Kategorija: Vijesti

  • Skup “Granica postoji” u Hercegovini; Nastavlja se odbrana narodne volje

    Skup “Granica postoji” u Hercegovini; Nastavlja se odbrana narodne volje

    Na magistralnom putu Ljubinje-Stolac održan je skup pod nazivom “Granica postoji”, kojim građani Srpske iskazuju protivljenje zbog podizanja optužnice pravosuđa BiH, protiv predjednika Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.

    Okupljeni građani i danas sa ovog mjesta, međuentitetske granice na magistralnom putu Ljubinje -Stolac, šalju poruke podrške institucijama Srpske u odbrani nadležnosti.

    Kažu da samo traže dostojanstvo i poštovanje, da se poštuju granice i institucije.

    • Svoje branimo, tuđe nećemo – takođe je jedna od poruka koja se šalje danas.

    Padala je jaka kiše, a uprkos tome, skupu je prisutvovalo više od 1.800 građana.

    Profesor srpskog jezika iz Gacka Aleksije Grgur rekao je da su se okupili da pokažu da su Hercegovci dostojni potomci predaka koji su se izborili za postojeće granice Republike Srpske, slobodu i srpsko ime.

    • Kao i prije 80 i više godina opet se brani srpsko ime i interes srpskog naroda na ovim prostorima. Danas je na udaru Milorad Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, koji je izraz narodne volje, a sutra to može biti bilo ko od nas – rekao je Grgur.

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne Skupštine BiH Ljubica Miljanović istakla je da granica postoji, kao i svjedočanstvo svih koji su poginuli za Republiku Srpske.

    • Pravo i pravda je na našoj strani. Nećemo odustati, borićemo se do kraja da sačuvamo sve institucije Srpske, posebno instituciju predsjednika Republike, koji je nepravno napadnut – rekla je Miljanovićeva.

    Demobilisani borac Đorđe Toholj istakao je da su tu da podrže institucije Srpske, koja je trajna tvorevina i koja ima svoje unutrašnje granice prema Federaciji BiH i vanjske prema Srbiji i Crnoj Gori.

    • Čvrsto stojimo uz svoje rukovodstvo koje podržavamo i koje podržava nas. Moramo biti što jedinstveniji da bi se oduprli svima koji žele da sruše Srpsku i pretvore je u unitarnu BiH i to ne smijemo da dozvolimo – istakao je Toholj.

    Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić izjavio je danas da su se okupili na skupu “Granica postoji” na entitetskoj granici između Ljubinja i Stoca s ciljem da nastave da brane volju naroda i institucije Srpske.

    • Naš posao je da, kao i do sada, poštujemo odluke institucija Republike Srpske – rekao je Lukić na skupu.

    Istakao je da suđenje njemu i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u Sudu BiH predstavlja nastavak aktivnosti usmjerenih protiv Republike Srpske i njenih institucija.

    Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić rekao je da je poruka svima da, ako žele nekome da sude bez razloga i da ga osude, onda neka sude “svima nama”.

    Generalni skretar SNSD-a Luka Petrović izjavio je danas na skupu “Granica postoji” na entitetskoj granici između Ljubinja i Stoca da Republika Srpska ima svoje granice, da je neupitna i da će postojati.

    • Republika Srpska ima svoje granice koje želimo da pokažemo okupljajući se na skupovima “Granica postoji”. Srpska je neupitna i narod je i po kiši i po vjetru došao danas da pokaže da Srpska postoji i da će postojati – rekao je Petrović.

    Skupu prisustvuju ministri uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Јujić, ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić, generalni sekretar SNSD-a Luka Petrović, posalnici, predstavnici opštinskih odbora SNSD-a i koalicionih partija, kao i veliki broj građana iz Istočne Hercegovine.

    Na skupovima pod motom “Granica postoji” koji su počeli 1. septembra građani su iskazali protivljenje zbog podizanja optužnica pravosuđa BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića.

    Prethodni skup održan je u petak, 20. oktobra, na međuentitetskoj granici u Јezeru.

    Osim u Јezeru, ovi skupovi su održani u Novom Goraždu, Pelagićevu, Doboju, na Lapišnici u opštini Istočni Stari Grad, Ribniku, Foči, Oštroj Luci, Vlasenici, Istočnom Novom Sarajevu, Loparama i Nevesinju.

  • Fon der Lajenova 1. novembra u Sarajevu

    Fon der Lajenova 1. novembra u Sarajevu

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen doputovaće BiH u srijedu, 1. novembra, u okviru posjete zemljama zapadnog Balkana, kako bi razgovarala o bilateralnoj saradnji i predstavila plan rasta EU za region, saopštila je Evropska komisija.

    Ona će se u Sarajevu sastati sa članovima Predsjedništva BiH, a razgovaraće i sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

    Predsjednik Evropske komisije će u nedjelju, 29. oktobra, krenuti u četvorodnevno putovanje u zemlje zapadnog Balkana tokom kojeg će posjetiti Sjevernu Makedoniju, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru i Srbiju.

    Ona će se u nedjelju, 29. oktobra, sastati sa predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim, a dan kasnije sa premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim u Skoplju.

    Istog dana ona će otputovati u Prištinu, gdje će se sastati sa predsjednikom i premijerom privremenih institucija takozvanog Kosova Vjosom Osmani i Aljbinom Kurtijem.

    Fon der Lajenova će u utorak, 31. oktobra, posjetiti Podgoricu, gdje će se sastati sa predsjednikom Јakovom Milatovićem i premijerom Dritanom Abazovićem.

    U poslijepodnevnim časovima posjetiće Beograd, gdje će se sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i premijerom Anom Brnabić.

    Fon der Lajenova će imati konferencije za novinare tokom svih poseta, najavljeno je iz Evropske komisije.

  • Bubić: Ubrzanje krivičnog postupka protiv Dodika nema uporište u zakonu

    Bubić: Ubrzanje krivičnog postupka protiv Dodika nema uporište u zakonu

    Zakazivanje glavnog pretresa u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske predstavlja nevjerovatno ubrzanje krivičnog postpuka, koje u osnovi nema ni uporište u zakonu, rekao je za RTRS advokat Goran Bubić.

    Znamo za jedan broj postupaka, koji traju godinama, a ovdje imamo situaciju gdje je glavni pretres zakazan jednom očigledno neprihvatljivom brzinom – zaključuje Bubić.

    Dodaje, da ovo samo potvrđuje i dosadašnji tok postupka.

    • Imali smo imali situzaciju da uopšte nije razjašnjena tvrdnja odbrane o nelegitimnosti Kristijana Šmita niti mogućnosti da OHR donosi zakone. Prethodno se Tužilaštvo BiH pozivalo na stavove bonskih zaključaka, umjeto na Ustav BiH. Isto tako u pogledu na Kristijana Šmita, pozivali su se na službenu stranu OHR, što je nevjerovatno – napominje Bubić.

    Navodi da se Tužilaštvo BiH poziva na službenu stranicu, umjesto na validan akt, što je nedopustivo.

    • Možemo očekivati da sud kaže da se to razjasni u žalbenom postupku, zato nije ni slučajno da javnost u Srpskoj ne izražava nikakvo poštovanje prema Sudu BiH, uopšteno zbog odnosa pravosuđa prema Ustavu BiH. Ovakvo ponašanje ugrožava suverenitet BiH – naglasio je Bubić.
  • Aleksandar Džombić, bivši premijer RS, oslobođen

    Aleksandar Džombić, bivši premijer RS, oslobođen

    Bivši premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić u banjalučkom Okružnom sudu oslobođen je optužbe da je zloupotrijebio položaj pri dodjeli kredita Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS) od 19,4 miliona maraka firmi “Energoliniji”.

    Presudu je izrekao sudija Dragan Uletilović.

    Republičko tužilaštvo je protiv Džombića optužnicu podiglo 31. decembra 2021. godine, a ona je izmijenjena po okončanju dokaznog postupka 17. oktobra ove godine. Radi se o manjim promjenama, njenom uređenju, a krivično djelo ostalo je isto zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja.

    Džombića terete da je bio svjestan da sporni kredit od 19,4 miliona KM odobren “Energoliniji” neće moći biti vraćen zbog nesposobnosti firme. Terete ga da je zvao tadašnjeg direktora IRB RS Milenka Pavlovića, kako bi ga ubijedio da treba da prihvati zahtjev za kredit “Energoliniji”. Pavlović je to odbio i dao ostavku, a nakon toga je pomenuto preduzeće ponovo podnijela zahtjev za kredit od 19,4 miliona, a Džombić je 16. februara 2012. godine potpisao odluku o odobravanju kredita.

    Suđenje je počelo u banjalučkom Okružnom sudu 17. marta 2022. godine. Među saslušanim svjedocima tokom ovog procesa bili su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, trenutni član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te ministar energetike i rudarstva RS i lider Socijalističke partije Petar Đokić.

    Suđenje Džombiću više puta je i odgađano. Tri ročišta nisu održana zbog nedolaska vještaka kojeg je angažovalo Tužilaštvo. Suđenje je u jednom navratu odgođeno jer se optuženi Džombić i njegov advokat nisu pojavili na sudu.

  • Branimir Glavaš kriv za zločine nad Srbima 1991. godine

    Branimir Glavaš kriv za zločine nad Srbima 1991. godine

    Objavljena je nepravosnažna presuda u ponovljenom suđenju Branimiru Glavašu i optuženicima za ratni zločin nad osječkim Srbima 1991. u slučajevima “Garaža” i “Selotejp”. Proglašeni su krivima.

    Glavaš je osuđen na sedam godina zatvora za ratne zločine nad Srbima u tom gradu 1991. godine.

    Osim Glavaša, na četiri godina zatvora nepravosnažno je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnji komandir voda specijalne jedinice za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.

    Županijski sud nakon ponovljenog suđenja Glavaša je ponovno proglasio krivim za ratni zločin nad srpskim civilima, zbog čega je već odslužio većinu ranije dosuđene kazne.

    Nova nepravosnažna presuda donesena je nakon jednog od najdužih postupaka hrvatskog pravosuđa.

    Uz Glavaša je na objavu presude došla i optužena Gordana Getoš Magdić, dok se Dino Kontić i Zdravko Dragić nisu pojavili u sudnici.

    Glavaš i drugi optuženi ponovili su na ročištu sredinom januara pred zagrebačkim Županijskim sudom da nisu krivi za ratni zločin nad osječkim Srbima u slučajevima za koje je optužnica izmijenjena zbog smrti dvojice optuženih Ivice Krnjaka i Tihomira Valentića.

    Zagrebačko Županijsko tužilaštvo odbacilo je u oktobru 2021. krivičnu prijavu koju je Glavaš podnio protiv nekadašnjeg krunskog svjedoka Krunoslava Fehira zbog ubistva Čedomira Vučkovića u Osijeku u avgustu 1991. godine.

    Fehir je tokom prvog suđenja Glavašu bio krunski svjedok tužilaštva s obzirom na to da je u dobi od 16 godina u avgustu 1991. kao pripadnik tzv. Prištapske bojne, među ostalima, bio svjedok mučenja Čedomira Vučkovića kojeg su tjerali da pije kiselinu iz akumulatora u jednoj od garaža tadašnjeg Sekretarijata za narodnu odbranu u centru Osijeka.

    Glavaš je bivši političar koji je najprije bio u HDZ-u, a potom je osnovao i vlastitu stranku.

    Na prvom suđenju Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravosnažnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH, gde je otišao uoči izricanja prve presude.

    Ali, Ustavni sud je u januaru 2015. ukinuo pravosnažnu osuđujuću presudu i suđenje Glavašu i drugima optuženim ponovo započeo 2017, te je još jednom ispočetka krenulo u oktobru 2021. godine.

  • Sud BiH zakazao nastavak suđenja Dodiku i Lukiću

    Sud BiH zakazao nastavak suđenja Dodiku i Lukiću

    U Sudu Bosne i Hercegovine zakazan je glavni pretres u sudskom postupku koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog gla-snika Srpske Miloša Lukića za 22. novembar u 13 časova.
    Ročište o izjašnjenju o krivici Dodika i Lukića održano je u Sudu BiH 16. oktobra kada su izjavili da ne razumiju optužnicu na što je sutkinja Jasmina Ćosić Dedović, po službenoj dužnosti, saopštila kako to podrazumijeva da su se izjasnili da nisu krivi.

    Sudski postupak će u nastavku procesa voditi sudija Mirsad Strika.

    Optužnica tereti Dodika i Lukića za „nepoštivanje odluka visokog predstavnika“.

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv njih zbog nepoštovanje odluka Kristijana Šmita koga Srpska ne smatra visokim predstavnikom, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN. Dodikovi advokati su u prigovorima navodili da krivično djelo za koje je Dodik optužen ne postoji, jer je Šmit nelegalan. Ranije su dva puta odbijeni zahtjevi Dodikove odbrane za izuzeće sudije Jasmine Dedović Ćosić, koja je optužnicu potvrdila i odbila prigovore.

  • U Doboju miting “Branimo Srpsku”

    U Doboju miting “Branimo Srpsku”

    U Doboju je održan veliki narodni miting, pod sloganom “Branimo Srpsku”, na kom je pružena podrška institucijama Republike Srpske i očuvanju njene imovine.

    Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić istakao je da građani ne brane pojedinca.

    • Mi branimo naš Ozren, našu Trebavu, naš Vučijak, naš grad Doboj i cijelu Republiku Srpsku – poručio je Јerinić.

    Istakao je da će Srpska braniti svoje institucije i svog predsjednika Milorada Dodika.

    • Јer ako nema Republike Srpske, nema ni budućnosti srpskog naroda na ovim prostorima – naveo je Јerinić.

    Zahvalio je građanima što su na miting došli u velikom broju.

    Srpski član predsjedništva Željka Cvijanović poručila je da svugdje gdje se vijori zastava Srpske, da je tamo i imovina Srpske.

    • Tu su naše rijeke, šume, naši ljudi. Da se primjetiti da nam sve to pokušavaju oduzeti. Uvijek sam cijenila sposbnost našeg naroda da prepozna zamku i loše namjere onih drugih. Glavna prepreka im je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske – istakla je Cvijanovićeva.

    Istakla je da “ćemo se i dalje okupljati da pokažemo da imovina pripada Republici Srpskoj”.

    Predsjendik Vlade Srpske Radovan Višković rekao je da su građani Srpske skupo platili svoju otadžbinu.

    • Imam li vaše ovlašćenje da kažem predsjendiku Dodiku da su građani Doboja poručili da nećemo dozvoliti da se predsjednik pojavljuje pred Sudom BiH? – upitao je Višković.

    Nakon velikog aplauza, Višković je zahvalio građanima što su prepoznali ovaj važan trenutak.

    Naglasio je da Srpska neće dozvoliti da neko ponižava njene institucije.

    Predsjednik NSRS i Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da Republika Srpska ne mijenja Dodika za Šmita, niti slobodu za ništa.

    • Ovo je zemlja u kojoj mi sudimo, a mi smo već Dodika osudili da bude predsjednik Republike Srpske – poručio je Stevandić.

    Predsjednik NSRS i Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da Republika Srpska ne mijenja Dodika za Šmita, niti slobodu za ništa.

    • Ovo je zemlja u kojoj mi sudimo, a mi smo već Dodika osudili da bude predsjednik Republike Srpske – poručio je Stevandić.

    Skupu prisustvuju predsjednik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, Vlade Republike Srpske Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ministri u Vladi Republike Srpske, kao i predstavnici partija koalicionih partnera SNSD-a.

    Okupljeni su pozvali na jedinstvo i odlučnost da se odbrani ono što je Republici Srpskoj zagarantovano Dejtonom.

  • Amidžić imenovan za guvernera BiH u Svjetskoj banci

    Amidžić imenovan za guvernera BiH u Svjetskoj banci

    Savjet ministara BiH imenovalo je Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH za guvernera BiH u Svjetskoj banci.

    Na sjednici Savjeta ministara BiH usvojena je Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za period od januara do juna ove godine. U tom periodu ukupna robna razmjena iznosila je 22 milijarde i 300,63 milijuna KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 8 milijardi i 682,04 miliona KM, a uvezene robe 13 milijardi i 618,59 miliona KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 4 milijarde i 936,55 milijuna KM.

    Ukupna vanjskotrgovinska razmjena bilježi pad za 2,14 % u ovom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz pad uvoza za 0,61 % i pad izvoza za 4,46 %, dok je vanjskotrgovinski deficit porastao za 6,99 %. Od glavnih trgovinskih partnera najveću pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu ove godine imali smo s Austrijom 176,59 %, Hrvatskom 136,22 %, Slovenijom 126,72 %, Njemačkom 88,04 % i Srbijom 76,83 %.

    Ministri su imenovali Zoranu Tovilović-Glavaš za člana Upravnog odbora Regionalne kancelarije za saradnju mladih kao predstavnicu omladinskih nevladinih organizacija u BiH.

    Na prijedlog Ministarstva spoljnih poslova, Savjet ministara BiH dao je saglasnost za imenovanje Alie Tejlor na dužnost pomoćnika odbrambenog atašeao SAD u BiH.

  • Vlada Srpske utvrdila Prijedlog rebalansa budžeta

    Vlada Srpske utvrdila Prijedlog rebalansa budžeta

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta Srpske čiji je okvir 5,523 milijarde KM i veći je za 140 miliona KM ili za 2,6 odsto nego planirani budžet.

    Razlog za donošenje rebalansa proizilazi iz činjenice da je procjena izvršenja budžetskih prihoda i priliva za 2023. godinu veća od ukupnog iznosa planiranog budžetom Srpske, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose s javnošću.

    U strukturi prihoda planiranih ovogodišnjim budžetom, došlo je do značajnijih odstupanja kod pojedinih vrsta prihoda.

    U Prijedlogu rebalansa navedeno je da će prihodi po osnovu doprinosa i poreza biti ostvareni u znatno većem iznosu od onoga koji je planiran budžetom za 2023. godinu.

    Poreski prihodi iznose 3,8 milijardi KM, što je više za 44,6 miliona KM ili 1,2 odsto nego što je planirano ovogodišnjim budžetom.

    Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 266,2 miliona KM, što predstavlja uvećanje prihoda po ovom osnovu za 39,8 miliona KM ili 17,6 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2023. godinu.

    Na pomenuti rast najvećim dijelom uticala je veća uplata po godišnjim prijavama, zatim rast najniže plate sa 650 KM na 700 KM od januara, rast broja zaposlenih, kao i rast plata u javnom i privatnom sektoru.

    Prihodi od indirektnih poreza biće ostvareni u znatno manjem iznosu od iznosa planiranog budžetom za 2023. godinu.

    Od projektovanih ukupnih prihoda od indirektnih poreza, Prijedlogom rebalansa planirano je 1,857 milijardi KM sa ino dugom od 410,9 miliona KM, što predstavlja umanjenje za 50 miliona KM ili 2,6 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za ovu godinu.

    Prihodi po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje u Prijedlogu rebalansa iznose 1,3 milijarde KM, što predstavlja uvećanje od 59,3 miliona KM ili 4,6 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet Republike Srpske.

    Doznake na ime socijalne zaštite koje isplaćuju institucije obaveznog socijalnog osiguranja u Prijedlogu rebalansa iznose 1,614 milijardi KM, što je više za 4,5 odsto u odnosu na budžet za 2023. godinu.

    Doznake na ime socijalne zaštite koje se isplaćuju iz Budžeta uvećane su za dva odsto i iznose 376,1 milion KM.

    U okviru ove grupe rashoda, planirano je uvećanje doznaka za borački dodatak u iznosu od 20 miliona KM, u skladu sa izmjenom uredbe o boračkom dodatku kojom je omogućeno da svi kategorisani borci mogu ostvariti pravo na mjesečni borački dodatak.

    U okviru ove grupe rashoda planirana su sredstva za pružanje finansijske pomoći nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, u iznosu od 57 miliona KM.

    Finansiranje planirano u Prijedlogu rebalansa iznosi 1,260 milijardi KM, što je za 49,7 miliona KM više u odnosu na budžet za 2023. godinu.

    Primici od dugoročnog zaduživanja su niži za 0,3 miliona KM i rebalansom iznose 1,079 milijardi KM, dok su primici od kratkoročnog zaduživanja viši za 52 miliona KM.

    Planirano je da na kraju 2023. godine kratkoročni dug iznosi 81,8 miliona KM.

    Izdaci za otplatu dugova u Prijedlogu rebalansa budžeta iznose 988,3 miliona KM.

    Budžetski deficit koji je u usvojenom budžetu Republike Srpske za 2023. godinu planiran u iznosu od 261,2 miliona KM, Prijedlogom rebalansa je manji i iznosi 255,4 miliona KM.

    Planirani budžetski deficit biće pokriven neto finansiranjem, odnosno razlikom između planiranih primitaka od finansijske imovine, zaduživanja i ostalih primitaka i izdataka za finansijsku imovinu, izdataka za otplatu duga i ostalih izdataka.

    Uz Prijedlog rebalansa budžeta, Vlada Republike Srpske na današnjoj sjednici je usvojila i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršenju budžeta Republike Srpske, koji propisuje način izvršenja.

  • NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Narodna skupština Republike Srpske predloženom rezolucijom, koja će biti razmatrana na sjednici 2. novembra, izražava apsolutno protivljenje uspostavljanju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore u hrvatskoj opštini Dvor, koji bi mogao da ugrozi zdravlje velikog broja ljudi u slivu rijeke Une.

    Narodna skupština zahtijeva da Hrvatska preispita razloge zbog kojih je odabrala Trgovsku goru kao lokaciju za izgradnju spornog nuklearnog objekta – navodi se u Prijedlogu rezolucije o protivljenju aktivnostima izgradnje i uspostavljanja nuklearnog objekta Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

    U predloženoj rezoluciji ističe se da je apsolutno neprihvatljiva i nedopustiva namjera Hrvatske da izgradi taj objekat.

    • Tražimo od nadležnih organa u Srpskoj i BiH da s ciljem zaštite bezbjednosti i zdravlja građana, intenziviraju i koordinišu sve raspoložive političke, pravne i diplomatske aktivnosti u skladu sa odredbama međunarodnog prava s ciljem sprečavanja Hrvatske da odloži radioaktivni otpad, istrošene izvore i istrošeno nuklearno gorivo iz “Krškog” na lokaciji Trgovske gore – navodi se u predloženom dokumentu.

    Narodna skupština poziva Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i grupu poslanika “Zeleni klub” da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoje novu rezoluciju o protivljenju namjerama Hrvatske i da o njenom sadržaju, putem svojih rukovodstava i predstavnika, upoznaju najviše predstavnike zemalja EU, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Međunarodne zajednice za atomsku energiju i druge međunarodne organe i agencije koje su nadležne za ovu oblast.

    “Skupština podržava rad i aktivnosti Pravnog i Ekspertskog tima, naučna istraživanja, kao i uključivanje stručne i akademske zajednice, gradova i opština koji se nalaze u slivu rijeke Une, te nevladinih organizacija koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, u kreiranje i vođenje informativne kampanje u javnim medijima i u sve druge oblike izražavanja nezadovoljstva i neslaganja sa namjerom Hrvatske o ovom pitanju”, navodi se u Prijedlogu rezolucije.

    U predloženoj rezoluciji precizira se da je neprihvatljiva izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u Hrvatskoj u kojem će se odlagati otpad niske i srednje radioaktivnosti, te se utvrđuju i osnovni okviri za rješenje navedenog problema.

    “Rezolucija se donosi s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, bezbjednosti i zdravlja građana, te životne sredine”, navodi se u obrazloženju prijedloga ove rezolucije, a koji se nalazi skupštinskim materijalima dostavljenim pred redovnu sjednicu 2. novembra.

    U dokumentu se podsjeća da su na tom planu organi Srpske, zajedničke institucije i agencije na nivou BiH, te lokalne vlasti u Republici i Federaciji BiH aktivno i u skladu sa međunarodnim i evropskim konvencijama preduzimale i preduzimaju brojne aktivnosti, pa i istraživanja i procjene.

    Cilj tih aktivnosti je da spriječe izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori jer bi ono moglo da nanese nesagledive posljedice po zdravlje i život stanovnika opština i gradova u slivu rijeke Une, odnosno na granici BiH i Hrvatske, dodaje se u priejdlogu rezolucije.

    Na ovom planu institucije u BiH su reagovale ka organima Hrvatske da odustanu od izgradnje odlagališta, a Narodna skupština je na sjednici u julu usvojila zaključke kojima se podržavaju sve dosadašnje aktivnosti na tom planu, te se traži angažman Predsjedništva BiH, kao i donošenje novih rezolucija/deklaracija na svim nivoima vlasti u BiH.

    Predlagač ističe da je usvajanje ove rezolucije u Narodnoj skupštini neophodno da bi se izrazilo protivljenje i utvrdila politika od najvišeg nivoa zakonodavne vlasti u Republici u vezi sa izborom lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj.

    “Neophodno je da sve nadležne institucije u Srpskoj i BiH, stručna i akademska zajednica, gradovi i opštine koji se nalaze u slivu rijeke Une, kao i nevladine organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, zauzmu jedinstven stav i preduzmu sve aktivnosti s ciljen sprečavanja realizacije aktivnosti na toj lokaciji, a s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, kao i zaštite bezbjednosti i zdravlja stanovništva i ustavom zagarantovanog prava na zdravu životnu sredinu”, precizira se u Prijedlogu rezolucije.

    U dokumentu se izražava bojazan da bi eventualno izgradnja odlagališta, osim zdravlja ljudi, mogla da ozbiljno zagadi vodotokove i izvore vode za
    piće, te ugrozi poljoprivredne i turističke kapacitete u Srpskoj i BiH.

    Šesta redovna sjednica Skupštine biće održana 2. novembra u Banjaluci.