Kategorija: Vijesti

Generalu Ratko Mladiću, koji se nalazi u haškom pritvoru, snaga srca je došla bukvalno na donju granicu, zbog čega će u toku sljedeće sedmice biti predat zahtjev Hagu da ga pregledaju srpski ljekari, rekao je generalov sin Darko Mladić.

Sada mu je bukvalno snaga srca došla na neku donju granicu. Mi sada spremamo ponovo tim kardiologa i pulmologa. Tražićemo od tribunala da odu tamo da ga pregledaju, da popričaju i iskonsultuju se sa tamošnji ljekarima – rekao je Darko Mladić.

Prema njegovim riječima, general Mladić je uspio krajem prošle godine da se izvuče iz zdravstvene krize i malo oporavi, nakon posjete srpskih ljekara i promjene terapije, te da je u jednom periodu bio stabilan, ali da je od zimus krenulo da mu slabi srce, što najviše zabrinjava.

On je dodao da je u ovom trenutku bolja komunikacija za medicinskim timom haškog pritvora i da se nada da će srpski ljekari brzo moći da odu da posjete generala Mladića, nakon što zahtjev da ga pregledaju bude predat.

• Njemu je, osim liječenja, potrebna i njega. On nije neko ko može sto odsto da brine o sebi. Za sada mu pomažu pritvorenici koji se nalaze tamo, ali i najveći dio čuvara mu se nalazi da pomogne. Nisu dužni da mu skuvaju ručak, ali žene čuvarke mu ponekad i skuvaju taj ručak i pomognu mu i hvala im na tome – rekao je Darko Mladić.

On je za TV Pink rekao da general Mladić ima dosta dobar odnos sa konkretno tim ljudima koji su oko njega, jer su ga upoznali onakvog kakav je on stvarno, a ne kakva je neka medijska slika.

Dodao je da je generalu haški sud dodijelio i dva njihova nezavisna eksperta, kardiologa i neurologa, koji ga pregledaju periodično na tri mjeseca, te da Mladiećva odbrana dobija periodično njihove izvještaje.

• Posljednji put dobili su u aprilu, što je napredak, jer ranije nismo dobijali po dve do tri godine. Sud dobija izveštaje od tamošnjeg ordinirajućeg ljekara. A mi kada to dobijemo, gledamo da uradimo reviziju i da vidimo šta može da se poboljša – rekao je Darko Mladić.

On nije želio da komentariše promjenu ljekara u Hagu niti da potvrdi da je to ljekar Paulus Falke koji je liječio i Slobodana Miloševića, navodeći da ne želi da spominje imena, zbog upozorenja iz Haga da će u suprotnom biti mu uskraćena komunikacija sa ocem.

• General se bukvalno drži na toj komunikaciji. Kada ne bi bio na toj komunikaciji sa nama, mislim da bukvalno ne bi preživio mjesec dana. Meni je bitno da Ratko dobije najbolje moguće liječenje tamo – rekao je Darko.

On je dodao da se sa ocem čuje svakodnevno, a vidi preko zaštićene aplikacije dva puta nedeljno po pola sata, te da mu jednom u tri mjeseca odvede i unuke.

• To ga drži, ta komunikacija uživo – rekao je Darko Mladić, te dodao da se odbrana radi i na reviziji presude, ali da ne može govriti još o tome, i da je to skup proces.

Govoreći o napadima iz FBiH i Sarajeva na studentkinje iz Republike Srpske i na ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa zbog izjava da se zna da su Naser Orić i Alija Izetbegović zločinci i da je za đake u Srpskoj Mladić heroj, Darko je rekao da je u BiH, nažalost, međunarodno prisustvo djelovalo kancerogeno i maligno na suživot u BiH.

• Da nisu davali lažnu snagu jednoj strani, onda se ne bi podrazumijevalo neuravnoteženo postupanje. Oni imaju utisak da mogu prema nama da se ponašaju, da nazivaju naše generale i političare raznim imenima, a da mi nemamo pravo da izrazimo svoj stav po tom pitanju – rekao je Darko.

On smatra da bi se u BiH ljudi prije dogovorili i razumjeli da je međunarodna zajednica otišla iz BiH i ostavila ih u miru i da je samo obezbijedila sigurnost.

• Ovako imate situaciju u kojoj zbog strane podrške jedna strana misli da može da realizuje svoje ratne ciljeve, koji su nažalost takvi kakvi su bili i u Drugom svjetskom ratu. Vidi se da bi određeni dio njihove političke elite najradije da i dalje protjera Srbe iz BiH, da im ne priznaje prava – dodao je Darko Mladić.

On je rekao da izjava Orića, u kojoj priziva rat “da je na Drini sve počelo i da će se završiti”, govori sama za sebe i da se takvi pojedinci ne pojavljuju slučajno u medijima i daju ratnohuškačke izjave u ovakvom vremenu, umjesto da se gleda kako raditi zajedno i sačuvati mir.

• Sve ono za šta nas napadaju, oni su imali te ciljeve da protjeraju Srbe preko Drine, da nas nema više tamo. I ovo vrijeme poslije rata je pokazalo da tamo gdje nema srpske države, nema više Srba – rekao je Darko Mladić.

On je naveo da niko nije preduzeo mjere da se protjerani Srbi vrate u Hrvatsku, kao i da u FBiH u Sarajevu sada više ima Arapa nego Srba.

• A opet imaju dovoljno drskosti da nas prozivaju za tako nešto. Očigledno to su njihovi ciljevi i te provokacije u medijima dolaze sa nekom svrhom. Ali, ja mislim da je to kontraproduktivno. Treba da gledamo kako da se jača mir, a ne daju ratoborne izjave. I mi bismo mogli da se tako ponašamo, ali gdje bi nas to odvelo – rekao je Darko Mladić.

Početak radova na Hidroelektrani “Mrsovo” u Rudom je istorijski trenutak i za Republiku Srpsku i za ovu opštinu, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je danas ozvaničio početak radova na HE.

Naveo je da će biti zaposleno 60 novih radnika, a planirano je da HE proradi za 31 mjesec.

• Ovo će biti izuzetan doprinos sistem zelene energije. Decenijama se o ovome priča, što govori o tome koliko je to bilo složeno – rekao je Dodik i istakao da je ovim iskazana sva sposobnost Republike Srpske da i u složenim okolnostima može uspješno da radi.

Osim izgradnje Hidroelektrane “Mrsovo”, naveo je da je u toku i realizacija projekata “Gornji horizonti”, “Buk bijela”, “Bistrica” i izrazio zadovoljstvo zbog partnerstva sa turskim partnerima, koji su generalni izvođači radova na izgradnji Hidroelektrane, ali i sa partnerima iz Srbije i Austrije.

Svečanosti su prisustvovali i premijer Srpske Radovan Višković, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, kao i drugi zvaničnici Srpske i Turske.

• Mi u Republici Srpskoj činimo sve da obezbdijedimo dovoljne količine zelene energije i to i danas u Rudom radimo – istakao je Višković i dodao da će HE “Mrsovo” svojim benefitima Rudo u narednom periodu svrstati u red srednje razvijenih opština.

Višković je podsjetio da je u energetskom sektoru posljednja velika investicija bila 1985. godine u Višegradu, te da je Vlada Srpske napravila novi strateški cilj vezan za prioritete u čemu je, kao motor razvoja Republike Srpske, prepoznata energetika.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da se Republika Srpska ne osvrće na pokušaje gušenja njenog rasta i razvoja, što pokazuje izgradnja Hidroelektrane “Mrsovo” u Rudom, kao i oko pet milijardi KM investicija u oblasti energetike.

• Danas treba čestitati i narodu Rudog i Republici Srpskoj koja trpi užasne pritiske, kako bi njen rast i razvoj bio zaustavljen. Mi se ne osvrćemo na te pritiske, nego idemo dalje – rekao je Đokić.

On je istakao da Republika Srpska trenutno u oblasti energetike ima oko pet milijardi KM investicija.

Generalni direktor preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske” Luka Petrović izjavio je da će se po trenutnim cijenama električne energije hidroelektrana “Mrsovo” isplatiti za 12 godina, što je za ovakve objekte, veoma povoljno.

Petrović je naveo da će se graditi betonska gravitaciona brana visine 37 metara, sa pribranskim postrojenjem, što će izvoditi firma “NGA” iz Turske, dok će se u elektranu ugraditi oprema austrijskog proizvođača “Fojt”.

• Ovaj izvođač radova ima već četiri hidroelektrane u svom vlasništvu u Turskoj, garantuje da će izvesti radove za 31 mjesec počevši od danas, a finansiranje je u cijelosti oslonjeno na Elektroprivredu Republike Srpske putem preduzeća Obnovljivi izvori energije iz Ljubinja koje će kontrolisati kvalitet radova putem nadzornog organa iz Beograda – pojasnio je Petrović i dodao da je vrijednost radova 98 miliona evra.

Načelnik opštine Rudo Dragoljub Bogdanović izjavo je da je HE “Mrsovo” veliki benfit za ovu lokalnu zajednicu.

• Želja mi je da iza mene nešto ostavim ovom narodu, a uz pomoć Vlade Srpske to ću i uspjeti – rekao je Bogdanović i izrazio uvjerenje da će, uz HE “Mrsovo”, povratku ljudi doprnijeti i izgradnja puta Rudo-Mioč.

Preduzeće “ERS-Obnovljivi izvori energije” posjeduje koncesiju za izgradnju HE “Mrsovo” u opštini Rudo. Ta HE na rijeci Lim biće instalisane snage 37,3 megavata i prosječne godišnje proizvodnje 140,6 gigavatčasova, objavljeno je ranije iz ERS-a.

Direktor preduzeća “ERS-Obnovljivi izvori energije” Siniša Šišić izjavio je danas da izgradnja Hidroelektrane Mrsovo u Rudom, čiji je investitor ovo preduzeće, pokazuje da rukovodstvo Srpske ima sluha za male sredine.

• Sve ovo ne bi bilo moguće da nismo imali bezbrezervnu podršku uprave matičnog preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem, Vlade Republike Srpske i predsjednika Srpske Milorada Dodika – naveo je Šišić.

Preduzeće iz Banjaluke “Komsar enerdži hidro” potpisalo je 22. novembra 2022. godine ugovor o izgradnji Hidroelektrane “Mrsovo” sa turskom firmom NGA INSAAR A.S. Sisil u ukupnoj vrijednosti 98.025.831 evra bez PDV-a.

Preduzeće “Komsar enerdži hidro”, koje je posjedovalo koncesiju za njenu izgradnju pribavilo je tehničku dokumentaciju, između ostalog, idejni projekat i studiju opravdanosti sa elementima zaštite životne sredine.

Privredno društvo “ERS-Obnovljivi izvori energije” iz Ljubinja 31. decembra 2022. godine potpisalo Ugovor o prenosu 100 odsto udjela u Privrednom društvu “Komsar enerdži hidro” da bi postalo vlasnik.

Narandžasto upozorenje na jake pljuskove praćene grmljavinom i jakim udarima vjetra izdato je za danas za šire područje BiH.

Nevrijeme će se tokom dana postepeno pomjerati sa zapada preko sjevernih i centralnih područja prema istoku, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Uz jači pljusak može pasti 15 do 30 litara kiše po metru kvadratnom, a očekuju se udari vjetra od 50 do 70 kilometara na čas, prenosi RTRS.

Stanovništvu se savjetuje da zaštiti sebe i svoju imovinu zbog mogućeg plavljenja i krhotina koje nosi vjetar, te ukazuje na moguće poremećaje u snabdijevanju strujom i vodom.

Nakon što je niskobudžetna avio-kompanja Viz er najavila da će u septembru zatvoriti svoju bazu u Tuzli, rad i postojanje ovog aerodroma, dovedeni su u pitanje. Iz banjalučkog Aerodroma naglašavaju da je saradnja sa niskobudžetnim kompanijama za sada stabilna, ali niko ne može da garantuje da se i na ovom aerodromu ne može desiti tuzlanski scenario.
Dodatan problem, navode, je taksa Direkcije za civilno vazduhoplovstvo od tri KM po putniku u odlasku, koja je iz Tuzle već otjerala Rajaner.

Radni dan ili vikend, više nije ni važno. Gužve na banjalučkom Aerodromu stalna su pojava.

Žarko Pejović kaže, živi u Norveškoj, a sa porodicom dolazi u Kotor Varoš nekoliko puta godišnje.

Linija od Banjaluke do Švedske, gdje presjedaju, jedna je od najčešće korištenih.

– Putovao sam iz Tuzle, Beograda, Zagreba, Pule, svih mogućih aerodroma. Ovu priliku što imamo iz Banjaluke, mislim da je fantastična – naglašava Pejović.

Letovi do evropskih odredišta, po često simboličnim cijenama, omiljeni su izbor domaćih putnika.

Zato je odjeknula vijest da kompanija Viz er zatvara svoju bazu na tuzlanskom Aerodromu i sa 36 sedmičnih letova, promet smanjuje na svega 11.

U Tuzli kažu da su zbog zahtijeva ove kompanije pokrenuli velike investicije i da sa 450.000 prevezenih putnika od početka godine ovakav potez Viz era u najmanju ruku nije opravdan.

– Mi smo krenuli s proljeća ove godine da gradimo treći gejt, trebalo bi do septembra da bude u funkciji. Radimo i svjetla za centralnu liniju, da se jutarnja kašnjenja kad je magla svedu na minimum, sve je to u fazi realizacije. Vršimo i vanjsko uređenje, kao što je parking sa 320 mjesta, atrijum sa prostorima za zakupce… Sve je išlo u prilog proširenju saradnje, a ne smanjenja – rekao je DŽevad Halilčević, dirketor Aerodroma Tuzla, navodi RTRS.

Za zatvaranje tuzlanske baze, Viz er kaže da je riječ o optimizaciji tržišta svojih letova u BiH i uputio izvinjenje putnicima koji su već kupili karte.

– Izazovno makroekonomsko okruženje i komplikovani vremenski uslovi u regiji, poput čestih magli koje značajno utiču na operativne performanse, nažalost, onemogućili su nam da održavamo veliku mrežu letova sa tuzlanskog Aerodroma i baziramo naše avione tamo – naveo je Roland Tišner, direktor za upravljanje i operativne poslove kompanije Viz er.

Poslovanje u BiH ova kompanija time svodi na ukupno devet linija iz Tuzle, Sarajeva i Banjaluke.

U Banjaluci navode da Aerodrom bilježi stalno povećanje putnika, ali poslovanje se ne usuđuju vezvati samo za jednu kompaniju.

Ugovori sa Viz erom i Rajanerom, niskobudžetnim kompanijama koje bh. putnici najčešeće biraju, i dalje su stabilni, ali bojazan uvijek postoji.

– Radimo na tržištu novih destinacija, novih aviokompanija, tako da pokušavamo da obezbijedimo redovne linije za Istanbul, redovne linije za Atinu, za Mediteran… Da li će to biti Italija ili Španija i Kipar, to je nešto na što smo se mi opredijelili u smislu destinacija, novih avio-kompanija, novih prevoznika. Tako da imamo raznovrsnost, kako u pogledu destinacija, tako i saradnje sa drugim aviokompanijama – istakla je Natalija Trivić, direktorka banjalučkog Aerodroma.

To je, smatraju analitičari, jedini način. U suprotnom, navode, u pitanje se dovodi postojanje ijednog bh. aerodroma, osim sarajevskog.

– To su vam zračne luke koje smo mi naslijedili iz Јugoslavije. I što sad? Hoćemo ih zatvarati? Nećemo ih zatvarati, ali nećemo ni trošiti tolike milione da bi one egzistirale. Ako imate aerodrom koji ima perspektivu, moguć je opstanak, a to je sarajevski, uz naravno Banjaluku koja je pokazala da ima perspektivu – rekao je Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar.

Avio-saobraćaj koji se povećava tek posljednjih godina, dodatno je zakomlikovalo uvođenje takse za svakog putnika u odlasku, koju naplaćuje Direkcija za civilno vazduhoplovstvo. Zbog tri KM po putniku, Rajaner je suspendovao sve letove iz Tuzle i povratak uslovljava njenim ukidnjem.

Nezvanično, banjalučki Aerodrom pokrenuo je inicijativu da se ova taksa, za niskobudžetne kompanije, smanji na jednu KM.

Istovremeno, već je podignuta tužba jer BHDCA od Banjaluke nije dobio podatke o broju putnika, pa naknadu nisu ni mogli da naplate.

– Naglašavamo da sve države kako u regionu, tako i EU imaju ovu naknadu, a BHDCA je prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, te je naknada koja je propisana u BiH najniža – navodi se u saopštenju Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Ističu da lokalne zajednice u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, na sebe preuzimaju plaćanje ove naknade.

Na to se odlučio i Mostar koji plaća ovu naknadu u ime operatera koji saobraćaju sa tamošnjeg aerodroma.

Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluci, na koje se čeka 30 godina, ne smije biti politizovano, rečeno je na javnoj raspravi. Stručnjaci su ukazali na brojne nepravilnosti, kada je riječ o idejnom rješenju spomenika.

Ono na šta su posebno ukazali učesnici javne rasprave jeste da se o nacionalnom pitanju ne može odlučivati na lokalnom nivou već u institucijama Srpske.

Učesnici javne rasprave saglasni-pitanje izgradnja Centralnog spomen – obilježja mora se riješiti, a u to se trebaju uključiti sve nadležne institucije. Borci koji su stvarali Srpsku kažu da je ovo nacionalno pitanje sa kojim se ne može baviti lokalni već republički nivo.

• Predsjednik Republike Srpske mora i u miru biti ono što je u ratu – vrhovni komadant, a sada čovjek koji je po ustavu dužan da obezbjeđuje narodno jedinstvo: Narodna skupština je jedina ta koja može o ovom nacionalnom pitanju, i o ovome se mora razmatrati kao posebno pitanje ne u okviru regulacionog plana grada Banjaluke – rekao je Darko Matijašević, bivši oficir VRS.

I ispisivanje imena stradalih na spomenik mora se jasno definisati jer stručnjaci kažu da i tu postoje nejasnoće.

• Bio je borac VRS, dao svoj život pa bio tri dana, bio tri godine, dao je život za Republike Srpske i ima da mu piše tamo ime – smatra Milan Đukić borac Vojske Republike Srpske.

Predrag Lozo Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica naglasio je da je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu bilo je 35.042 žrtve.

• Od toga je u vojnim formacijama poginulo oko 26.000a ljudi, kažem oko jer postoje određene nejasnoće i neslaganja oko pojedinih lica – dodao je Lozo.

Struka se oglasila i o idejnom rješenju spomenika, konkretno 62 stuba koja simbolizuju brigade. Kažu, to je samo 30 odsto svih ratnih jedinica – Vojska Republike Srpske imala je 210 ratnih jedinica i oko 100 brigada.

• Govorim isključivo kao istoričar – u pitanju je gruba činjenična greška i ovo spomen obilježje ovako zamišljeno ne odražava ono što je bila Vojska Republike Srpske, niti svi ostali odredi koji su se borili za Republiku Srpsku – rekao je Goran Latinović, istoričar.

Za predsjednika Gradskog odbora SNSD-a sporna je i lokacija jer kaže da spomenik treba da se nalazi u neposrednoj blizini Palate Republike jer je to jedino mjesto koje borci zaslužuju. Za gradonačelnika Banjaluke imovinsko pravni odnosi na toj lokaciji ne mogu se riješiti.

• Da nemamo rješenje ne bi ovo radili. Draško Stanivuković laže da se ne mogu rješiti imovinski odnosi. Vlasnik pomenute zemlje 1/1 je zainteresovan i hoće da proda sutra zemlju – kaže Vlado Đajić predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka.

Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke smatra da je svaka druga lokacija prolongiranje u nedogled, narednih nekoliko godina.

• Potencijalna lokacija koju neko spominje govori iz neznanja. Radi se o lokaciji kod spomenika Banu Milosavljeviću gdje je samo jedna četvrtina zemljišta grada a tri četvrtine nije – istakao je Stanivuković.

Pravnici pojašnjavaju da proces rješavanja imovinskog pitanja tj. kupovine zemljišta ne može trajati dugo kao što to tvrdi Stanivuković.

• Ukoliko dakle postoji i spremnost grada i sama saglasnost vlasnika zemljišta. Taj postupak ne može trajati dugo. Postupak se može završiti mjesec do dva dana – kaže Ostoja Perišić, pravnik.

Spomen obilježje mora i biće izgrađeno,zaključak je javne rasprave. Ostaje ipak pitanje, da li će se graditi prema postojećem planu ili će presuditi struka i institucije Srpske.