Kategorija: Vijesti

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić proglašen je krivim u predmetu koji je tretirao nabavku 100 kineskih respiratora. Novalić je kao prvooptuženi osuđen na četiri godine zatvora prvostepeno.

Novalić jutros nije došao na izricanje presude, dok su svi ostali optuženi prisustvovali.

Prvostepenom presudom Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fikret Hodžić, vlasnik “Srebrene maline” na pet, a bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na šest godina.

Treba istaći i da pravno lice “Srebrena malina”, čiji je vlasnik Fikret Hodžić mora platiti kaznu od 200.000 KM, dok Hodžić mora vratiti 690.000 KM.

Svi osuđeni su proglašeni krivim za produženo krivično djelo zloupotrebe položaja, dok su oslobođeni po tački za pranje novca i primanje dara.

Solak je kriv između ostalog za krivotvorenje dokumentacije jer je naložio podređenoj zaposlenici da se u ugovoru izmijeni dio koji se odnosi na oznaku respiratora.

Prvostepenu presudu u ovom predmetu donijelo je sudsko vijeće od tri člana koje su činili Branko Perić, Braco Stupar i Goran Radević.

Novaliću se optužnicom teretio zbog krivičnog djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Također, Novaliću se na teret stavljalo i pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, krivotvorenje službene isprave, povredu obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

Pod tačkom 2. optužnice, Novalić se teretio za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, krivotvorenje službene isprave i pranje novca.

Tužilaštvo BiH početkom maja 2020. pokrenulo je istragu o nabavci respiratora iz Kine, dok je pretres pred Sudom BiH otpočeo u februaru 2021. godine.

Osim Novalića, sudski predmet se vodio i protiv Fahrudina Solaka, Fikreta Hodžića i Jelke Milićević, a svi osim Jelke Milićević su osuđeni.

Na opštim izborima u BiH, održanim 2. oktobra 2022. godine, ukupan broj nevažećih glasačkih listića bio je 485.369, a više od polovine tih listića bilo je nepopunjeno, odnosno prazno (popularno zvani bijeli listići).

Naime, prema podacima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH u analizi prethodnog izbornog procesa, čak 264.782 glasačka listića ubačena su prazna (neoznačena) u predviđene glasačke kutije, što je 54,6 odsto od ukupnog broja listića koji se po zakonu smatraju nevažećim.

Ovo praktično znači da su “bijeli listići” prešli izborni census, koji je, podsjećanja radi, u BiH tri odsto, a to dalje znači i da bi evidentno mogli uticati na izborni rezultat da su bili važeći.

Treba napomenuti i da je broj nevažećih glasačkih listića na izborima 2022. bio dosta manji nego na opštim izborima 2018. i 2014. godine, ali je zabrinjavajuće što je broj praznih listića bio mnogo veći nego u prethodna dva izborna procesa.

“Na opštim izborima 2018. godine, od ukupno 526.426 nevažećih glasačkih listića, 48,56 odsto je bilo neoznačenih (praznih). Na opštim izborima 2014. godine od ukupno 545.020 nevažećih glasačkih listića, neoznačenih (praznih) je bilo 51,06 odsto”, saopšteno je iz CIK BiH.

Analiza je pokazala i da se procenat nevažećih glasačkih listića razlikuje po nivoima vlasti, a ubjedljivo najviše praznih pronađeno je u trci za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

“Za nivo parlamenta BiH evidentiran je 145.281 nevažeći listić. Od tog broja, čak 87.956 je bilo praznih listića, što je 60,54 odsto”, saopštili su iz CIK-a.

Nakon toga, najviše nevažećih listića bilo je u glasanju za izbor članova Predsjedništva BiH, a i u ovom slučaju, najviše je bilo onih praznih.

“Od ukupno 115.273 nevažeća glasačka listića za ovaj nivo, 68.371 bio je prazan, odnosno 59,3 odsto”, navodi se u analizi te dodaje da je više od polovine praznih nevažećih listića pronađeno i prilikom prebrojavanja glasova za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

“Za Parlament FBiH ukupno je bio 80.021 nevažeći glasački listić. Od toga 55,52 odsto je bilo praznih, to jeste 44.428.”

I kada je u pitanju Republika Srpska, slična je situacija. Za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, CIK BiH utvrdio je 38.939 nevažećih listića.

“Od tog broja, praznih listića bilo je 21.524, što je 55,3 odsto”, navode iz Centralne izborne komisije, dodajući da su brojke, kada je u pitanju Narodna skupština RS, gotovo identične.

“Ustanovljeno je da je prilikom glasanja za Narodnu skupštinu RS bilo 37.374 nevažećih glasačkih listića. Od toga 15.133 bilo je praznih, a to je 40,5 odsto.”

Ogroman broj nevažećih glasova evidentiran je i za popunu skupština kantona u Federaciji BiH.

“Od ukupno 68.481 nevažećeg glasačkog listića za ovaj nivo, praznih glasačkih listića bilo je 27.370 ili 40 odsto”, naglasili su iz CIK-a.

Iz Komisije poručuju da je teško odrediti razlog zbog kojeg je birač odlučio da svoj listić učini nevažećim, odnosno da jednostavno u kutiju ubaci prazan papir.

“Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično”, kazali su iz CIK BiH.

Oni dodaju da je osnovna karakteristika svih do sada sprovedenih izbora u BiH taj da je broj nevažećih glasačkih listića veći u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri odsto.

Nebojša Tojagić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže za “Nezavisne novine” da “bijeli listići” nikako nisu slučajni.

“Oni nisu posljedica greške pri biranju kandidata, već svjesne odluke da se izađe na izbore i da se nijednom od ponuđenih kandidata ne da podrška”, navodi on.

Takođe, Tojagić ističe da je to demokratski izraz volje i nezadovoljstva, ogorčenosti sa ponuđenim izborom, ali ujedno i potez koji ne doprinosi nikakvoj promjeni.

“Evo, na primjer, ništa se nije i ništa se neće promijeniti što je u Francuskoj na drugom krugu predsjedničkih izbora više miliona Francuza ubacilo ‘bijele listiće’. Ali, oni su poslali poruku da ni Makron ni Le Penova nisu po njihovoj volji. Tako je i ovdje”, pojašnjava Tojagić.

Sa druge strane, nastavlja on, nevažeći listići najviše udaraju prilikom glasanja za ulazak u parlament.

“Tada veći broj nevažećih listića najnepovoljnije utiče na male stranke. Jer ne samo da su ti glasovi mogli nekog pomjeriti preko crte, već i zato što se prelazak cenzusa računa u odnosu na broj izašlih na izbore, što znači da je kod veće izlaznosti veća i obaveza malih stranaka da imaju dovoljan broj glasača za cenzus”, kazao je Tojagić.

Kroz cijeli Porodični zakon provodi se da svi organi moraju postupati u skladu sa najboljim interesima djeteta, izjavio je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

Bukejlović je naglasio da je zaštita djeteta stavljena u prvi plan.

• Rađeno je mnogo toga kada je riječ o usvajanju. Formira se poseban registar lica koja su podobna da usvoje i da budu usvojena – precizirao je Bukejlović.

On je napomenuo da se izmjena Porodičnog zakona dotiče skoro svakog pojedinca, od najmlađih do najstarijih.

Govoreći o Registru pedofila Bukejlović je napomenuo da je cilj toga prevencija i zaštita djece.

Kada je riječ o Zakonu o krivičnim sankcijama, Bukejlović je podsjetio da je u Krivični zakonik 2021. godine uvedena kazna doživotnog zakona.

• Ali, to nije bilo regulisano u Zakonu o krivičnim sankcijama i morali smo da uredimo tu oblast – objasnio je Bukejlović.

Reagujući na kritike koje su dobili zbog Zakona o kleveti, Bukejlović je istakao da apsolutno stoje iza svojih stavova.

• Radi se o namjeri dekontaminacije prostora koji se moraju regulisati. Predstoji nam rasprava. Sigurno je da ćemo obići najveće centre u Srpskoj i obavijestiti sve zainteresovane subjekte. To će biti prilika da svi izraze svoj stav i sugestije kako bismo mogli da korigujemo određene odredbe – naveo je Bukejlović.

Poručio je da su sve kritike dobrodošle.

• Otvoreni smo za svaku vrstu dijaloga. Gledaću da, u skladu sa svojim obavezama, budem prisutan na brojnim raspravama. Volio bih da svi dođu spremni i sa adekvatnim argumentima – naglasio je Bukejlović.

Komentarišući kritike na Zakon o neprofitnim organizacijama Bukejlović je rekao da se njime planira postići čista vrsta nadzora nad radom tih organizacija.

• Da znamo porijeklo novca i na šta su potrošena sredstva. Ubijeđen sam da će ovo doprinijeti njima samima – zaključio je Bukejlović.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da su intenzivirane aktivnosti u pravcu da Hrvatska bude spriječena da uradi ono što niko nikada nigdje nije uradio – da na pograničnom pojasu, sa Srpskom i BiH, nadomak zaštićenog područja sagradi odlagalište nuklearnog otpada.

Vipotnik je povodom 100 dana rada novog saziva Vlade Republike Srpske rekao da je Vlada u budžetu za tekuću godinu izdvojila milion KM za rješavanje pitanja Trgovske gore, te da je trenutno u fazi izrada akcionog plana.

On je dodao da će se realizovati dodatno istraživanje sa relevantnim institucijama Srpske kako bi se dokazalo da Trgovska gora ne ispunjava nijedan parametar za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada.

Vipotnik je podsjetio da je pokrenut proces pred ESPOO konvencijom, istakavši da je dat i prijedlog za izradu sadržaja studije uticaja na životnu sredinu koje je pokrenula Hrvatska.

INVESTITORI ZAINTERESOVANI ZA PROЈEKTE IZ OBLASTI OBNOVLjIVIH IZVORA ENERGIЈE

Vipotnik je dodao da je primjetna povećana zainteresovanost investitora za projekate iz oblasti obnovljivih izvora energije, prvenstveno kada je riječ o solarnim parkovima i elektranama, za koje je izdato 20 lokacijskih uslova, među kojima se izdvaja solarna elektrana Bileća.

On je istakao da je u proteklom periodu izdato 17 građevinskih dozvola gdje se izdvaja dozvola za prvi vjetropark “Grebak” u Republici Srpskoj na području opštine Nevesinje, šo je direktna strana investicija od 150 miliona KM i projekat od izuzetnog značaja ne samo za Nevesinje, nego i za cijelu Republiku Srpsku.

Vipotnik je rekao da je u proteklih 100 dana rada izdato i 40 ekoloških dozvola, te doneseno 80 licenci za pravna i 140 za fizička lica.

Realizovano je i polaganje 148 stručnih ispita čiji su učesnici, kako kaže, ostvarili mogućnosti za dobijanje licenci i postali konkuretni na tržištu rada.

On je dodao da su pojednostavljene i ubrzane administrativne procedure kako bi se na adekvatniji način odgovorilo na sve pristigle zahtjeve, te podnosilac zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova, građevinskih i ekoloških dozvola sada jako kratko čeka na dobijanje tih dozvola kada u skladu sa zakonom dostavi potrebnu dokumentaciju.

Ministarstvo je zaduženo i za izdavanje dozvola na dva važna projekta – auto-put Banjaluka-Prijedor i dionicu puta Brčko-Rača-Bijeljina, a ističu se i hidroenergetski projekti, kao i projekat aerodroma u Trebinju.

U FOKUSU DONOŠENjE ZAKONSKIH AKATA, NEMA PRENOSA NADLEŽNOSTI

Vipotnik je podsjetio da se realizuje usklađivanje pravnih akata sa evropskom pravnom tekovinom s obzirom na to da je BiH dobila status kandidata u decembru prošle godine.

• Sve pravne akte koje budemo donosili – donosićemo isključivo u našoj nadležnosti. Nećemo dozvoliti nikakav prenos nadležnosti – rekao je Vipotnik u intervjuu Srni.

On je istakao da je u pripremi i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o stanovima na kojima ne postoji stanarsko pravo.

U TOKU REALIZACIЈA PROЈEKATA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ЈAVNIM OBЈEKTIMA

Vipotnik je naglasio da postoji veliko interesovanje za projekte u oblasti energetske efikasnosti u javnim objektima za šta su izdvojena značajna sredstva, jer je riječ o objektima iz oblasti prosvjete i zdravstva.

On je istakao projekat potpisan sa Svjetskom bankom u okviru kojeg je prošlo 20 objekata.

• Vrijednost ovog projekta je šest miliona evra, od čega 4,5 miliona je kreditnih sredstava, a milion i po grant sredstava za sufinansiranje – pojasnio je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, pokrenut je i projekat koji se odnosi na zaštitu biološke raznovrsnosti, upravljanje i finansiranje nacionalnih parkova i parkova prirode vrijedan 2,79 miliona dolara.

• Imamo i projekat energetske efikasnosti u javnim objektima koji sprovodimo sa Njemačkom razvojnom bankom i tu smo u procesu izbora najpovoljnijeg ponuđača za početak radova na pet objekata. U saradnji sa Globalnim fondom za životnu sredinu /GEF/ u okviru njihove lokacije GEF osam planiramo se uključiti u pripremu i implementaciju projekata energetske efikasnosti vrijednosti 4,5 miliona evra – rekao je Vipotnik.

VAŽNI PROЈEKTI U OBLASTI KLIMATSKIH PROMЈENA

Govoreći o projektima u oblasti klimatskih promjena, Vipotnik je rekao da resorno ministarstvo uspješno sarađuje sa UN organizacijom za hranu i poljoprivredu /FAO/.

On je podsjetio da se prvi odobreni projekat, vrijednosti 704.000 dolara, odnosi na unapređenje kapaciteta BiH za saradnju sa Zelenim klimatskim fondom i planiranje investicija u oblasti klimatskih promjena, što je izuzetno značajno s obzirom na to da su u ovoj oblasti u Republici Srpskoj i BiH neophodne velike investicije i što će doprinijeti intenziviranju saradnje sa Zelenim klimatskim fondom.

• Kada znamo da je borba protiv klimatskih promjena u fokusu ne samo Republike Srpske, nego i u evropskom i svjetskom fokusu, onda je ovaj projekat od izuzetnog značaja – naglasio je Vipotnik.

Drugi projekat predstavlja nastavak projekta za razvoj Nacionalnog plana adaptacije /NAP/ koji se finansira iz sredstava Zelenog klimatskog fonda, vrijednosti 492.000 dolara, a koji će realizovati FAO.

Ukoliko se utvrdi da su određene visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj nezakonito izdavale diplome, prema njima će se nastupati najoštrije, a može se i očekivati zabrana rada tim ustanovama.

Ovo je rekao Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj visoko obrazovanje i infomaciono društvo, gostujući u Temi dana ATV-a.

On je podsjetio da se ispostavilo da u određenim privatnim visokoškolskim ustanovama postoji nezakonit rad, prema informacijama koje je Ministarstvo dobilo od nadležnih istražnih organa, odnosno SIPA.

“Ministarstvo je odmah tražilo informacije koje su nam iz SIPA mogli da daju i od Tužilaštva BiH. Nakon toga smo vrlo brzo poslali inspekcijski nadzor u visokoškolke ustanove koje su bile predmet akcije Klaster, ali i u druge visokoškolske ustanove. Ministarstvo je, u smislu upravnog nadzora, zaustavilo određene akreditacije studijskih programa dok se ne riješi prethodna pitanja vezana za eventualni nezakoniti rad. Mi poštujemo presumpciju nevinosti, ali ako se utvrdi da su određene visokoškolske ustanove nezakonito izdavale javne isprave, konkretno diplome, prema njima će se nastupati najoštrije. Može se očekivati da inspekcijski nadzor, odnosno inspekcija zabrani rad tim visokoškolskim ustanovama, fakultetima a Ministarstvo će ih brisati iz registra visokoškolskih ustanova”, rekao je Budimir za ATV.

On je istakao da nikome, ko je postupao u skladu sa zakonom, neće biti narušeno pravo. Istovremeno, kaže Budimir, Ministarstvo će se odlučno boriti protiv svih negativnih pojava u visokom obrazovanju jer je visoko obrazovanje strateška stvar za Republiku Srpsku.

“I tu ne smije biti sale”, poručuje ministar.

On je rekao i da je zadovoljan radom Ministarstva tokom prvih 100 dana aktuelne Vlade Srpske, da je njegov tim radio dinamično, te da je posebno ponosan na infrastrukturne projekte.

“Posebno mogu da izdvojim završetak određenih infrastrukturnih projekata, obezbjeđivanje finansiranja za Univerzitet u Istočnom Sarajevu gdje smo započeli i završavamo određene projekte poput studentskog centra u Lukavici”, rekao je Budimir, te je dodao da je u Banjaluci rađeno na završetku zgrade Arhitektonsko-građevinskog fakulteta.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo donijela je zvaničnu odluku da Univerzitet u Sarajevu (UNSA) poništi diplomu doktora medicinskih nauka direktoru Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) Sebiji Izetbegović.

“Inspektorat prosvjetne inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, rješenjem od 3.aprila, naredio je Univerzitetu u Sarajevu da u vezi sa sticanjem diplome doktora medicinskih nauka Sebije Izetbegović primijeni član 77. stav I i II Zakona o visokom obrazovanju KS. U skladu sa navedenim članom Zakona Visokoškolska ustanova je obavezna poništiti i oglasiti nevažećom diplomu, dodatak diplomi i uvjerenje o stečenom zvanju u slučaju ako imalac diplome nije ispunio sve ispitne obaveze na studiju na način i prema postupku koji je utvrđen propisima iz oblasti visokog obrazovanja koji su bili na snazi u vrijeme izdavanja javne isprave, ovim zakonom i studijskim programom visokoškolske ustanove”, navode iz ove Uprave.

Dodaju da je rok za izvršenje donesene upravne mjere je 15 dana od dana prijema Rješenja, uz napomenu da je Univerzitet u Sarajevu dužan u roku od tri dana, nakon isteka roka za izvršenje dostaviti Inspektoratu dokaz o izvršenju Rješenja.

Senat je, podsjećamo, u martu odlučio da poništi diplomu Sebiji Izetbegović, dok je prije šest dana na redovnoj sjednici donio odluku da joj se oduzme zvanje redovnog profesora na Medicinskom fakultetu.

Nakon niza ovih odluka Izetbegovićeva je podnijela tužbu protiv UNSA, ali i rektora Rifata Škrijelja.