Kategorija: Vijesti

Usljed krize javnih servisa Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) danas ukida 15 emisija iz svog programa, a neke emisije će biti skraćene.

Na listi 15 emisija koje se ukidaju su “Jedan”, “Odbrojavanje”, “Putevi zdravlja”, “Nova avantura”, domaći dokumentarni program, “Propuh”, “Thinking Box”, “Art Depo”, “Moja zemlja”, “DVS – Filmski festival u Kanu”, “Identiteti”, “Global”, “Konačno petak sa Majom Miralem”, “Inbox”, “Trend” dok će emisija “Jutro za sve” trajati dva umjesto tri sata.

Federalna televizija je uputila novi poziv BHRT-u, u kojem od njih traže zakonsko postupanje i Poslodavni odbor FTV-a je ponudio rješenje za koje tvrde da će spasiti oba javna emitera.

“S tim u vezi bismo, prethodito potpisivanju ugovora, uspostavili bankovni račun s trajnim nalogom, gdje bi po automatizmu BHRT-u od strane Elektroprivrede BiH i dalje Radio-televizije Federacije BiH stizao pripadajući procenat RTV takse kako ga je zakon definisao, dok bi nakon potpisa ugovora Radio-televizija Federacije BiH promptno uplaćivala iznose za redovne mjesečne tehničke usluge BHRT-u, uz dodatni iznos mjesečne rate po osnovu nastalog duga za tehničke usluge u proteklih pet mjeseci od kada je naplata RTV takse prekinuta”, naveli su.

Istakli su kako bi redovnost uplata iz tri opisana osnova svakomjesečno na računu BHRT donijela 1,8 miliona KM.

“Posljednji nemili događaj s gašenjem signala Radio-televizije Federacije BiH od strane BHRT-a pokazali su koliko se štete može nanijeti jednostranim radnjama i vjerujemo da je Uprava BHRT-a izvukla pouku da je sve odnose moguće riješiti jedino kroz suradnju, uvažavanje i povjerenje, ali samo temeljem postojećih zakonskih propisa koji su, kada je u pitanju raspodjela RTV takse, potpuno precizni. Čekamo vaš pisani odgovor i poziv na zajednički sastanak najkasnije iduće sedmice da bi finalizirali gore opisane detalje i spasili naše kuće i radnike potpisivanjem ugovora u skladu sa zakonom, član 18. Zakona o javnom sistemu BiH i član 57. Zakona o Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine”, istakli su iz FTV-a, prenosi “Avaz”.

Centralna izborna komisija (CIK) raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nezvanično saznajemo da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.

Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

“Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK-u, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

U slučaju da CIK kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

“Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima”, rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

CIK je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u Bosni i Hercegovini, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje, ta nadležnost data je Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.

Kristijan Šmit ne prestaje da prizemno provocira srpski narod. Ovaj put učinio je to na stradalničkoj Kozari i potomcima žrtava ustaškog i nacističkog logora Јasenovac.

Kao dokazani simpatizer nacističkih pilota i doskorašnji član pokreta, koji su predvodili SS generali, nepozvano i nenajavljeno, danas se ukazao u Memorijalnom kompleksu na Mrakovici, a potom i u spomen kompleksu Donja Gradina koji čuvaju uspomene na srpske žrtve likvidirane od ruku i onih koje Šmit simpatiše.

Zaogrnut duhovima ili pritisnut dugovima nacističke prošlosti, Kristijan Šmit pojavio se inkognito na Mrakovici, baš kao pravi turista, a nikako diplomata kakvim se lažno predstavlja. I skrivajući se, kao bjegunac od zakona, u grupi namjernika ušetao u Memorijalni kompleks koji čuva uspomene na herojske borbe partizana protiv SS divizija i ustaša u Drugom svjetskom ratu, ali i na Kozarčane koje su brutalno likvidirali na kućnom pragu ili bez povratka deportovali u logore smrti.

– Šmit je došao nenajavljen tako da nas je iznenadio u svom dolasku, ali eto potrudio sam se da nakon što je pogledao stalnu postavku da razgovaram sa njim i da mu prezentujem ono što se desilo na Kozari u toku Drugog svjetskog rata. Interesovao se povodom čega je izgrađena ova memorijalna zona šta se to dešavalo i ko je bio uključen u te događaje u toku Drugog svjetskog rata – kaže Boris Radaković, istoričar i kustos u Memorijalnom muzeju na Mrakovici.

Šmit se u Memorijalu zadržao 20-ak minuta i otišao u pravcu Donje Gradine. Opet se nenajavljen ušunjao se u kompleks posvećen žrtvama ustaških zločina u logoru Јasenovac.

– S obzirom da je danas neradni dan u Spomen-području Donja Gradina, nismo upoznati s tim da je Kristijan Šmit boravio u spomen području – kaže direktorka javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanja Tuleković.

Da je bavarski “turista” preživio katarzu i iskreno se pokajao zbog genocida NDH, pa i svojih sunarodnika nad srpskim narodom ili nad istim zbog vlastitih ovovremenskih grešaka, teško da bi se, u nedjeljno prijepodne, nepozvan i nenajavljen “uvlačio” u memorijalne komplekse.

Ovako nelegitimni, njemački namjesnik za Federaciju BiH ostaje sa prokazanim sentimentom za nasljeđe nacizma. Ne tako davno, što je i zadokumentovano, pokušao je da rehabilituje nacističkog pilota Njemačkog Vermahta, Vernera Moldersa, rekavši da “nije imao bilo kakve mrlje u svojoj prošlosti”.

“Ništa” osim što je upravljao njemačkim bombarderima u Drugom svjetskom ratu i na nedužne civile i slobodarsku vojsku bacao tone ubilačkih bombi za šta ga je, prema dokazima, lično odlikovao Šmitov zemljak – nacistički vođa Adolf Hitler. I to nije sve! Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske zadokumentovao je i da je bio član pokreta “krug pripadnika društva brdskih trupa” – koji otvoreno i sistematično protežira nacističke heroje.

– Činjenice govore da Šmit ne samo da simpatiše nacističke jedinice nego i učrstvuje u širenju njihovih tradicija svojim članstvom u udruženjima čuvara “ugleda” oficira Trećeg rajha – kaže Živadin Јovanović, predsjednik Beogradskog foruma za svijet ravnopravnih.

Na spomenik nacističkim vojnicima Vermahta koji su bili u sastavu SS brdske divizije – njihov simpatizer Šmit, okružen pratnjom u uniformama upravo iz vremena nacističke Njemačke, svojevremeno je polagao i vijence. Јedan sličan, degutantno i dvolično, ovaj put, ostavio je i na memorijal žrtvama tih istih nacista, na Mrakovici. Drugi – u Donjoj Gradini. Završiće, ako već nisu, na deponiji smeća, odmah po saznanju o posjeti neželjenog gosta, rezignirano su najavili Kozarčani i Krajišnici.

– Svaki pokušaj rehabilitacije bilo kog pojedinca koji je bio u tom sistemu koji je sprovodio istrebljenje čitavih naroda, prisilno raseljavanje i koji je išao ka stvaranju jedne nove Evrope u kojoj ne bi bilo mjesta za sve narode, treba osuditi. Naravno, čovjek može da prizna svoje greške i da se izvini – ističe Radaković.

Izvinjenje je izostalo, a imao bi Kristijan Šmit za mnogo toga da se izvinjava Srbima. Ne samo zbog monstruoznih zločina svojih sunarodnika iz Drugog svjetskog rata i vlastitog sentimenta za nasljeđe nacizma, već i zbog aktuelne antisrpske politike koju vodi.

General Momir Talić komandovao je Prvim krajiškim korpusom Vojske Republike Srpske koja je branila srpsku nejač, nije vršila zločine niti upadala u sela kao što su to radili pripadnici takozvane Armije BiH, rekao je danas predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić na obilježavanju 21 godine od smrti generala Talića.

Stevandić je rekao da je general Talić imao privilegiju da živi u vremenu kada je srpski narod bio u najvećoj slozi na ovoj strani rijeke Drine.

– General Talić je komandovao Prvim krajiškim korpusom Vojske Republike Srpske koja je branila srpsku nejač, probijala koridor i nije vršila nikakve zločine niti upadala u sela kao što su to radili pripadnici takozvane Armije BiH – rekao je Stevandić i dodao da je Srpska stvorena u vrijeme najveće srpske sloge koja je i danas potrebna da bi se sačuvalo srpstvo.

U Piskavici kod Banjaluke obilježena je 21 godina od smrti general-pukovnika Momira Talića, komandanta Prvog krajiškog korpusa i načelnika Generalštaba Vojske Republike Srpske.

Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 62 rakete na području Republike Srpske.

Na području Banjaluke ispaljeno je 12 raketa, Berkovića i Doboja po 11, Prijedora i Novog Grada po osam, Mrkonjić Grada četiri, Dervente, Nevesinja, Oštre Luke i Krupe na Uni po dvije rakete, saopšteno je iz “Protivgradne preventive”.

Tokom jučerašnjeg dana dejstvovala je 21 protivgradna stanica u periodu od 15.02 do 19.56 časova.“Od strane strijelaca i sistemom video nadzora, osim mnogobrojnih i intenzivnih pljuskova, osmotrena je sugradica u pljusku na području Mrkonjić Grada”, navode iz “Protivgradne preventive”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, nakon što je usvojena rezolucija o Srebrenici, da je Srbija bila u pravu kada je upozorila da će ova rezolucija izazvati podjele, ne samo u regionu već i u UN.

On je podsjetio da je ovo prvi put da glasanje o genocidu u UN ne bude jednoglasno.

– To se dešava jer su neki ljudi htjeli da iskoriste svoju političku moć da ispolitizuju ovu temu. Јedina svrha i namjera rezolucije je da se nametne moralna i politička krivica jednoj strani, jednom narodu – Srbije i Republike Srpske. To je bila jedina namjera. Iskreno, kada je riječ o legitimitetu, to nije uspjelo – rekao je Vučić.

Vučić je napomenuo da “ljudi koji su želeli da stigmatizuju srpski narod nisu uspjeli i nikada neće uspjeti u tome”.Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je poslije sjednice Generalne skupštine UN da je dvije trećine stanovnika zemaljske kugle bilo na strani Srbije i zahvalio svim zemljama koje su glasale protiv ili bile uzdržane na glasanju o rezoluciji o Srebrenici.

Hvala Kini i Ruskoj Federaciji, ali i UAE i ogromno hvala mađarskoj braći, ali hvala i Slovacima, Grcima i Kipranima…Hvala brojnim azisjkim i afričkim zemljama koji su razumjeli o čemu je ovdje riječ – rekao je Vučić.

Vučić je dodao da vjeruje da “smo svojoj zemlji osvjetalli obraz”.

– Ovako ujedinjeni i kada sve činimo zajedno možemo i čuda da napravimo – poručio je Vučić.

Promjenom pravila sponzori rezolucije i velike sile uspjele su da u Generalnoj skupštini UN dobiju podršku za rezoluciju o Srbrenici. Od 193 zemlje s pravom glasa, 84 je glasalo “za”, 19 država je bilo protiv, a uzdržano 68. Dok 22 zemlje uopšte nisu glasale.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upitao je uoči glasanja zašto se rezolucija o Srebrenici donosi baš sada i zašto se na njoj radilo tajno.

Ukazao je da će usvajanje rezolucije otvoriti Pandorinu kutiju i da će se svijet suočiti sa nizom optužbi za genocid i da ona neće donijeti pomirenje u regionu.