VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ruska Ambasada u BiH: Cijenimo principijelan stav rukovodstva Republike Srpske

    Ruska Ambasada u BiH: Cijenimo principijelan stav rukovodstva Republike Srpske

    Visoko cijenimo principijelan stav rukovodstva Republike Srpske koje se protivi implementaciji odluka na nivou BiH koje bi mogle potencijalno nanijeti štetu bilateralnim odnosima sa Rusijom, navela je u saopštenju ruska Ambasada u BiH reagujući na tvrdnje predsjednika PDP Branislava Borenovića da je BiH uvela sankcije Rusiji.

    Ističu da su više puta iznosili svoj stav prema spekulacijama u vezi sa pitanjima o navodnom uvođenju antiruskih sankcija od strane BiH.

    – Smatramo da su su bez neophodnog rješenja na nivou Predsjedništva BiH bilo koji koraci pojedinih diplomata i političara u tom smjeru ništavi. Stoga, činjenica “podizanja ruke” na jednoj od međunarodnih platformi, saglasnost o čemu nije bila postignuta na osnovu konsensusa tri konstitutivna naroda, u suprotnosti je sa temeljnim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne može se smatrati kao uvođenje sankcija – dodaju u saopštenju.

    Podsjećaju da je Rusija otvorena za konstruktivnu saradnju s BiH na načelima pragmatizma.

    – Zbog toga pozivamo naše partnere da ne slušaju neke predstavnike, čak i one visoke – naglašavaju iz ruske Ambasade, piše Glas Srpske.

  • Američka ambasada: SAD neće mirno gledati ako Dodik bude radio na potpirivanju sukoba

    Američka ambasada: SAD neće mirno gledati ako Dodik bude radio na potpirivanju sukoba

    Ambasada SAD-a u BiH oglasila se povodom izjava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o otcjepljenju od Bosne i Hercegovine navodeći kako to predstavlja antidejtonsko djelovanje koje je neodgovorno, opasno i štetno za integraciju BiH u evroatlantske institucije.

    “Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ni entitet niti bilo koja druga niža administrativna jedinica nemaju pravo otcjepljenja, a Sjedinjene Države neće mirno gledati ukoliko Milorad Dodik bude radio na potpirivanju novog sukoba u Bosni i Hercegovini. Kao što to rade već trideset godina, Sjedinjene Države će stati u zaštitu teritorijalnog integriteta, suvereniteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine. Retorika i prijetnje Milorada Dodika pokušaj su odvlačenja pažnje od stvarnih problema s kojima se suočavaju građani Republike Srpske: tekuće kampanje vlasti radi oduzimanja osnovnih sloboda, neuspjeha u rješavanju problema porasta cijena hrane, smještaja i transporta, te kontinuiranih nastojanja da se budućnost Republike Srpske optereti hipotekom kroz neodgovorno zaduživanje od strane vlade”, saopštili su iz ambasade.

    Osvrnuli su se i na Dodikove prijetnje da će prestati sarađivati sa NATO savezom.

    “Što se tiče prijetnji Milorada Dodika da će prestati sarađivati sa NATO savezom, podsjećamo ga da Zakon o odbrani iz 2005. godine obavezuje državne vlasti da provode aktivnosti potrebne za pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu. To uključuje i održavanje čvrstog partnerstva i saradnje sa NATO. Milorad Dodik nema ovlasti da jednostrano suspenduje ili mijenja ovaj ili bilo koji drugi zakon”, naveli su oni.

  • Azerbejdžanski predsjednik dolazi u BiH u pratnji čak stotinu članova delegacije

    Azerbejdžanski predsjednik dolazi u BiH u pratnji čak stotinu članova delegacije

    Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev boraviće u četvrtak u službenoj posjeti BiH.

    Azerbejdžanskom predsjedniku bit će priređen svečani doček uz vojne počasti, a predviđen je susret s članovima Predsjedništva BiH.

    Kako saznaje Fena u Predsjedništvu BiH, razgovarat će se najviše o ekonomskoj saradnji, sa posebnim naglaskom na saradnju u oblasti energetike.

    Predsjednik Alijev dolazi na čelu brojne delegacije, koja će brojati čak stotinjak članova.

  • U svim gradovima Srpske bilbordi povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac

    U svim gradovima Srpske bilbordi povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac

    U svim gradovima Republike Srpske počelo je postavljanje bilborda povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac, 23. aprila u Donjoj Gradini.

    Direktor Јavne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanja Tuleković izjavila je da će akcija trajati 14 dana, te da je bilbord juče postavljen na graničnom prelazu Donja Gradina-Јasenovac, kao i u mnogim gradovima Srpske.

    Ona je navela da je Јavna ustanova Spomen-područje Donja Gradina pokrenula ovu aktivnost, a uz saglasnost Organizacionog odbora za obilježavanje parastosa i pomen žrtvama ustaškog zločina genocida NDH u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, kojim predsjedava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Iz Organizacionog odbora za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac novinarima je potvrđeno da će parastosu i pomenu u Donjoj Gradini 23. aprila prisustvovati delegacije Republike Srpske i Srbije na najvišem nivou kao i brojni građani Srpske, posebno učenici osnovnih i srednjih škola.

    Obilježavanje Dana sjećanja na jasenovačke žrtve počeće u 8.30 časova Svetom arhijerejskom liturgijom u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici.

    Programom komemoracije, predviđeno je okupljanje učesnika od 9.30 do 10.00 časova u Donjoj Gradini.

    Vijenci i cvijeće biće položeni u 10.00 časova u “Spomen-području Donja Gradina”, a parastos i pomen jasenovačkim žrtvama, koji uključuje srpsku, jevrejsku i romsku molitvu počeće u 10.30 časova.

    Memorijalna akademija “Zavjet sjećanju” biće održana 22. aprila u Domu kulture u Kozarskoj Dubici u 19.00 časova.

  • Doboj u dugovima do guše

    Doboj u dugovima do guše

    Doboj je jedna od pet najzaduženijih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, a gradski budžet, napumpan kreditima, dostigao je lani rekordnih 73 miliona KM.

    Ipak, radnicima koji primaju plate iz gradske kase zarade kasne. Grad duguje čak i naknade odbornicima.

    Koliki su ukupni krediti Grada Doboja i gdje su nestale sve te pare? Na ovo pitanje portala Srpskainfo zvaničnog odgovora nema: ni iz Gradske uprave Doboja, ni iz Ministarstva finansija RS.

    – Navedena pitanja su u nadležnosti Grada Doboj, koji jedini može dati adekvatan odgovor – poručili su iz Ministarstva finansija RS.

    Ministarstvo krije podatke
    Ministarstvo ima ove podatke, jer daje saglasnost i na budžet i na kredite, ali ih očigledno krije. Iz dobojske Gradske uprave i kabineta gradonačelnika Borisa Jerinića nisu odgovorili na naš upit, što je već ustaljen obrazac ponašanja prema novinarima.

    Prema podacima do kojih je portal Srpskainfo došao iz drugih izvora, u posljednjih sedam godina budžet Doboja je udvostručen.

    Godine 2016. gradska kasa je, prema podacima objavljenim na zvaničnom sajtu Grada, raspolagala sa 34,5 miliona KM, dok je na kraju prošle godine, nakon tri rebalansa, budžet iznosio oko 73 miliona KM.

    Ako je suditi po ovim brojkama, Dobojlije bi trebalo da žive u blagostanju, ali ipak nije tako.

    Neće novac koji ne mogu da troše kako oni hoće
    Grad je prezadužen, ukupan iznos kredita dostigao je 16,5 odsto izvornih prihoda budžeta i opasno se približio granici dozvoljenog zaduživanja.

    – Vlast srlja u propast i parališe grad. Kad bi se sada, recimo, pojavio neki ozbiljan investitor, koji hoće da ulaže u Doboj, to se ne bi moglo ostvariti, jer je grad prezadužen i ne bi mogao da participira kreditnim garancijama, koje se u takvim slučajevima traže – kaže Olivera Nedić, jedina odbornica opozicionog PDP.

    Ona podsjeća da je većina dosadašnjih kredita uzeta da bi se popeglali stari dugovi, tako da se Doboj nedavno morao dodatno zadužiti za, gradu neophodnu, rekonstrukciju vodovoda i kanalizacije.

    – Mogli smo proći mnogo jeftinije da smo učestvovali u IPA projektima EU. Ali, Grad je u više navrata odbio te milionske projekte, jer po njima nije moguće da vlast raspolaže novcem koji bi EU uložila u Doboj – kaže Nedićeva.

    Dodaje da, osim što izbjegava ulaganja EU, vlast nemilice rasprodaje gradsku imovinu, često i u sumnjivim transakcijama, samo da bi se domogli novca.

    Uprkos svemu tome mnogim Dobojlijama, koji plate primaju iz gradskog budžeta, zarade kasne mjesecima. To je potvrdio i Vedran Gligorić, odbornik, na lokalu opozicione, Socijalističke partije.

    – Grad duguje čak i naknade odbornicima, i to već 14 mjeseci. Posljednju naknadu sam primio za januar 2022. Računam da mi Grad duguje oko 8.000 KM – kaže Gligorić.

    Izborni budžeti
    Opozicionari tvrde da se Grad uvijek zadužuje u izbornim godinama, ali da nakon izbora budžet naglo „splasne“. Gligorić, koji je već šest godina odbornik u Doboju, kaže da je to već uobičajen način „poslovanja“ i vladanja u Gradu Doboju.

    Tako je lani, samo na jednoj sjednici u aprilu, budžet rebalansom uvećan za 15 miliona KM, odnosno skoro za trećinu.

    Tada je Skupština Grada, sa samo dva glasa protiv, odlučila da „neizmirene obaveze iz prethodnog perioda u iznosu od 13,1 miliona KM“ plati sa dva nova kredita od skoro 11 miliona, uz dodatnih 2,5 miliona KM izvornih prihoda.

    Uz još malo „bildanja“ budžet je na kraju godine sa planiranih 46 miliona KM narastao na 73 miliona KM.

    – U svakoj izbornoj godini oni se zaduže, pa onda taj novac, koji će, naravno, vraćati građani, nemilice dijele da bi kupili lojalnost i glasove – kaže Gligorić.

    FOTO: SRNAFOTO: SRNA
    Kad izbori prođu, navode odbornici opozicije, nastaje „suša“, kasne plate, socijalne pomoći, uplate doprinosa. A i budžet „izduva“, pa je tako za ovu neizbornu godinu on planiran u iznosu od 50,5 miliona KM, što je za skoro 20 miliona manje od prošlogodišnjeg budžeta po rebalansu.

    – Ne sumnjam da će oni u idućoj izbornoj godini opet zadužiti grad, da bi direktno ili indirektno kupovali glasove, i da će narod zaboraviti kašnjenje plata i socijalnih davanja i opet glasati za njih – kaže Gligorić.

    Dodaje da je vladajućoj garnituri u Doboju bitno jedino da „drže glavu iznad vode“: da ukupna zaduženja ne pređu dozvoljeni procenat.

    – Bitno im je i da ostanu na vlasti, po svaku cijenu. Ako izgube vlast, izgubiće sve, mnogi od njih čak i slobodu, jer su umiješani u kriminal i korupciju – zaključuje Gligorić.

  • Blizina EU potencijal Srpske u saradnji sa Kinom

    Blizina EU potencijal Srpske u saradnji sa Kinom

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske rekao je da Republika Srpska svojim povoljnim geografskim položajem i resursima kojima raspolaže, ima mogućnost razvoja mnogih privrednih grana te da blizina Evropske unije omogućava da se u roku od 24 sata, kopnenim putem dostave različite vrste proizvoda u bilo koji dio EU.

    On je u svom obraćanju na svečanoj ceremoniji otvaranja Međunarodnog sajma potrošačkih proizvoda EKSPO 2023 koji je jedan od četiri najveća sajma u Narodnoj Republici Kini rekao i da trgovina predstavlja posebnu šansu za saradnju sa Kinom u obostranom interesu.

    “U saradnji sa Narodnom Republikog Kinom smo započeli mnoge projekte u energetici i infrastrukturi koji su osnova za privredni razvoj i povećanje naših ekonomskih parametara”, rekao je Višković.

    Takođe, naglasio je da je opredjeljenost Vlade da detaljno prouči kineski model razvoja, te da ga prilagodi potrebama Republike Srpske.

    “Republika Srpska i srpski narod su dugogodišnji i iskreni prijatelji kineskog naroda, i dio smo inicijative „Jedan pojas, jedan put“, spremni smo da zajedno radimo na razvoju ove inicijative, i da jačamo povezanost naših zemalja, kroz jačanje ekonomske saradnje”, rekao je premijer Višković, a saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

    Istakao je da politička komunikacija, infrastrukturna povezanost, slobodna trgovina, finansijska integracija, razmjena ljudskih resursa, predstavlja glavni pravac ekonomske saradnje, i trgovinske razmjene između Republike Srpske i Kine.

    “Kao što je rekao predsjednik Narodne Republike Kine, Si Điping „Jedan pojas, jedan put“, predstavlja aveniju svjetlosti za zajednički razvoj, a ne privatni put. Mi učestvujemo zajedno, sarađujemo zajedno, i uživamo u rezultatima zajedno. Zajednička izgradnja inicijative „Jedan pojas, jedan put“ podstiče razvoj na obostranu korist i daje nadu za bolje sutra“, zaključio je u svom obraćanju Višković, te je pozvao kineske privrednike da posjete Republiku Srpsku.

    Na sajmu učestvuje 65 zemalja iz regiona sa preko 3.300 brednodva, uključujući i 147 brendova iz Italije, zemlje počasnog gosta. Sa temom „Podijeli otvorene mogućnosti za stvaranje boljeg života“, ovogodišnji sajam se fokusira na „visokokvalitetne“ i „nove“ potrošačke proizvode.

    Očekuje se da će više od 300 brendova lansirati preko 1.000 novih proizvoda tokom ovogodišnjeg sajma Ove godine ukupna izložbena površina iznosi 120.000 kvadratnih metara, što je povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodno izdanje. Samo međunarodni izložbeni dio zauzima 80.000 kvadratnih metara.

    Sajam bi trebalo da traje od 10. do 15. aprila, a očekuje se da će ugostiti više od 300.000 posjetilaca.

  • Gradnja pritvora za migrante u kampu Lipa pod pritiskom Brisela?

    Gradnja pritvora za migrante u kampu Lipa pod pritiskom Brisela?

    Pause
    Mute
    Remaining Time -3:01
    Picture-in-Picture
    Fullscreen
    Nije zatvor, ali jeste pritvorska jedinica. Konačno je bar malo jasnije šta se gradi u migrantskom kampu Lipa na području Bihaća. Ipak i dalje ostaje pitanje zašto su domaće vlasti ćutale o projektu čija je realizacija najavljena još u novemru. Čini se da je sve rezultat straha Evrope koja od Bosne i Hercegovine očekuje zaštitu svoje vanjske granice.

    Ovog ponedjeljka lokalne i kantonalne vlasti u Bihaću mirnije su nego prošlog. Nakon brojnih pritisaka neke odgovore o gradnji pritvorske jedinice na području migrantskog kampa Lipa, ipak su dobili.

    „Riječ je ne o tome da se ljudi zadržavaju zbog činjenice da su eventualno optuženi ili okrivljeni za neko krivično djelo nego za vrijeme sigurnosnih provjera za one osobe za koje je potrebno takve provjere izvršiti”, kaže Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

    O ovome su vlasti na lokalnu obaviještene nakon što je juče kamp posjetio ministar spoljnjih poslova. Posjetu realizovanu gotovo u tajnosti, šef diplomatije je iskoristio da javnosti kaže da nema razloga za brigu i da pritisak povrata migranata iz Hrvatske ne snosi samo Unsko-sanski kanton.

    „Dobili smo informaciju da se to dešava da se ljudi vraćaju na Orašju na Gradišci, oni koji se iz Hrvatske po tom sporazumu o radmisiji vraćaju. Mi isto radimo sa Srbijom, radimo svoj dio posla”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

    Podaci o readmisiji lica iz trećih zemalja iz Bosne i Hercegovine u Srbiju za sada ne postoje, a vlasti u Srbiji na upit još ne odgovaraju. Ipak, rezultat Konakovićeve posjete je i to što su predstavnici vlasti na lokalu konačno imali priliku da se uvjere u ono što se u njihovoj sredini gradi.

    „Riječ je o 12 kontejnera ukupno koji su postavljeni na površini od otprilike hiljadu kvadratnih metara. Radi se o 12 odvojenih pritvorskih jedinica, za 12 osoba”, dodaje gradonačelnik Bihaća.

    Još uvijek nema odgovora na pitanje zašto o gradnji pritvorskih jedinica niko nije pitao lokalnu vlast koja će sada tražiti njeno izmještanje i odvajanje od kampa Lipa. Prethodnih dana intenzivno Hrvatska vraća migrante na područje Bosne i Hercegovine i u prethodnih 10 dana vraćeno ih je 559, više nego u prethodne dvije godine. Istovremeno u prostoru Lipe juče je bilo registrovano samo 290 migranata – što znači da većina čim prije ponovo pokuša da se domogne Evrope koja, tvrde aktivisti, postupa ilegalno.

    „Pušbekovi su i dalje ilegalni to je status kvo i to nijedan čelnik Evropske unije, funkcioner neće reći da su pušbekovi legalni. A to što se događa ništa drugo nego pušbekovi koji su sad eto bilateralno dogovoreni i bilateralno se provode. Ja mislim da ovo vodi ka novoj katastrofi” kaže Petar Rosandić, „SOS Balkanroute“

    Iako nadležni u Bosni i Hercegovini redom tvrde da Brisel na njih ne vrši pritisak u pogledu migrantske krize, činjenica je da je gradnja pritvorskih jedinica najavljena upravo od strane Evropskih zvaničnika – i to komesara za susjedstvo i proširenje koji je najavio milion maraka za gradnju u kampu Lipa.

    Olivér Várhelyi, evropski komesar za proširenje je jpš 28. novembar 2022. rekao:
    „Dakle potrebno nam je u ovom dijelu da osiguramo da su detencijske jedinice odnosno objekti u prihvatnom centru Lipa pod određenom kontrolom.“

    U kontekstu priče o pritiscima treba napomenuti i da su, prema odgovoru hrvatskog MUP-a institucije Bosne i Hercegovine od Evropske komisije upozorene na obavezu sprovođenja sporazuma o prihvatu i vraćanju osoba koje ilegalno borave na državnom području. Taj sastanak desio se u Briselu, samo nekoliko dana prije početka masovnog i organizovanog vraćanja migranata iz Hrvatske. Iako aktuelni negiraju, bivši nosioci državnih funkcija priznaju da su u prošlosti postojali pritisci.

    „Tačno je to je postojalo i prije i očigledno postoji i sada da Bosna i Hercegovina ponese, kako oni kažu, svoj dio tereta. Mi imamo tu jednu specifičnu situaciju jer najčešće sav taj teret završi na nekoliok područja, evo u ovom slučaju to je USK” dodao je Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova BiH.

    Pred kojim je ove sedmice, prema ranijim najavama kantonalnih vlasti, povratak još 500 migranata iz Hrvatske. Istovremeno, očekuje se i dolazak šefa Evropske delegacije o kojeg lokalne vlasti i građani, iako mirniji nego prošle sedmice, i dalje očekuju odgovore.

  • Petronijević: Suđenje Tačiju velika farsa

    Petronijević: Suđenje Tačiju velika farsa

    Suđenje Hašimu Tačiju i trojici bivših vođa OVK – Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Јakupu Krasnićiju pred Specijalnim sudom u Hagu, a koji se terete da su individualno krivično odgovorni za zločine koje su širom Kosova, ali i na sjeveru Albanije, počinili pripadnici OVK, predstavlja iznuđen potez, istakao je ovo u intervjuu za Glas Srpske nekadašnji haški advokat i predsjednik Centra za odbranu međunarodnog prava iz Beograda Goran Petronijević, navodeći kako vašingtonski stratezi na ovaj način žele da kazne njihovu neposlušnost, a pod izgovorom uspostavljanja nekakve zemaljske i sudske pravde.

    Kaže da su nekadašnji američki poslušnici u jednoj fazi počeli da ne uvažavaju američke interese na Balkanu, što ih je onda dovelo i do haške optuženičke klupe.

    • Od pravde nema ništa. Ako pogledamo optužnicu i za šta se oni terete, možemo vidjeti da je to uglavnom zbog zatvaranja i ubijanja Albanaca. OVK je “sklanjala” svoje političke protivnike, sljedbenike Ibrahima Rugove, ali i one za koje su smatrali da su sarađivali s vlastima u Srbiji. I ova optužnica se bavi samo tim stvarima. Ono što još treba pomenuti jeste način optuženja. Četvorka se tereti za udruženi zločinački poduhvat koji je imao za cilj političko ovladavanje Kosovom. Nigdje se ne spominje nacionalno i etničko čišćenje. Znači nema suštine, koja bi otkrila pravu terorističku i zločinačku ulogu Oslobodilačke vojske kosova (OVK) na Kosovu i Metohiji, a što se prije svega odnosi na etničko čišćenje i ubijanje Srba – istakao je Petronijević.

    Smatra da je to svojevrsna sudska farsa.

    • Ono što jedino može biti značajno za Srbiju jeste da se sa njene grbače konačno skine taj nametnuti teret odgovornosti zbog navodne umiješanosti u pomenutim ubistvima. Znači, samo iz tog aspekta je ovo suđenje za Srbiju značajno – dodao je Petronijević u intervju za Glas Srpske.

    Naglašava da se zakozvana Žuta kuća u optužnici pominje samo kao mjesto na koje su prebacivani ljudi koji su hapšeni po Kosovu i Metohiji.

    • Nigdje se ne pominje trgovina organima, iako o tome postoje razna svjedočenja i međunarodni izvještaji. Da zaključim, u optužnici nigdje ne stoji da je glavni cilj udruženog zločinačkog poduhvata etničko čišćenje Kosova od Srba i “nealbanaca”. To jedna stvar. Druga da su ubistva Srba bila etnički motivisana, a ne politički, kako je optužnici navedeno. I na kraju, da se nigde ne pominje trgovina organima – kaže Petronijević.

    Smatra da se ove tri stvari se ne pominju, jer bi to onda razotkrilo i ulogu pojedinih zapadnih zemalja u stvaranju “kosovske državnosti” i prikrivanju zločina.

    • Da je to učinjeno, ruka pravda bi se onda produžila i ka njima te bi se pokazalo i dokazalo kako su oni obučavali i naoružavali tu istu OVK, koja je činila mnogobrojne stravične zločine širom KiM. Sve to bi, naravno, rasvijetlilo i umiješanost tajnih albanskih službi, ali i kriminalnih organizacija u ovoj trgovini ljudskim organima. Ovo su razlozi zbog koji je na ovaj način montirana optužnica. Pojedine zapadne zemlje ne smiju sebi dozvoliti da bude izmijenjena nametnuta slika o OVK. Ukoliko bi ova četvorka i bila osuđena na maksimalne kazne zatvora, tu pravde nema, jer se prikriva prava priroda OVK – smatra on.

    Dodaje da je Tači priznao da je bilo “određenih” i “sporadičnih” zločina, ali i da on u to vrijeme navodno nije imao potpunu kontrolu nad OVK, ali ni nad lokalnim komandantima.

    • Rekao je da su ti zločini bili periodični, ne sistematski te da su ih počinili razne militante grupe i pojedinci na terenu, što naravno ne odgovara istini. Komandanti OVK su tačno znali šta se dešava i sprovodili otvoreno etničko čišćenje – rekao je Petronijević.

    Smatra da može biti ponovljen slučaj Ramuša Haradinaja jer su svjedoci naprasno nestajali ili mijenjali iskaze.

    • Ovaj nazovi sud ima čitav spektar mera kako da zaštiti svjedoke, koje nisu preduzete, a ako i jesu, nisu na adekvatan način. Da jesu, ne bi se moglo desiti da prije početka suđenja budu objavljeni spiskovi zaštićenih svjedoka. Prisjetimo se, to je svojevremeno uradio Nasim Haradinaj, koji je zbog toga kasnije ekspresno osuđen, da bi bilo prikriveno ko u stvari stoji iza toga, a to su pojedini ljudi koji se nalaze u tribunalu i tužilaštvu. Јer samo su oni imali te podatke o zaštićenim svjedocima. O tome nikada nije otvorena istraga. Mislim da su i ovog puta svjedoci u opasnosti. O tome je prvi put javno progovorio i tužilac u ovom slučaju protiv Tačija. I umjesto da ti ljudima bude pružena zaštita, ponavlja se scenario sa suđenja Ramušu Haradinaju. On je pušten u trenutku kada se oko 80 odsto svjedoka nalazilo na Kosovu. To je isto kao kada biste pustili mačku u pušnicu. To je nevjerovatno – dodaje Petronijević.

    Smatra da su Ričard Holbruk, a pogotovo Medlin Olbrajt, imali sveliku ulogu u stvaranju “nezavisnog Kosova”.

    • Što se tiče Tačijeve poruke, na nju možda treba gledati i kao na jednu vrstu upozorenja i oštre poruke nekadašnjim zapadnim saveznicima, mentorima i sponzorima – “nemojte da ja progovorim o vašoj ulozi” – kaže Petronijević.

    Kao svjedoci obrane pozvani su i Vesli Klark i Bernar Kušner.

    • Planirano je da svjedoči i Kušner, koji je i donio trgovinu organima na Kosovo. On je bio glavni čovjek za to. Nakon što su ga smijenili sa mjesta ministra inostranih poslova Francuske on je netragom nestao – istakao je Šetronijević.

    Na pitanje kako gleda na to što Tačija i ekipu brani advokatski tim za koji je iz budžeta prištinske vlade izdojeno čak 16 miliona evra, Petronijević kaže da je izabran je pravi advokatski drim-tim.

    • Ne treba zaboraviti ni da je Haradinaja branila advokatska kancelarija u vlasništvu Čeri Bler, supruge nekadašnjeg britanskog premijera Tonija Blera. Očigledno albanska strana ne štedi na tome da zaštiti “svoje”, ali taj novac se prikupljala i širom svijeta od albanske emigracije, a postoje ozbiljne indicije da dobar dio tog novca potiče i od raznih kriminalnih aktivnosti, prodaje droge i oružja. Prisjetimo se i slučaja Ante Gotovine, kada su organizovani razni koncerti na kojima je pjevao Tompson, da bi bio prikupljen novac za njegovu odbranu. Postoje ozbiljne indicije kako je dio tog novca korišćen i za razne koruptivne aktivnosti unutar samog suda, ali i tužilaštva. S druge strane prisjetimo se samo nekih ranijih vremena, kada je, primiera radi, Srbima bilo zabranjivano da prikupljaju novac za odbranu haških optuženika. Čak su i proganjani oni koji su to radili. Sada je sve postalo dozvoljeno. Toliko o pravdi – rekao je Petronijević za Glas Srpske.
  • Do pripejd kartice samo s ličnom kartom

    Do pripejd kartice samo s ličnom kartom

    U BiH bi, ukoliko budu prihvaćene ideje tužilaca, mogla da budu promijenjena pravila prilikom kupovine pripejd kartica sa ciljem jačanja borbe protiv terorizma i sankcionisanja lažnih dojava o bombama koje su sve češće.

    ATV
    Tužilaštvo BiH se, kako piše u njihovom najnovijem izvještaju o radu za 2022, susreće s različitim pojavnim oblicima terorističkog djelovanja na području BiH, a koja su propisana Krivičnim zakonom.

    Odsjek za terorizam je lani okončao ukupno 25 predmeta koji se odnose na krivična djela terorizma, a borbi protiv terorizma, kako navode, značajno doprinosi i udarna grupa kojom rukovodi glavni tužilac Tužilaštva, a na tom mjestu je Milanko Kajganić, dok su članovi rukovodioci bezbjednosnih, policijskih i drugih agencija na nivou BiH.

    Udarna grupa je, naime, prema navodima iz tog izvještaja, podnijela više inicijativa za izmjene Krivičnog zakona, a prema centrima za edukaciju sudija i tužilaca u Republici Srpskoj i FBiH za dodatnim obukama u vezi s procesuiranjem krivičnih djela terorizma.

    Uz to, upućena je inicijativa prema Savjetu ministara za obezbjeđivanjem materijalnih sredstava za rad Agencije za istrage i zaštitu BiH prilikom sprovođenja posebnih istražnih radnji, a zatražene su i izmjene i dopune zakonskih propisa prilikom kupovine pripejd kartica kako bi se mogao utvrditi identitet lica koja ih kupuju.

    U Tužilaštvu BiH potvrđeno je za “Glas Srpske” da je mnogo toga već urađeno sa ciljem izmjene važećih pravila prilikom kupovine kartica. Naime, još krajem 2022. godine na sastanku udarne grupe za borbu protiv terorizma, jedan od zaključaka bio je da se prema Savjetu ministara uputi inicijativa o pojačanju regulative pri prodaji pripejd telefonskih kartica, radi lakše identifikacije korisnika. Nakon toga, održan je sastanak na kojem su bili predstavnici Tužilaštva, policijskih i bezbjednosnih agencija i Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), a početkom 2023. godine je u Ministarstvu bezbjednosti uspostavljena radna grupa za izradu prijedloga odluke o posebnim obavezama pravnih i fizičkih osoba, koje pružaju telekomunikacijske usluge, administriraju telekomunikacijske mreže i vrše telekomunikacijske djelatnosti.

    • Radna grupa je do sada održala nekoliko sastanaka pod pokroviteljstvom Ministarstva bezbjednosti i radi se na izradi navedene odluke – rečeno je u Tužilaštvu BiH.

    Definisanjem toga bi se, kako navode, značajno pomoglo u aktivnostima u borbi protiv terorizma i opasnosti od terorističkih aktivnosti, ali i sprečavanju i sankcionisanju lažnih dojava o bombama, koje su, kako su podvukli, u proteklom periodu nanijele veliku štetu u radu obrazovnih, pravosudnih i drugih institucija.

    • Aktivnosti su i pokrenute nakon što je više puta praksa ukazala da navedena situacija otežava rad agencijama za sprovođenje zakona u ovoj oblasti – zaključili su u Tužilaštvu BiH.

    U svom izvještaju o radu su, s druge strane, priznali i da je smanjen priliv spisa u Odsjek za terorizam s prestankom sukoba na području Sirije i Iraka te poraza takozvane države ISIL.

    • Još su aktivni predmeti “stranih boraca” s obzirom na to da su u istim predmetima raspisane potjernice i u saradnji s međunarodnim partnerima očekujemo deportaciju tih lica na teritoriju BiH, ali se ne može precizirati rok – zaključeno je u dokumentu Tužilaštva.

    U BiH od 2016. nije izvršeno nijedno krivično djelo koje se može svrstati u terorizam, ali nadležni upozoravaju da stalno treba biti na oprezu. Do sada su evidentirana četiri napada, a prvi je bio onaj Harisa Čauševića na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine. Sljedeći se desio dvije godine kasnije kada je Mevlid Jašarević pucao na Ambasadu SAD u Sarajevu, a 2015. se desio napad na policijsku stanicu u Zvorniku (Nerdin Ibrić) te na kladionicu u Rajlovcu (Enes Omeragić).

    Strategija
    Savjet ministara je tek u novembru prošle godine usvojio Strategiju BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2021-2026. godine. Riječ je o, kako je saopšteno poslije te sjednice, važnom strateškom dokumentu kojim se potvrđuje posvećenost institucija na svim nivoima u prevenciji i borbi protiv terorizma te nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu.

  • Evropi preti totalni “haos”, stiglo upozorenje

    Evropi preti totalni “haos”, stiglo upozorenje

    Suše i toplotni talasi uzrokuju veliku promenu na evropskim šumama.

    Naučnici zbog oskudnog snega na Alpima, visoke temperature za ovo doba godine i rasprostranjenog nedostatka kiše brinu da bi drugo leto zaredom moglo da bude sušno širom Evrope.

    Evropske šume zadobijaju braon boju tokom letnjih meseci zbog suša i toplotnih talasa, piše “Juronjuz”.

    Prošle godine je bilo pogođeno 37 odsto mediteranskih i centralnoevropskih šuma, pokazala je nova studija.

    Istraživači Univerziteta ETH Cirih i švajcarskog Federalnog instituta za istraživanje šuma, snega i pejsaža (WSL) ispitivali su ovaj fenomen tokom protekle 21 godine.

    Rezultati, objavljeni u žurnalu “Biogeonauke”, pokazuju da se “letnje braon šume” šire Evropom.

    Problemi sve veći
    Iako je suša igrala centralnu ulogu u tome, njene posledice nisu bile neposredne. Česti periodi visokih temperature tokom najmanje dve godine u umerenim zonama takođe su imali značajan uticaj.

    Mediteran pati od letnjeg potamnjivanja šuma od ranih 2000-ih, a poslednjih godina problem se proširio na šume umerenog pojasa u centralnoj Evropi. Nakon najtoplijeg zabeleženog leta 2022. Evropa je iskusila najopsežnije tamnjenje do sada, sa više od trećine šuma pogođenih u tim regionima.

    Smanjeno zelenilo znak je smanjene vitalnosti i povećanog stresa u šumama. Takođe ukazuje na njihovo odumiranje, navodi “Juronjuz”.

    Nova suša?

    A Evropi preti još jedno, ekstremno sušno leto. Naučnici upozoravaju da bi Evropa mogla da se suoči sa sušama kakve su pogodile kontinent prošlog leta, prenosi RTS.

    U posebnom izveštaju o suši u Evropi u martu, Evropska opservatorija za sušu (EDO) upozorila je da su uslovi pri kraju zime bili slični onim iz istog perioda prošle godine.

    Prošlog leta ekstremna suša pogodila je područja širom kontinenta, reke u Nemačkoj smanjile su se zbog suvog vremena, žestoki požari opustošili su delove Španije, italijanski hidroenergetski rezervoari su oslabljeni, a usevi u Francuskoj sprženi.

    Posle siromašne zimske sezone na Alpima, zbog koje su pojedini hoteli zatvarani, a mašine za pravljenje snega radile gotovo bez prekida, telo Evropske unije za sušu saopštilo je da sada postoji “visok rizik” od nestašice vode ovog proleća.

    “Proleće će biti toplije od proseka”
    Sušno vreme nije bilo ograničeno samo na planine, već je ove zime zahvatilo veći deo kontinenta, sa znacima suše koja se već širi u oblastima Francuske, Španije i severne Italije, navodi Evropska opservatorija za sušu (EDO).

    “Neki delovi Evrope se nisu u potpunosti oporavili od prošlogodišnje suše, a ponovni ulazak u takve uslove ili njihov nastavak može pojačati udar i imati kaskadni efekat”, upozorio je Andrea Toreti, viši naučnik u EDO, koji je zadužen za podatke o suši.

    Kombinovani indikator suše, koji koristi Evropska opservatorija za sušu, pokazao je da su uslovi za sušu rasprostranjeni čak u zemljama za koje sušno vreme uopšte nije karakteristično kao što su Velika Britanija, Irska i Švajcarska.

    Prema prognozama, proleće u Evropi biće toplije od proseka, što znači da su potrebni odgovarajući planovi za korišćenje vode da bi se kontinent nosio sa godišnjim dobom sa visokim rizikom da bude kritično za vodne resurse, navodi se.

    Sneg na Alpima daleko ispod proseka
    Količina smrznute vode u Alpima sada je čak niža nego u ovo doba prošle godine, saopštili su iz EDO, što znači “ozbiljan” pad količine vode koja će se sliti u obližnje reke kada se sneg otopi.

    Količina snega ove godine najmanja je od 2011. u Italiji, a u Švajcarskoj čak od 1998. i naučnici su zabrinuti da suša izazvana klimatskom krizom pogađa jače i brže nego što su predviđali.

    “Pre samo nekoliko godina procenili smo da bi ekstremna suša koja se ponavlja, poput one koju smo videli prošle godine, postala uobičajena pojava sredinom veka po najpesimističnijim scenarijima”, rekao je Toreti, dodajući da deluje da smo se tome već primakli jer su sušne bile 2018. pa 2022, a ponovo nas to čeka i ove godine.