ali neuspješno, jer ni nekoliko godina nakon što je promovisan taj projekat, nije poznata jasna trasa niti ko će finansirati taj projekat.

    Ipak, nakon toga malo šta je urađeno. Odjel za prostoro planiranje i imovinskopravne poslove Vlade Brčko distrikta još u decembru dao je na uvid izmjene Prostornog plana Brčko distrikta na kojem je ucrtana trasa budućeg auto-puta i sve je ostalo na tome.

    U Vladi Brčko distrikta juče nismo uspjeli saznati šta se dešava sa projektom izgradnje auto-puta kroz Brčko, a Esad Atić, gradonačelnik Brčko distrikta, juče se nije javljao na mobilni telefon.

    Za razliku od Brčko distrikta i Vlade FBiH, Republika Srpska praktično je već počela sa izgradnjom auto-puta, koji bi u perspektivi trebalo da poveže Banjaluku sa Beogradom.

    Prije neki dan u Vladi Republike Srpske potpisan je ugovor o izgradnji 17 kilometara dionice od Brčkog do Bijeljine, čija je ukupna vrijednost 346.955.000 KM bez PDVa.

    Prilikom potpisivanja ugovora Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da je načelni dogovor da Republika Srpska gradi auto-put kroz Brčko distrikt, ali da se još o tome pregovara zbog određenih zahtjeva bošnjačke strane.

    FBiH priprema gradnju od Tuzle do Brčkog
    Izgradnja dijela auto-puta od Tuzle do Brčkog trebalo bi da počne ove godine, a paralelno se vrši i izrada projektne dokumentacije koja se odnosi na putni pravac do Doboja, potvrđeno je na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici “Autocesta FBiH” i Vlade Tuzlanskog kantona.

    “Ove godine planirali smo uraditi idejno rješenje, studije i idejni projekat te smo za te aktivnosti osigurali nešto više od sedam miliona KM. Od Vlade Tuzlanskog kantona očekujemo osiguranje regulacione i prostornoplanske dokumentacije”, rekao je Ešef Džafić, izvršni direktor u JP “Autoceste FBiH”.

  • Diploma Sebije Izetbegović pred poništavanjem?

    Diploma Sebije Izetbegović pred poništavanjem?

    Nakon što je Komisija za analizu prikupljene dokumentacije u okviru provjere vjerodostojnosti isprava vezanih za postdiplomski studij Sebije Izetbegović dala zvaničan prijedlog da se poništi diploma, kako saznaje portal “Avaza”, dokument je potpisalo osam članova Komisije.

    Komisiju predvodi Muhamed Ajanović, dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu. Članovi su Rasim Muratović, predsjednik Vijeća grupacije društvenih nauka, Darko Tomašević iz Katoličkog bogoslovnog fakulteta ispred Grupacije humanističkih nauka, Samir Dolarević, predsjednik Vijeća Grupacije tehničkih nauka, Nusret Drešković sa PMF-a ispred biotehničkih nauka, Ališer Sijarić ispred Grupacije umjetnosti, Kenan Filipović, generalni sekretar UNSA, Vesna Lazić, sekretarica Pravnog fakulteta te Berina Smajlović-Doljančić, šefica Službe za pravne poslove UNSA-e.

    Tomašević saglasan

    Prijedlog o poništenju diplome nije potpisao samo Darko Tomašević iz Katoličkog bogoslovnog fakulteta ispred Grupacije humanističkih nauka, međutim, kako nam je potvrđeno on je saglasan sa odlukom, ali dokument još nije potpisao.

    Podsjećamo, na posljednjoj sjednici Komisija uputila je zvaničan prijedlog da se poništava diploma o postdiplomskom studiju direktorice KCUS-a. Posljedično, ovo po automatizmu znači da se Sebiji Izetbegović poništavaju ranije ostvareni statusi magistra, docenta i da joj se poništavaju i doktorat, i status profesora na Univerzitetu u Sarajevu.

    Skroman prosjek

    Shodno zakonu prijedlog Komisije analizu prikupljene dokumentacije, bit će upućen Senatu univerziteta i rektoratu . Praktično, ako se zna da Tužilaštvo KS vodi i druge istrage, da se naslutiti da će Sebiji Izetbegović možda ostati samo titula završenog studenta medicine.

    Kao što je poznato, ona je sa skromnim prosjekom, medicinski fakultet završila nakon 11 godina studiranja.

  • Kamioni sa humanitarnom pomoći za Tursku kreću iz Bijeljine

    Kamioni sa humanitarnom pomoći za Tursku kreću iz Bijeljine

    ​Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savo Minić ispratiće iz Bijeljine kamione sa humanitarnom pomoći Republike Srpske za građane Turske pogođene u nedavnom razornom zemljotresu.

    Kamioni sa humanitarnom pomoći krenuće iz kruga Fabrike “Sava Semberija” u Bijeljini u 11.00 časova.

    Humanitarna pomoć za Tursku se sastoji od hrane, ćebadi i drugih životnih namirnicama, a građanima Sirije pogođenim zemljotresom biće upućena novčana pomoć koju prikuplja Crveni krst Republike Srpske jer je dostava robe, zbog situacije u ovoj zemlji, otežana i onemogućena.

    Snažni zemljotresi pogodili su Tursku 6. februara. Potresi su se osjetili i u susjednim zemljama, najviše u Siriji, u kojoj je poginulo nekoliko hiljada ljudi. Broj poginulih u Turskoj premašio je 42.000 ljudi.

  • Prvi Ustav Srpske donesen na današnji dan: Garantovao ravnopravnost i jednakost naroda i građana

    Prvi Ustav Srpske donesen na današnji dan: Garantovao ravnopravnost i jednakost naroda i građana

    Јednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, prvi Ustav Republike Srpske garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
    Od desetak konstitutivnih akata koji su ustavnopravna osnova za stvaranje Republike Srpske, dva su najbitnija – Deklaracija o proglašenju Republike Srpske i Ustav Republike Srpske.

    Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju 9. januara 1992, a Ustav 28. februara iste godine.

    Kao najviši konstitutivni pravni akt utvrdio je tip uređenja, sistem organizacije vlasti i sve druge poluge sistema, a istog dana donesen je i Ustavni zakon, koji je omogućio njegovu primjenu i funkcionisanje Republike.

    Ustav je najvažniji dokument koji potvrđuje kontinuitet postojanja i funkcionisanja demokratskih institucija i državotvornosti Republike Srpske u okviru BiH.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba u Bosni i Hercegovini.

    Dio odredaba Ustava rađen je autonomno u Narodnoj skupštini, a dio je nametala međunarodna zajednica. Među izmjenama su i one koje su se odnosile na ograničavanje nadležnosti Srpske u korist zajedničkih organa BiH, kao i uspostavljanje Vijeća naroda.

  • Cvijanović: Ustav – potvrda da je Srpska nastala u miru

    Cvijanović: Ustav – potvrda da je Srpska nastala u miru

    Republika Srpska je, kroz sve godine od nastanka, uspjela sačuvati Ustav, čime je pokazano da može da funkcioniše i u teškim periodima kada je trebalo braniti slobodu, ali i u današnjim vremenima koja imaju svoje posebne zahtjeve, ocijenila je predsjedavajuća i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Ona je novinarima u Istočnom Sarajevu rekla da je Ustav Republike Srpske usvojen prije 31 godinu potvrda onoga što se govori i na šta je mnogo puta ukazano, a to je da je Srpska nastala u miru i da je donošenjem Ustava uspostavljen njen ustavno-politički sistem mnogo prije početka ratnih dešavanja.

    • Republika Srpska je dobila svoj Ustav i na osnovu njega počela da uspostavlja svoj institucionalni sistem koji je bio funkcionalan, operativan i koji je radio sve ono što treba da rade takvi sistemi – navela je Cvijanovićeva, povodom 31 godine od usvajanja najvišeg pravnog akta Srpske.

    Ona je naglasila da Republika Srpska izvršavanjem svojih ustavnih zadataka čuva ono što je statusno najvrednije, a to je njen status.

    Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.

  • Dodik: Ponosni na one koji su stvarali i razvijali Srpsku

    Dodik: Ponosni na one koji su stvarali i razvijali Srpsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je svim građanima Republike Srpske 31 godinu od donošenja prvog Ustava Srpske, ističući da danas treba svi da budu ponosni na sve one koji su stvarali Republiku i one koji su je razvijali.

    Ustav Republike Srpske nastao je u veoma složeno i teško vrijeme po srpski narod. I sam sam, kao poslanik, bio svjedok opasnosti koja prijeti Srbima raspadom bivše Јugoslavije i znam borbu koju smo prošli u stvaranju tadašnje Srpske Republike BiH – izjavio je Dodik Srni.

    Tadašnje rukovodstvo Srpske Republike BiH, istakao je on, jasno je znalo da je neophodno donijeti demokratski Ustav kako bi zaštitili svoj narod i ognjišta.

    • To smo i uradili 28. februara 1992. godine, mjesec i nešto više od formiranja Republike Srpske 9. januara – podsjetio je Dodik, naglasivši da mu je veliko zadovoljstvo i čast što je u parlamentu učestvovao u donošenju tog najvažnijeg akta.

    Prema njegovim riječima, odluke o osnivanju Republike Srpske i Ustava bile su samo odgovor na napade i ubistva srpskog naroda i njihovu majorizaciju u tadašnjoj bivšoj jugoslovenskoj republici BiH, te da je tadašnje rukovodstvo bilo prisiljeno da zaštiti svoj narod od novih pogroma.

    Dodik je naglasio da je obaveza današnjih i budućih generacija da čuvaju i grade Republiku Srpsku i da ne izgube snagu, volju, svijest i uvjerenje da bez naše Republike nema ni srpskog naroda.

    • Republika Srpska i njene institucije su simbol našeg opstanka, garant naše bezbjednosti, razvoja i prosperiteta. Zato i jeste naš najvažniji zadatak da čuvamo Republiku Srpsku i ustavni poredak, njegujemo vrijednosti na kojima Srpska počiva i razvijamo je kao moderno demokratsko društvo u kojem se poštuju prava i slobode svakog pojedinca – istakao je Dodik.

    Čestitajući Republici Srpskoj i njenim građanima 31 godinu od donošenja Ustava, Dodik je poručio da će aktulena vlast zajedno sa svojim narodom nastaviti da gradi bolju, razvijeniju, napredniju i prosperitetniju Srpsku.

    Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH, a nakon referenduma koji je održan 1. marta i na kojem nisu učestvovali Srbi.